Natrag

Pogledi

Pogledi

 

Poslednja linija evropske odbrane: izmeu Moskve, Berlina i Pariza

 

Novo roblje civilizacije siromatva

 

Jedan od najslavnijih jugoslovenskih disidenata i nezaobilazni suorganizator, strateg i ideolog studentske pobune 1968. godine, sociolog Goranko api, specijalno za Tabloid pie o istorijskom projektu "izabranih bankara" koji su se preko Britanije borili da uvedu u rat Nemaku protiv Rusije, a danas se bore preko SAD da poraze Nemaku i izoluju  Rusiju od njenog prirodnog interesnog podneblja, sve sa konanim ciljem da suspenduju Evropu kao veliku, kontinentalnu silu.

 

Goranko api

 

Ispada da e prve decenije 21 stoljea biti ne samo krizne , ve e se jedino kriza zdravo i dobro razvijati. Rod takvog dobrog razvoja sve komponente bezmalo svih drutava, vrlo e se brzo uruavati, a neke koje smo smatrali vjenim civilizacijskim tekovinama na nae e oi otii kao vjetrom odneene.

Vie nema nikakve sumnje da svijet nikako nee ostati isti prije i poslije krize. Doi e do potpune prekompozicije svijeta, ovako ili onako, ali krajnja posljedica bit e svijet koji e malo liiti na onaj sa kraja prolog stoljea za koji smo bili uvjereni da je stabilan i zreo izaao iz svih kobnih iskuenja, ratova i totalitarizma.

Nitko pouzdano ne moe znati to nas jo eka i da li nas ita uope eka. Pa, ipak sav ovaj opasni galimatijas, planetarnih razmjera ni izbliza nije sluajan.

Znamo da u vremenima kriza bujaju revolucije, kontrarevolucije, anarhije, lokalni i najzad svjetski ratovi. Iskustvo nam govori da su Prvi i Drugi svjetski rat proizali iz kriza koje su jo tada brzo postale svjetske.

 Danas kad govorimo o informatikoj epohi i svijetu kao jedinstvenom ekonomskom podruju, dalje se kapital i i tehnologija prepliu po svim paralelama i meridijanima i kriza ne moe biti drugo do planetarna. Iskustvo oba rata voena u prolom stoljeu govore nam da svijet posle njih nikada nije bio isti.

Malo je tko tamo neke 1910. godine vjerovao da e biti uasnog rata, da e pasti tolika silna carstva, da e nastati SSSR i nacionalistika Njemaka, a potom strani Drugi svjetsku rat i podijela svijeta u Hladnom ratu.

 

Gornji i donji svijet

 

 Iskustvo nas ui da su promjene uvijek bile sve dublje i sve ire.  Ova sadanja kriza, rekosmo nije sluajna. Ona nije proistekla bezuslovno iz razloga ekonomskih zakonitosti, premda se i one moraju smatrati znaajnim.

Ona je tovie u prvom redu posljedica tajne, vaninstitucionalne rabote skrivene od vlastitih i inozemnih javnosti. To nikako nije bilo od jue, ali danas je urgentnije i sve ubrzanije. Cilj te rabote jeste preureenje svijeta u skladu sa jednim separatnim interesom. To nikao nije moglo i nikada nee ni moi da bude bez sukoba, ukljuujui i one svjetske.

Jednom rijeju kriza je izazvana i dio je jednog projekta koji traje stoljeima, ako ne i mnogo due. Nosioci projekta su najee banke i kredit sa znaajnim interesom, kao izuzetno mono oruje. Ni to ne bi bilo dovoljno za tako znaajan projekat da njegovi nosioci nisu disciplanirano slijedili ideal  Izabranih koji svojom umijenou imaju pravo na svijet stvoren po svojoj volji...

Sve to se zbivalo u zadnjih 300 godina u Europi i svijetu ve je u mnogome bilo djelo Izabranih. Ratovi su izazivani ili korieni kreditima za naoruavanje armija, a nakon kriza u koje su upadale ratujue strane, davani su krediti sa golemim kamatamaza obnovu nakon sukoba. I jedni i drugi krediti uinili su ratujue zemlje potpuno zavisnima i to ne samo jednu generaciju, ve odmah potom i slijedeih dvije i tako u nedogled. Nakon to su se udomaili u glavnim centrima Europe, Izabrani su vrlo brzo preuzeli udrueni naporima cijeli finansijski sektor i nita manje ni poetke tampe, ali i intelektualnu javnost.

Opiimo to u nekoliko primjera...

Kada je engleski kralj Henrih VII uao u sukob sa panjolskom i Francuskom, raskrstivi sa papom naao se suoen sa praznom kasom. Veliki bankar Izabranih, stigao je iz Firence u London. Bio je to Menakem Ben Izraeli.

 Dotada je bilo zabranjeno irom engleskih gradova prijem idova, a naroito bankara iz konfesionalnih razloga , ali je nuda zakon menjala i Henrih VII je uveliko dopustio da se u srcu Londona naseli svijet firentinskog bankarstva idovskog porijekla.

Danas je to Siti, posebna opina u Londonu koja ima vlastitog gradonaelnika, pored londonskog gradonaelnika!

I samo irenje Britanske imperije, tako naglo i tako planetarno bogato je kreditirano, a bogatstvo i politika mo bankara ubrzo e osvojiti  europski kontinent. Oni e se truditi da na svojim tajnim sesijama kreiraju politiku koja im je izvanredno odgovarala, a to e biti britanska zvanina politika sve do dana dananjeg.

Osnovno polazite te politike bilo je razdrabljivanje politiko i ekonomsko Starog kontinenta, dakle onemoguavanje bilo kakve vee kontinentalne sile. Tako pocijepana Europa uvijek je bila u unutarnjim sukobima i skupo je plaala takvu politiku svojom krvlju i periodinim zapadanjem u sveopu ekonomsku i politiku impotenciju.

Vraana je na taj nain u ranije epohe. Onda su dolazili krediti usred ope slabosti, pa oda su kamate bile vee od glavnice i tako su mnoge generacije bile trajno zaduene. Tako je jasno da bankarima nimalo nije odgovaralo bilo kakva prosperitetna  i mona nacionalna drava.  Europa je bila sputana britanskom politikom , a mo Izabranih je stalno bila u prolosti.

Razumljivo, s vremena na vrijeme u Europi se izdizala po neka nacionalna drava. Britanija je odmah koristila razne koalicije , ponaosob malih drava , pa je tako sputala Burbonsku Francusku. Njenoj narastuoj moi  i rastu manufakture i trgovine, mito i monim duhovnim poletom enciklopedita, Britanija je ograniila izlaz na moru i u ratu je otela gotovo sve to je Francuska teko stekla.

 Tako je graanska klasa u usponu, vraena na poetak, ohrabrena je feudalna reakcija, a time i stvoreni uslovi za buduu Francusku revoluciju. Tako je opasnost otklonjena. Otkrie i kolonizacije Amerike i june i sjeverne, otvorila je novo veliko podruje za budui izuzetni rad Izabranih. Pokazat e se da je Novi kontinent od sudbonosnog znaaja za cijeli svijet.

Bit e to fantastino smjetan svijet, na dva oceana, nedirnutih potencijala, potpuno branjen nadmonom flotom i potpuno sjajno mjesto za irenje svjetskog gospodstva.

 Postepeno e Izabrani nai u SAD, obeanu zemlju, veoma povoljnu za umnoavanje kapitala. Vremenom e to ultrakapitalistiko drutvo biti Meka za bankare i transakcije i u budunosti osnovna baza za ovladavanje svijetom.

 Iz Londona i Nju Jorka Izabrani e poslije toliko stoljea biti mnogo blii svom  snu, a to je potpuno ovladavanje sudbinom itavog svijeta. 

U stoeru toga svijeta bit e Izabrani sa novcem. Ispod njih e biti sav razdrobljeni ostali svijet. On e biti integiran dunikom krizom. Tom Donjem svijetu bit e osim preivljavanja nepotrebni razvoj, kultura, samopotovanje i ma kakova smisla sloboda. Taj e svijet stvarati ljude  radi upotrebe ma koje vrste.To e biti svijet apsolutno siromaan, a samo proivljavanje e mu biti predoeno kao poklon gospodara.Vojska, policija  i tehnoloki razvijena represija odravat e za sva vremena kraj Historije.

Ovako stvoreni svijet, Trei svijet, uveliko ve postoji. On ne iezava, niti se smanjuje. On suprotno od toga stalno raste, obarajui standarde  i ekonomske i humane.Taj svijet bogom je dan za Izabrane. Oni su odavno svjesni ogromnog potencijala tog svijeta za svako zlo i nepotovanje. Samo je potrebno tim svijetom dodatno barbarizirati Europu.

 

 

Put prema globalnom Treem svijetu

 

 

 Najnovija kriza je i zamiljena da bankarskim diverzijama uniti nau  maticu, srce nae grko - rimskokrianske kulture i domovine nae arijevske rase u ijem srcima jo kuca drevna ljubav  za slobodom i samopotovanjem.

Cilj projekta je da krizom  destruira i osiromai Europu. Jo prije krize uz pomo intelektualaca petokolonaa (svakako dobro plaenih) i suludih socijalista, ubacili su milijune muslimanskih okupatora, potpunog antipoda svih temelja europske kulture graene kroz tri  tisue godina.

Tim kombiniranim naporima Europa bi ve odavno bila klasini Trei svijet, nemona i u potpunom  dunikom ropstvu. Niti arijevski narod Amerike nee biti poteeni. Danas ve 14 odsto stanovnitva SAD ini crna populacija koja svoj doprinos drutvu daje iskljuivo natalitetom i 89% kadrovima  za dravne i savezne zatvore.

Rast arijske populacije takoe je vrlo brz, a pristie i stanovnitvo od Meksika do Gvatemale inae poznatog po tome da dnevno, u mirnim uslovima, gine vie nego u ratu. Bijelo stanovnitvo SAD, ono koje je tako hrabro naseljavalo Zapad, stvaralo mo i duu bijele Amerike i sve ono to u njoj pamtimo i volimo, sada je u povlaenju i svakako e do 2050. godine biti u  apsolutnoj manjini. Dakle, ponovo Trei svijet...

Ali da poblie vidimo kako su to inili Izabrani u Starom kontinentu. Britaniju (itaj Izabrane) vrlo je zabrinula nakon srozavanja Francuske rastua mo Pruske.

Pruska bi najvjerojatnije doivjela propast i bila jo usitnjenija da se nije sasvim iznenada pojavio ovjek po imenu Petar Veliki, inae car svih Rusa po uem zanimanju.

Taj Petar je uznemirio svoj dremljiv narod tako daleko od interesa svih u Europi. Petar, uskoro Petar Veliki usudio se da svoj narod uvede tamo kuda mu je mjesto- u porodicu svoje arijevske subrae. Odjednom se nakon vedskog poraza pojavila nova, moderna, disciplinirana i hrabra Rusija...

Medvjed se probudio i uplaio sve oko sebe. Panino, bankari su odmah poeli stvarati raznorazne kombinacije za obuzdavanje Rusije, a to vrijedno rade i danas , osobito iz podrunice Vol Stritu. Tako su Prusku hukali na Rusiju , bez mnogo uspjeha. Postalo im je jasno da je kolos odvie veliki  i da je potrebna  mnogo vea akcija. Nakon Francuske , nikla je rastua mo Bonaparte i potonje Napoleona I, cara Francuske. Za samo nekoliko godina Francuska je postala prvoklasna kontinentalna sila i ostvarenje najgorih snova Izabranih, pravi slom britanske europske politike.

Zastraeni Britanci stvaraju jednu za drugom koalicije koje propadaju. U to uvlae i Rusiju, koja se meutim izvlai iz sukoba i 1808. godine ulazi u mir sa Napoleonom, tavie uspostavljen je savez kojim je Rusija mogla biti zadovoljna jer nije imala nikakovih teritorijalnih pretenzija. Napoleon je potpuno milom ili silom ujedinio Europu i prvi put uspostavio kontinentalnu mo...

 

Izabrani na zgariti stare Europe

 

Sada je bilo jasno da je pitanje vremena kada e  Napoleon izgraditi snanu mornaricu i osporiti mo Britanije na moru, a uskoro poi i u osvajanje britanskog otoka. Tada na nesreu Rusije ( i jo vie Srbije!) bankari obeavaju Aleksandru I obilne kredite i drobljenje Turske, te izlaze preko Bosforai Dardanela na toplo Sredozemlje, ako grubo prekine kontinentalnu  blokadu Britanije i njene robe. Aleksandar uz nagovor Crkve i krupnog plemstva, pometenog  od mogunosti da se i ruski kmetovi (pii skoro sav narod) uzvrpolje. Rezultat, tako poguban za Napoleona, ali nita manje ni za Rusiju - poznat je. Francuska je sruena, Europa je ponovo razdrobljena, a Rusija koja je 1812. godine gorjela do Moskve, a gorjela je i Moskva; pretrpjela je takve udarce; demografske i materijalne - enormne za to vrijeme. Za dugo vremena Rusija je bila zauzeta sama sobom, udaljenija od europskih zbivanja...

 Njoj je samo ostavljeno da sa Austrijom uva status kvo u ponovo usitnjenoj Europi. Novac, Bosfor, Dardanele i Konstantinopolis (turski okupacioni naziv: Istanbul) naravno nije dobila.

Izabrani su nakon svega izali jo bogatiji zaduujui jo osirotjelu i usitnjenu Europu.  Turska je bila britanskom politikom spaena  u toj mjeri da je Galipolje sa Konstantinopolisom i dalje okupirano podruje. Posljedice te okupacije su da je Turska danas u statusu europske zemlje i da je njena stoljetnja uzurpacija dostigla meunarodno priznanje. Srbija je padom u turske ruke izgubila te isto steene tekovine svoje revolucije i jo e dugo i muno ekati na svoju slobodu.

Grobni mir je vladao Europom dugo i teko. Pa ipak, uprkos naporima Izabranih malo po malo europski  su narod dizali glave. Poela se izdizati Pruska , a nakon rata sa ruevnim Francuskim carstvom, osvanula je nova Njemaka, Drugi njemaki Rajh. Poduzimljiv, discipliniran i nadahnut, njemaki je Rajh, veoma brzo izmijenio kompetnu politiku mapu Europe. Veoma brzo je izrastao u  ekonomsku i prvorazrednu vojnu silu.

London se opet naao pred iskuenjima da se suoi sa snanom i dominatnom kontinentalnom silom. Da nevolja bude vea, nije samo Njemaka bila problem. Nakon sloma prve ruske revolucije 1905. godine i smirivanja metea dole su udesne godine kancelara Stolipina, kada se rusko carstvo poelo ubrzano menjati.

Njena industrija, trgovina i ubrzano naoruavanje vojske, te mnogo vee ulaganje u ogromne resurse dali su ogromne plodove, tako da je privreda rasla po stopi od 12,80% godinje. Do 1914 godine ona je udvostruila nacionalni dohodak. Raslo je i bogatstvo sela.  Naroit je polet bio u industriji i eljeznicama, te u prosvjeti, nauci i kulturi.

Slobodno se moe rei da je Rusija uveliko diktirala kulturne  standarde na Starom kontinentu. I predala mu je zavetaje koje je ulo u tkivo nae civilizacije.

Sporo, ali rasle su i politike slobode. Rusiji je bilo potrebno vrijeme za cjelovite reforme i puno vremena da ue  u jo dinaminiji rast. Rusiji je bio iznad svega potreban mir, a upravo na svoju neizmjernu nesreu  nije dobila. tavie, od toga doba uglavnom nije imala mira zaduga, to zbog inozemnih to zbog unutarnjih razloga. Doivjela je potpunu demografsku katastrofu i skrajnuta je boljevikim reimom u hladnoratovsku izolaciju iz koje je izala bez velikih djelova drevnih carskih teritorija. Izgubila je jednom rijeju i ljude i vrijeme.

Vidjet emo kako je dolo do te besprimjerne tragedije, ije posljedice nosi kao ogroman teret Rusija i dan danas...

 

Kad su Rusi ginuli za spas Zapada

 

Bankari su primjetili da je rastua mo Rusije jo mnogo vei problem od Njemake. Oni su znali da je Rusija odvie velika, da je svijet za sebe, a da bi je mogli uiniti zavisnom u onoj mjeri koja bi je zaustavila i uinila nemonom. Oni su takoe znali da je samo pitanje vrijemena kada e Turska biti prisiljena na pree Bosfor i Dardanele i grad svetog Konstantina i da Rusija nee nikoga pitati da joj da dozvolu za to poduzee. Znali su naravno da e time but za Sredozemlje i Bliski istok biti iroko otvoren. Tada su rijeili da jendostavno unite Rusiju, u svakom smislu i privredno, vojno i naroito demografski. Taj poduhvat bie apsolutno najgenocidniji poduhvat Izabranih od njihovog postojanja.

Unitavanje tako golemih razmjera bilo je moguno samo ako Rusiju uvuku u Antantu, kao saveznika protiv Njemake, uvjeravajui ih da e im upravo oni bez problema dati moreuze, grad i moda cijelu malu Aziju. Uistinu cilj projekta je bio da u sukobu sa Njemakom budu uruena oba Carstva. Gro sukoba se trebao odvijati nakon stabilizacije fronta na Marni na Istoku. Prethodno je nedovoljno spremna ruska vojska herojski izginula na blatitima Mazurskih jezera i stepama Galicije, sve zarad stabilizacije fronta na Zapadu. U ponovljenoj ofanzivi ruska je vojska 1915. godine spaavala zapad i u tolikoj meri je izginula, da je njemaka protivofanziva poput malja pala na njena lea, odbacivi je 500 km na Istok u povlaenju koje je ponekad vie izgledalo kao bjekstvo u kaosu. Tekim napadima i enormnim rtvama, front je stabiliziran. Obeana ofanziva na Zapadu je, razumije se, izostala...

Vojni neuspjeh jo je bio najmanja nevolja Rusije. Ono to je bilo mnogo opasnije bilo je drutveno rasulo, pad privrede i morala, a uslijedile su slabe rtve. Svi problemi izbili su jedni za drugim kao iz Pandorine kutije. Bilo je previe. Poeli su trajkovi, dezerterstvo, uestali teki neredi. Svaka ozbiljnija pomo je izostala. Bilo je sve oitije da je nepromiljena odluka da se Carstvo vee za Antantu prerasla u nezaustavljivu katastrofu. Usred tog stranog kaosa u zemlju su doputovali Lenjin sa odabranim drutvom bizarnih umiljenika i propovjednika kojeega nestvarnog...Ali sa porazima na frontu, kolapsom privrede i velikim gubicima, narod je imao sluha za ovo drutvo opasnih demagoga bez imalo kolebanja.

 

Izabrani su izabrali

 

Postoje brojni dokazi da su Izabrani doveli ovo drutvo u Rusiju sa destruktivnim ciljevima. Nijemci su to znali, ali ve i sami iscrpljeni prihvatili su tu igru i propustili najvee mogune nesree u Rusiji, otkako je nastala formiranjem Kijevske kneevine. Konano i Britanija, zajedno sa Francuskom bila je umorna i iscrpljena, pa je poela planirati da dovede u Europu novi snagu u usponu, podrunicu londonskih bankara  - SAD. Po prvi put u historiji Europe stigla je vojska preko debelog mora da za svagda zameni posrnulu Britaniju.

Od toga doba strategija Izabranih da sprijee bilo kakvu veu kontinentalnu silu u Europi, postaje strategija podjele Europe i izoliranje ve izolirane Rusije.

Taj zadatak do dana dananjeg uredno izvravaju sve amerike administracije, a naroite one iz Demokratske stranke koja je u potpunosti i bez ostataka pod kontrolom bankara sa Vol Strita.

 Izabrani su SAD pretvorili u svoju dravu. Sve ostalo je samo privid. Ruzvelt, to edo Izabranih, jednom je truao kako je sve to se deava (Drugi svjetski rat) ve mnogo ranije zamiljeno. Ostaje da se vidi tko je to zamislio i realizirao.

Nakon Drugog  svjetskog rata i tune podijele Europe na Zapad i Istok, te formiranja OUN, projekat ,"svjetske vlade" se ubrzao i uao je u finalnu trku. Razumije se da OUN ne moe biti nikakva svjetska vlada, to samo po sebi ne mora biti loe jer je svijet po prirodi samog napretka sve vie jedan jedinstveni dom.

Ali nije isto da li je to dom ravnopravnih i suverenih naroda koji sporazumno i u zajednikom interesu surauju ili ekspozitura uzurpatorskih Izabranih da kvazisvjetsku vladu uine onim to im je krajnji cilj, a to je ostvarenje vladanja Izabranih, shodno ,,Protokolu sionskih mudraca". Takozvana OUN je nakon poraza nacionalsocijalistike Njemake javno proglaena stoerom demokratizacije svijeta, irenja ljudskih prava i borbe za vjeni mir.

U stvarnosti, Izabrani se nisu toliko preko SAD borili da poraze Njemaku zbog prirode njenog reima, nega da suspendiraju u Europi veliku kontinentalnu silu, pa ma kakva ona bila i kako god da se zvala.

Rusiju su izolirali od njenog prirodnog interesnog podneblja, a to je Europa kao zajedniki cilj i ostavili da izgori u svojim naporima das a neodgovornom upravom i privredom odri imerijalni status , svakih malo aljui vojsku irom Istone Europe. Bili su uvereni da e joj se Imperija raspasti, a sa njom u bijedi i nevoljama i sama Rusija. Kada se raspad zavri, Izabrani e pokupiti ostatke u nekoliko sukobljenih drava i pretvoriti ih u lovite za duniku krizu, vodei slijedeih tisuu godina njena ogromna prirodna bogatstva za jaanje moi svoga dosada tajnog, a u budunosti,veoma javnog carstva Izabranih.

Rusija na njihovu nevolju nije propala, bori se da se izdigne i zatiti svoj opstanak, a Njemaka se ponovo podigla u status velike sile. Od te dvije zemlje sada prirodno upuene jedna na drugu zavisi sudbina Starog kontinenta. SAD se sve vie pribliavaju statusu Babilona.

 

A 1.

 

Barak Prvi Husein Obama

 

Najnovija lutka u Bijeloj kui koja se zove Barak Husein Obama. Navedena lutka u Bijeloj kui ,"nastupa" u velikom frontu barbarizacije svijeta, a osobito u izazivanju razorne krize, kojom treba uz muslimanske okupatore i europske petokolonae razbiti maticu nae civilizacije, unititi nau arijevsku rasu i time stvoriti prostor za pravi galimatijas Treeg svijeta. Ako ikada to uspiju Izabrani su dobili svoju stoljetnju i iskljuivu bitku, iskljuivog cilja.

Nae znanje, hrabrost naih predaka koji jo ivi u nama, pomoi e nam da se izborimo za nau slobodu. Nai su pogledi uprti u Rusiju i Njemaku i sve one u Europi koji su ljubitelji slobode i dostojanstva ovjekovog. U suprotnom e u carstvu Izabranih idovskih bankara biti novih ajloka i pitanje je samo da li e novi predsjednik SAD biti Obama Husein Barak I, II, III ili XXII i jo dalje...

 

 

 

 

 

podeli ovaj lanak:

Natrag
Na vrh strane