Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Na licu mesta

Na licu mesta

 

Nezakonita privatizacija i katastarsko preknjižavanje vojvođanskih oranica u korist hrvatskih tajkuna

 

Hoće li policija očititi Odžake od korupcije?

 

Skoro jednu deceniju, daleko od očiju javnosti  u potpunoj medijskoj tišini, grupa hrvatskih tajkuna je pokupovala velike površine poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini, i to onog koje je ranije pripadalo zemljoradničkim zadrugama koje su privatizacijom osiromašene ili potpuno upropaštene. Poznati hrvatski novinar-istraživač Domagoj Margetić, specijalno za Tabloid istraživao je slučaj ove "poslovne selidbe" i okolnosti pod kojima se ona dogodila

 

Domagoj Margetić

 

 

Zadnjih desetak godina u Vojvodini se, iza kulisa, u potpunoj administrativnoj tišini, odvija jedna od najvećih poslovnih operacija grupe tajkuna iz Hrvatske. Hrvatski tajkuni, naime, preko mreže svojih ljudi i poduzeća kupuju poljoprivredno zemljište u vojvođanskim selima, uglavnom zemljišta koja su ranije pripadala poljoprivrednim zadrugama, koje su u procesu privatizacije na sumnjiv način prodane novim vlasnicima. Iako u privatizaciji, u vrijednosti osnovnog kapitala tih zadruga nije moglo biti procijenjeno poljoprivredno zemljište, niti je kao takvo moglo biti prodano i privatizirano kao dio nekada društvenog kapitala tih zadruga, novi vlasnici zadruga uglavnom su naknadnim upisima preko katastarskih ureda, uspijevali ishoditi upise vlasničkih prava na poljoprivredno zemljište. Takvim procesima, kako tvrde zadrugari iz Ratkova, aktivisti antikorupcijskog pokreta Obruč i njihov predstavnik Nenad Ilić, Republika Srbija je oštećena za vrijednost ukupno oko dvjesto i pedeset tisuća hektara najvrijednijeg poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini.

U konkretnom slučaju, dvije tisuće (hiljde) hektara, šezdeset i devet ari i šezdeset i tri kvadratna metra poljoprivrednog zemljišta nekadašnje Zemljoradničke zadruge Parabuć iz Ratkova, nezakonito je u procesu privatizacije Katastar u Odžacima preknjižio na poduzeće u sastavu Žitogrupe Osijek, iz Hrvatske. Nezakonitosti u postupku privatizacije utvrdio je i Savet za borbu protiv korupcije Vlade Srbije, koji je o tome podnio više službenih priopćenja i izvještaja, kao i završni izvještaj o Slučaju Ratkovo, kojeg je Savet podnio Vladi Republike Srbije 6. 11. 2012. godine, u kojem je utvrđeno kako je poljoprivredno zemljište u Ratkovu koruptivnim i nezakonitim radnjama privatizirano i katastarski preknjiženo u vlasništvo hrvatske Žito Grupe.

Iako prvi potpredsjednik Vlade zadužen za borbu protiv korupcije Aleksandar Vučić o tome šuti; Slučaj Ratkovo bio je na popisu korupcijskih slučajeva nezakonitih privatizacija, o čemu je istrage vodila pokojna Verica Barać, ali je potpuno nejasno kako je Vučić ovaj slučaj, kao i neke druge slučajeve koje je Barać istraživala u Savetu, jednostavno ispustio sa svoje antikorupcijske istražne liste.

"Privatizacijom poljoprivrednih preduzeća i kombinata nije na zakonit način rešen status poljoprivrednog zemljišta, jer pitanje njegove svojine nije rešeno pre toga. Na taj način kupci su nakon privatizacije u Katastru nepokretnosti vršili promenu oblika svojine, odnosno uknjižbu privatnog vlasništva na zadružnoj i državnoj imovini. Služba za katastar nepokretnosti Republičkog geodetskog zavoda je na osnovu kupoprodajnih ugovora i potvrda Agencije o plaćenoj ceni obavljala promenu oblika svojine iz javne i zadružne u privatnu", stoji u Izvještaju o državnom i društvenom zemljištu u postupku privatizacije, kojeg je 6.11. 2012. godine Vladi Srbije uputio Savet za borbu protiv korupcije, na temelju podataka iz višegodišnjih istraživanja koja je u Savetu provodila Barać. Na popisu kombinata i zadruga, čije je poljoprivredno zemljište na takav način nezakonito privatizirano našli su se tako veliki kombinati kao što su Ratkovo, Srpski Miletić, Bački Brestovac, Zmajevo, Bački Maglić, Lovćenac, AK Subotica, Mali Iđoš i drugi.

Žito Grupa Osijek, inače je tajnim vlasničkim i suvlasničkim odnosima povezana s osuđenim ratnim zločincem Branimirom Glavašem, ratnim gospodarom života i smrti u Osijeku, a svoje su financijske operacije provodili uglavnom uz pomoć Hypo Grupe, austrijske financijsko bankarske grupacije, koja je već godinama u središtu jedne od najvećih bankarskih i afera pranja novca u Europi, nakon Drugog svjetskog rata.

Ipak, nakon više prijava, žalbi i ustrajnih zahtjeva zadrugara iz Ratkova da se njihovi zahtjevi i navodi ispitaju i provjere, u Ministarstvu građevinarstva i urbanizma Srbije, početkom decembra 2013. godine proveden je upravni postupak, u kojem su provjereni navodi o nezakonitoj privatizaciji i katastarskom preknjižavanju poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu, pravnim licima u vlasništvu poduzeća iz Hrvatske, nakon čega je doneseno rješenje temeljem kojeg je trebalo trenutno poništiti sve katastarske upise, na temelju kojih je osječka Žito Grupa postala vlasnik spornog zemljišta, te se u ponovljenom postupku mora utvrditi postoji li stvarni pravni osnov za takve upise vlasništva.

Rješenjem Ministarstva od 12.12.2013. godine, pod brojem 952-01-02302/2013-06, koje su potpisali pomoćnica ministra Aleksandra Damnjanović, državni sekretar Miodrag Jocić, te službenici Ministarstva Vesna Tunđios i Miloš Bjelanović, nesporno je utvrđeno kako je prethodni postupak upisa vlasništva osiječke Žito Grupe na više od dvije tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu bio nezakonit, te je i službeno poništeno ranije Rješenje Republičkog geodetskog zavoda, Službe za katastar nepokretnosti Odžaci, pod brojem 952-02-293/2013, od 11.4.2013. godine, kojim je izvršen prepis vlasništva nad spornim zemljištem.

Logično, nakon donošenja rješenja kojim je poništeno rješenje na temelju kojeg su pravna lica povezana s Žito Grupom Osijek upisana kao vlasnici zemljišta u katastru nepokretnosti u Odžacima,  trebalo je u istoj katastarskoj službi izvršiti i birsanje tih upisa koji su izvršeni na temelju sada već poništenog nezakonitog rješenja. Ipak, to se nije dogodilo.

Usprkos izričitom rješenju Ministarstva građevinarstva i urbanizma, koje je resorno i nadređeno ministarstvo Službi za katastar u Odžacima, referenti katastra odbili su provesti ovo Rješenje u katastru nepokretnosti, odnosno odbili su izvršiti i provesti poništenje ranijeg rješenja kojim je kao vlasnik dvije tisuće hektara poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu upisano hrvatsko poduzeće.

Prema našim izvorima, u ovakvo protuzakonito djelovanje katastarske službe u Odžacima umiješani su djelatnici Službe za katastar i to Marija Milić, te Janko Erdelji, kao i djelatnica Mira Đukić, ali i bivši šef te službe. Erdelji je, tako, prema našim izvorima, nakon što je primio rješenje Ministarstva o poništenju ranijeg katastarskog upisa vlasništva Žito Grupe nad spornim zemljištem, rekao kako poručuje Velimiru Iliću i njegovom Ministarstvu da je "Rješenje običan papir za dupe", te je dodao neka "Velja (misli na ministra Velimira Ilića, op.a.) gura nos po Šumadiji, a ne po Vojvodini", nakon čega je odbio provesti rješenje o poništenju spornih katastarskih upisa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Ratkovu.

O nezakonitom djelovanju Službe za katastar u Odžacima, točnije o nezakonitom upisu vlasništva poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu u korist osječke Žito Grupe, najbolje govori sadržaj decembarskog rješenja Ministarstva građevinarstva i urbanizma.

"Prilikom upisa u katastar podnosioci zahtjeva nisu priložili ispravu shodno članu 14 i 58d Zakona o državnom premeru i katastru, podobnu za upis prava svojine, jer istu nisu ni posedovali, a promena oblika svojine se mogla izvršiti tek u postupku konverzije zemljišta iz prava korištenja u pravo svojine, bez obzira na prodaju društvenog kapitala, jer se ne može prenijeti više prava nego što ga je posjedovao pravni prethodnik.

U Izvještaju Agencije za privatizaciju, upućen Vladi Republike Srbije, nadležnom Ministarstvu i Savetu za borbu protiv korupcije, navodi se da je prema Zakonu o privatizaciji predmet privatizacije društveni i državni kapital (bez obzira da li je u akcijama ili udelima), te da predmet privatizacije nije činilo poljoprivredno zemljište niti druge nepokretnosti subjekta privatizacije, bez obzira na obim, vrstu i nosioca prava na nepokretnostima", izričito se navodi u obrazloženju rješenja Ministarstva od 12.12.2013. godine. 

Iz sadržaja rješenja potpuno je jasno da je Katastar u Odžacima, u trenutku kada je odlučivao o zahtjevu Žito Grupe za upis prava vlasništva nad nekretninama u Ratkovu postupao potpuno protuzakonito, te da je kod upisa vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem nekadašnje Zemljoradničke zadruge Parabuć prekršeno više zakonskih propisa, te je u cijelosti potpuno zaobiđena zakonska pravna procedura, propisana kako za podnošenje zahtjeva za promjene katastarskih upisa, tako i za donošenje rješenja kojim se pravnim ili fizičkim licima priznaje i upisuje pravo vlasništva nad nekretninama.

"Po ocjeni ovog Ministarstva prvostepeni organ nije dao dovoljne i jasne razloge za donošenje ožalbene odluke u smislu odbijanja podnetog zahtjeva. Ovo posebno iz razloga što su u obrazloženju Rješenja samo navedeni podaci iz evidencije kojom služba raspolaže, a da nisu istovremeno priključeni dokazi koji govore u prilog iznetim tvrdnjama. Naime, kako se zahtjev odnosi na ispravku upisa izvršenog Rješenjem službe broj 952-02-718/2009, od 21.8.2009. godine, prvostepeni organ je bio dužan da spisima predmeta priključi navedeni predmet i u smislu odredbe Člana 137. Zakona o državnom premeru i katastru sprovede postupak i oceni da li je predmetni upis izvršen u skladu sa tada važećim propisima, kao i da navedene spise predmeta dostavi ovom Ministarstvu, kako bi se mogli pravilno ceniti žalbeni navodi", stoji u obrazloženju rješenja Ministarstva.

U obrazloženju se dalje navodi.

"Također, prvostepeni organ je posebno trebao da ima u vidu da je u zahtevu naevedeno da predmetno poljoprivredno zemljište nije moglo da bude u prometu jer nije stečeno teretnim pravnim poslom i da u tom smislu na nesumnjiv način utvrdi da li je izvršen popis i evidencija poljoprivrednog zemljišta u skladu sa Zakonom o pretvaranju društvene svojine na poljoprivrednom zemljištu u druge oblike svojine i Uputstvom o načinu i postupku utvrđivanja i evidentiranja poljoprivrednog zemljišta u državnoj i društvenoj svojini koje koriste pravna lica, te da spisima predmeta priključi dokaze koji se odnose na taj postupak i izvršeni upis. Istovremeno, donoseći odluku u ovoj upravnoj stvari, prvostepeni organ je trebao da ima u vidu odredbu Člana 151a Zakona o državnom premeru i katastru i upisima prava na nepokretnostima, koji je bio na snazi u vrijeme donošenja Rešenja broj 952-02-718/2009 od 21.8.2009. godine, i kojom odredbom je propisano da će se kao nepokretnost u državnoj svojini upisati na osnovu Člana 1. stav 1. Zakona o pretvaranju društvene svojine na poljoprivrednom zemljištu u druge oblike svojine i poljoprivredno zemljište za koje pravno lice koje koristi to zemljište ne donese ispravu kojom dokazuje osnov za sticanje prava na zemljištu", dodaje se u Rješenju Ministarstva iz decembra 2013. godine.

Drugim riječima, Služba za katastar u Odžacima se, kod odlučivanja o prihvaćanju zahtjeva osječke Žito Grupe, za upis prava vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Ratkovu ponašala ne kao državna institucija Srbije, nego doslovno kao stručna služba koja radi za Žito Grupu. Netko je u katastru u Odžacima, jednostavno, donio odluku kako će ignorirati niz zakonskih odredbi i zakonskih propisa, kao i podzakonskih akta, te je očito u koruptivnoj sprezi sa predstavnicima Žito Grupe, pogodovao ovom poduzeću iz Hrvatske kod nezakonitog preknjižavanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem čime je Republici Srbiji zbog takvog otimanja državnog poljoprivrednog zemljišta nanesena šteta koja se mjeri u desecima milijuna eura.

Naime, prema procjenama stručnjaka, tržišna vrijednost jednog hektara ovakvog poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini  oko petnaest tisuća evra, pa iz takvih procjena proizlazi kako bi ukupna šteta zbog otimanja zemljišta u Ratkovu iznosila samo po osnovi nezakonitog upisa vlasništva zemljišta čak oko trideset milijuna eura.

Drugi dio štete iznosi obračunati prihod kojeg je Žito Grupa Osijek uprihodovala od nezakonitog korištenja poljoprivrednog zemljišta u Ratkovu, a koji godišnje iznosi oko četiri milijuna eura. Kako Žito Grupa ovo zemljište na temelju nezakonitih vlasničkih upisa koristi od 2008. godine, za pet godina iznos štete po osnovi prihoda od zemljišta dosegnuo bi dvadesetak milijuna eura. Tako, prema tim grubim procjenama stručnjaka, samo glavnica štete koja je nanesena državi u slučaju nezakonitog preknjižavanja vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u Ratkovu iznosi oko pedeset milijuna eura. Tu, još uvijek nisu uračunate štete po osnovi gubitka radnih mjesta, obzirom da je u nekadašnjoj zemljoradničkoj zadruzi radilo dvjije stotine radnika, pa se šteta obračunava i po gubitku ovih radnih mjesta, te po gubitku prihoda države po osnovi davanja poduzeća za zaposlene. Također, kako navode iz antikorupcijskog udruženja Obruč iz Ratkova, trebalo bi izračunati i štete od poreznih utaja, obzirom da Žito Grupa Osijek nije plaćala niti propisane poreze na poljoprivredno zemljište, kao i neka druga zakonom propisana davanja državi, a o visini tih iznosa tek bi trebalo provesti stručne analize i vještačenja.

Iz udruženja Obruč, potvrdili su kako su o svemu podnijeli više krivičnih prijava nadležnim institucijama, a posebno Upravi kriminalističke policije i tužilaštvu u Somboru, te Savetu za borbu protiv korupcije, a sa korupcijom i kriminalom u Slučaju Ratkovo upoznali su i prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vučića, kojega su i nedavno sms porukama obavijestili o odbijanju Službe za katastar u Odžacima da provede Rješenje nadležnog Ministarstva, na što su dobili i Vučićevu sms poruku koja dokazuje kako je primio njihovu informaciju, ali do danas nije smatrao potrebnim reagirati u tom slučaju.

Ogorčeni činjenicom da katastar u Odžacima nije želio provesti Rješenje Ministarstva, predstavnici udruženja Obruč štrajkali su glađu ispred općinskog sjedišta i katastra u Odžacima tijekom (tokom) novogodišnjih praznika. Više predstavnika udruženja započelo je štrajk glađu 30.12.2013., a okončali su ga zbog lošeg zdravstvenog stanja i na poziv vlastitih obitelji 8. januara ove godine. Usprkos štrajku glađu Raktovčana i članova udruženja Obruč, predstavnici Vlade nisu se izjasnili, niti na bilo koji način reagirali zbog odbijanja katastra u Odžacima da provede rješenje o poništenju rješenja kojim je priznat upis prava vlasništva osječkoj Žito Grupi nad poljoprivrednim zemljištem nekadašnje Zemljoradničke zadruge "Parabuć" iz Ratkova.

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane