Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Povodom

Povodom

Optuženik za zloèin u kome nije uèestvovao, ponovo dokazuje da nije kriv

 

Sezonske potrebe hrvatskog pravosuða

 

Iako je nedavno dobila saglasnost o pristupanju Evropskoj uniji, Hrvatska u sluèajevima suðenja Srbima za ratne zloèine ne ispunjava ni afrièke, a kamoli evropske standarde, zbog èega je svaki srpski turista potencijalni kandidat za višegodišnju robiju, makar i da u vreme graðanskog rata nije bio ni roðen

 

M. Glamoèanin

 

   O nesreænoj sudbini Èede Joviæa Tabloid je  pisao u broju 253. navodeæi kako veæ èetiri godine leži u hrvatskom zatvoru èekajuæi pravnosnažnu presudu. Uhapšen je 7. jula 2008. godine, po poternici Županijskog suda u Osijeku koja je imala lokalni karakter (?!) te tako nije bila obuhvaæena sporazumom Srbije i Hrvatske o obelodanjivanju spiska svih optuženih za ratne zloèine i zloèine protiv civilnog stanovništva iz graðanskog rata.

   Interesantno u sluèaju gospodina Joviæa je i to da mu se sudi po takozvanoj komandnoj odgovornosti iako on uopšte nije bio nadreðen osobama koje su izvršile predmetni zloèin.

 O tome postoji vrlo jasno mišljenje veštaka odbrane da Joviæ kao oficir bezbednosti nije komandovao vojnoj policiji, ali se sudija Darko Krušlin priklonio izjavi navodne svedokinje, kuvarice Soke, koja je rekla kako je Joviæ bio glavni "jer su mu svi salutirali".

Isti taj sudija je od odgovornosti oslobodio hrvatskog oficira bezbednosti u jednom drugom sluèaju, ovog puta pravilno zakljuèivši da bezbednjaci nisu nadreðeni vojnoj policiji. Oèigledno je da u Hrvatskoj postoji jedan zakon za Srbe, a drugi za Hrvate.

   Vrhovni sud Hrvatske je prvostepene presude, kojima je Joviæ oglašen krivim i osuðen na maksimalnu kaznu od pet godina zatvora, tri puta ukidao i vraæao na ponovno postupanje, ali opet u ruke pomahnitalog sudije Krušlina.

Nedavno je Joviæ i po èetvrti put prvostepeno osuðen na pet godina zatvora, a u menzi osijeèkog županijskog suda su kolege Krušlinu posle toga priredile malu proslavu zbog njegove „hrabrosti i doslednosti". Kakva je to hrabrost u Hrvatskoj nevinog Srbina osuditi na robiju?

   Skoro da je u meðuvremenu potpuno zaboravljen sluèaj Srbina iz BiH Slobodana Matiæa koji je u aprilu ove godine uhapšen na graniènom prelazu prema Hrvatskoj samo zato što ima isto ime i prezime kao osoba za kojom je raspisana poternica zbog ratnih zloèina. Kuriozitet u ovom sluèaju je da se na poternici nalazi samo ime i prezime osumnjièenog, ne i drugi podaci, tako da teoretski svaki Slobodan Matiæ može da bude priveden od strane revnosne hrvatske policije. Nesreæni Matiæ je, u svakom sluèaju, morao iz pritvora da dokazuje da nije on onaj koga traže, umesto da tužilaštvo dokazuje da je upravo on taj. U hrvatskom pravosuðu sve je dozvoljeno kada treba osuditi nekog Srbina.

   U pomenutom sluèaju Èede Joviæa vidi se sva bezobzirnost sa kojom novopostala èlanica EU nastupa prema Srbima. Iz tužbe koju je Joviæev branilac, advokat Tomislav Filakoviæ, 18. aprila 2012. podneo Ustavnom sudu Hrvatske vidi se da protiv Joviæa paralelno, znaèi istovremeno, važe tri rešenja o odreðivanju pritvora!?

 Što je sigurno, sigurno je, rezonuju hrvatske sudije, jer i kada bi nekim èudom Joviæeva odbrana oborila jedno rešenje, na snazi ostaju još dva. Sigurno jedinstven sluèaj u evropskoj sudskoj praksi.

   Na spisku osumnjièenih ratnih zloèinaca koje traži Hrvatska, sa stanjem na dan 1. septembar 2004. godine (uoèi donošenja sporazuma o objavljivanju imena), nalaze se 1.993 lica, od kojih je pod istragom 830 (od toga 401 istraga u prekidu), pod optužbom 586, dok ih je osuðeno 577.

   Meðu procesuiranim najviše je Srba iz Hrvatske, zatim u velikom broju i pripadnika bivše JNA, a sasvim malo pripadnika Hrvatske vojske i policije, tvrdi se u pomenutom izveštaju Veritasa. Procesuirani se terete za ukupno 2.133 krivièna dela, što znaèi da je 140 lica procesuirano za više od jednog kriviènog dela.

   Broj onih koje potražuje neki lokalni sud, kao što je bio sluèaj sa Èedom Joviæem, nije poznat.  Zbog toga treba dobro razmisliti da li se isplati iæi na letovanje u Hrvatsku, jer svakome može lako da se dogodi sudbina Slobodana Matiæa ili Èede Joviæa koga je na robiju oterala ''kuvarica Soka''.

 

podeli ovaj èlanak:

Natrag
Na vrh strane