Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Novogodišnji popis otetih srpskih društvenih preduzeća koja su prešla u vlasništvo inostranih firmi

Stranci i njihovi lanci

Na isteku svake godine u privredi se vrši inventarisanje imovine. Polazeći d toga, naš ugledni ekonomski stručnjak i istraživač Magazina Tabloid, Miodrag K. Skulić, napravio je popis svih naših bivših društvenih preduzeća, koja su direktno kupljena na aukcijama i tenderima od strane inostranih firmi i građana, ili su, pak, preuzeta "iz druge ruke", t.j. preuzimanje od novih vlasnika. Takav slučaj, da se država ovako odrekne društvene imovine, nije zabeležen nigde na evropskom kontinentu. Tome u prilog ide podatak da nema evropske zemlje, izuzev Albanije, koja nije kupila neko, od ranije društveno preduzeće u Srbiji. Čak 3.754 društvenih preduzeća u Srbiji su podvedena pod privatizaciju od 2000. godine do danas, prodajom društvenog kapitala, putem tendera i aukcija. Najmanje 80.000 radnika propalih društvenih preduzeća u Srbiji potražuje svoje zarade od države, a taj iznos dostigao je oko 350 miliona evra, zaključuje Miodrag K. Skulić

Miodrag K. Skulić

Od 3.754 društvenih preduzeća u Srbiji, danas nijedno od njih više nije u rukama građana Srbije. Nema nijedne delatnosti iz koje nije bilo preuzimanja društvene imovine u Srbiji. Posebno je značajan deo naših takozvanih biznismena iz prethodno izbačenog nelegalnog novca u ostrvske zemlje, po pravilu nelegalnim transakcijama, kupio značajan broj bivših društvenih preduzeća.

Društvena imovina je termin koji je važio u vreme socijalizma, razvijene svesti o socijalnoj pravdi i zajedničkim interesima svih građana. Danas je pljačka glavni motivacioni faktor koji opredeljuje svaku vlast, pa i ovu Vučićevu, da surovo otme ili uništi ono što je još ostalo od društvene imovine.

A, tužnu priču o radnicima društvenih preduzeća i njihovim potraživanjima, napisaće neki istoričar najpodlije tranzicione otimačine u istočnoj Evropi koja se desila (i još se dešava) u Srbiji. Ovde je naveden samo deo primera iz kojih se jasno vidi da nikakav čist proces privatizacije nije sproveden u Republici Srbiji, već se država "na mala vrata" povratila u vlasništvu bar polovine privatizovanih preduzeća.

Sada je 43,66 odsto društvenih preduzeća oterano u stečaj, jedan dobar deo zbog same države, jer su preduzeća izgubila kapital kad je država vraćala retroaktivno cene, a kamata je obračunavana 36 odsto godišnje na poreski dug i uz to kamata na kamatu, a za obrtna sredstva po kreditima banaka uzimana zaduženja sa 20 odsto kamate, na godišnjem nivou. Dakle, na ovaj način, država se u mnogim slučajevima ponovo vratila na mala vrata (u ovom slučaju „država" je stranačka mašina vladajuće klike!).

Pre brojnih preuzimanja naših društvenih preduzeća Srbija je morala 2002. godine da tajno preuzme obavezu da pošalje u stečaj i likvidaciju svoje četiri vodeće banke (Beogradsku banku, Beobanku, Jugobanku i Investbanku), uključivo u taj pakt i Borsku banku. Pre i posle toga nezavisno od zahteva iz Evrope samostalno je otišlo u stečaj 25 malih banaka, deset strukovnih banaka i 12 privatnih banaka.

Nakon 3. januara 2003. godine, na tržištu Srbije više nije bilo značajnih domaćih banaka. Do danas je otvoreno 24 inostrane banke, od kojih najveći deo na bazi izdatih dozvola Narodne banke Srbije, a deo kupovinom, kao na primer Vojvođanske banke, Niške banke, Kulske banke...Tako u Srbiji na početku 2017. godine poslovale su: četiri grčke banke, tri austrijske,tri francuske, dve italijanske, dve holandske,dve iz Ruske Federacije i po jedna kiparska, nemačka, norveška, slovenačka, američka i kineska otvorena decembra 2016. godine.

U narednim pregledima daje se popis preduzeća koja su prešla u ruke stranih kompanija...

Holandija

• APA - Apatinska pivara

• Tyres (Tigar), doo, Pirot

• Titan Cementara, doo, Kosjerić

• Haineken, doo, Zaječar

• MK Group, doo, Beograd

• Sunoko, doo, Novi Sad

• SRH - Cementara Popovac

• Vojvodinaput Zrenjanin

• Mitas, doo, Ruma

• Kopernikus Borac, doo, Beograd

• Jelen Do, doo, Jelen Do, Požega

• Leisure Group (ranije Kombinat Sport), doo, Beograd

• Industrijske nekretnine, Zemun (deo Imlek-a)

• FSH DE-Helis, doo, Šabac

• Hotel Prag, Beograd

Ruska Federacija

• Naftna industrija Srbije, AD (56,15%)

• Naftagas - Naftni servisi, doo, N. Sad

• Luxoil Srbija, AD, Beograd

• Fluid Utva, AD, Pančevo

Nemačka

• Hemofarm, AD, Vršac

• Hemofarm, Šabac

• Messer Tehnogas, AD, Beograd

• Harder Digital Sova, doo, Niš

• 8. mart, doo, proiz. Čarapa, Beograd

• Emka Feinguss (ranije Krušik), Mionica

Austrija

• Henkel Srbija, doo, Beograd

• ATB Sever, doo, Subotica

• Kompanija Novoasti, AD, Beograd

• Duga, AD, Beograd

• Teko Mining - Straževica, Batočina

• Preduzeće za puteve Zaječar

• Preduzeće za puteve Čačak

• Vojvodinaput Pančevo

• Alpina Dolomit, Petrovac na Mlavi

• Alpina Granit, Ljubovija

• Xella Srbija, doo, Vreoci (bet. proizvodi)

• Elektrošumadija, doo, Mladenovac

Italija

• FCA Srbija, doo, Kragujevac (66,67%)

• HIV, AD, Vranje

• Dunav, AD, Apatin

• Ateks, Beograd

• Sirmium Steel, doo, Ruma

• ŠPIK Ivanjica, doo, Ivanjica

• FIO, f-ka indus. opreme, Kostolac

• Gradac Favro, doo, Kladovo

• Elektroremont, doo, Subotica

• Novi dom - Parket, doo, Debeljača

• Dedinje, AD, Beograd

• GP Mitrostan, doo, Sr. Mitrovica

Velika Britanija

• Philip Morris, AD, Niš

• Imlek, AD, Beograd

• Koncern Bambi, Požarevac

• Zdravlje, AD, Leskovac

• CRH Cementara Popovac

• BAT, AD, Vranje

• Knjaz Miloš, AD, Aranđelovac

• Hleb, AD, Novi Sad

• Grafičko preduzeće BIGZ

• Livex, doo, livenje gvožđa, Pančevo

• Ineks-Ukus, doo, Beograd

Grčka

• Šećerana Crvenka

• Šećerana Šajkaška, Žabalj

• Imos, AD, Šid

• Hotel Excelsior, AD, Beograd

• Inos - Balkan, doo, Valjevo

Slovenija

• Impol Seval, AD, Sevojno

• Helios Srbija, AD, G. Milanovac

• Štark, doo, Beograd

• Palanački kiseljak, Sm. Palanka

• Livnica, doo, Kikinda

• Fabrika alata Unior, Kragujevac

• 21 maj Auto kuća, AD, Beograd

• Izolacija, AD, Beograd

• Herm, AD, Beograd

• Poliester grupa, doo, Priboj

• Žitoprodukt, doo, Kragujevac

• Sombormlin, doo, Sombor

• Ekonom Ušće

• Jela, doo, Šabac

• Jugoprevoz - Ugopromet, AD, Čačak

• Nikodije Stojanović-Tatko, doo, Prokuplje

• Lisca, Babušnica

• Novi Elind, doo, Valjevo

• Forti Textile SER, Kragujevac (Tapacirnica Zastava)

• Fitep - Varnost, Beograd

Hrvatska

• Frikom, doo, Beograd

• Dijamant, AD, Zrenjanin

• Idea, doo, Beograd

• Radijator, AD, Beograd, ranije Zrenjanin

• Kikindski mlin, AD, Kikinda

• Nova Sloga, doo, Trstenik

• Potisje, AD, Kanjiža

• MIN Holding, Svrljig

• Mepol, AD, Vrbas

• Ratkovo, polj. dobro, Ratkovo

• FSH UNIP, doo, Valjevo

• Ciglana Udarnik, Golubince

• Otpad, doo, Subotica

• Centar za reciklažu, doo, Beograd

• Sebastijan Limarija, Jedinstvo, doo, Bačka Palanka

• Dekarbonizacija, AD, Beograd

Švajcarska

• Omya Venčac, doo, Aranđelovac

• MK commerce, doo, Novi Sad

• Kompanija Internacional C.G., Beograd

• LK, AD, Kikinda

• Fabrika bakarnih cevi, AD, Majdanpek

• NISSAL, doo, Beograd (ranije Niš)

• Kompanija Takovo, AD, G. Milanovac

• Jugocentar, doo, N. Beograd

• Dragan Srnić, doo, Šabac

Mađarska

• Mlekara, Leskovac

• Kanjiža Potisje, AD

• Kolubara-Univerzal, doo, Veliki Crnjani

• Rewok Eco-Yu, doo, Senta

SAD

• Valjaonica bakra, AD, Sevojno

• Jugodrvo Holdsing, AD, Beograd

• Aleva, AD, Novi Kneževac

• Krušik Akumulatori, AD, Valjevo

• Žitoprodukt, doo, Beograd

• Industrija brusnih alata, AD, Ada

• Hidrotehnika, AD, Beograd

• Medifarm, AD, Beograd

• Feriti, doo, Beograd

• Brodogradilište - Brotehnika, doo, Beograd

Francuska

• Lafarge BFC, doo, Beočin

• Tarket, doo, Bačka Palanka

• Vosslon MIN Skretnice, doo, Niš

Belgija

• Hotel Moskva, doo, Beograd

• C Market, AD, Beograd

Švedska

• Carlsberg Srbija, doo, Čerlarevo

Španija

• Koteks Viscofan, doo, Novi Sad

• Hotel Srbija, Vršac

Kina

• Železara Smederevo (kupovina imovine)

Kanada

• Serbian Rull Service, doo, Radinac

Izrael

• Kavim, AD, Raška

• Livnica preciznih odlivaka, doo, Ada

Poljska

• Fabrika kablova, Zaječar

• Kpex MIN-Fitep, AD, Niš

• Kopex MIN, doo, Niš

Danska

• Yugorasgaz, AD, Beograd

Švedska

• Litopapir, doo, Čačak

Norveška

• RAPP Zastava, doo, Knić

Irska

• Polj. dobro Feketić, AD, Sombor

Češka

• Rudnik olova i cinka, V. Majdan, Ljubovija

• GIK 1. maj, Lapovo

• Metalac, doo, Beograd

• IMK 14. oktobar, Kruševac (imovinu iz stečaja)

Rumunija

• Fampharm, AD, Kruševac

(Sa rumunskim kupcem Kristijan Joanelom raskinut je ugovor o kupovini tri naše firme)

• MIN Specijalna vozila, Niš

• MIN Lokomotiva, Niš

• MIN Vagonka Niš

Bugarska

• Srpska fabrika stakla, AD, Paraćin

• Brodogradilište, doo, Apatin

• Interlemind, Leskovac

• PZP Trace, doo, Vranje

(Bugarskom biznismenu KovaČKI Hristu poništena je kupovina 10 naših firmi, koje su, uglavnom, završile u stečaju)

• Srbijanka, Valjevo

• Rudnik uglja, Kovin

• Trajal, Kruševac

• Hladnjača Titel

• Fabrika omotnog papira, Vladičin Han

• Nova guma, Ruma

• Vulkan, Niš

• Zastava Metal, Despotovac

• F-ka hartije Božo Tomić, Čačak

• NP Pobeda, Kruševac

Slovačka

• Hotel Sirmium, AD, Sr. Mitrovica

• Kompanija Velika Morava, doo, Ćuprija

Brazil

• Galenika, AD, Zemun

Ujedinjeni Arapski Emirati

• AIR Srbija, AD, Beograd

• Aerodrum Ketring, , doo, Beograd

Irska

• Alltech Serbia, ferm. Ind. Senta

Luksemburg

• Luka Beograd, AD, Beograd

Lihtenštajn

• Moj kiosk group, doo, Beograd

Malta

• Intex, proiz. Podnih obloga, AD, Bgd

Crna Gora

• Centroprom, AD, Beograd

• ŠELK 911, doo, Ćuprija

• D.S.K. Topola, Prokuplje

Makedonija

• Živinoproduk, doo, Vranjska Banja

• Klanica Oreovica, Žabari (24,91%)

BiH

• Centar za puteve Vojvodine, AD, N. Sad

• GIK Banat, AD, Zrenjanin

• Elid, doo, Donji Dušnik

Republika Srpska

• Holding Kompanija Komgrap, AD, Beograd

Liban

• Sava, drvna ind. Sr. Mitrovica

Kipar

• Nelt Co, doo, Dobanovci

• Neoplanta, AD, N. Sad

• Danubius, doo, Novi Sad

• Juhor Eksport, AD, Jagodina

• Jugohemija, AD, Beograd

• Rudnap Group, AD, Beograd

• GP Planum, AD, Zemun

• Industrija precizne mehanike, AD, Bgd

• Umka, f-ka kartina, doo, Beograd

• Fabrika hartije, doo, Beograd

• Avala Ada, doo, Beograd

• Jaffa, doo, Crvenka

• Hotel Nacional, AD, Beograd

• HIP Mlavaplastika, AD

• Igm Trudbenik, Beograd

• Ikaterm, AD, Beograd

• Inex, AD, Nova Varoš

• Jedinstvo, DOO, Apatin

• Jugolek, AD, K. Mitrovica

• Niva, doo, Žabalj

• MITSides Point, doo, Sr. Mitrovica

• PTK Ključ, doo, Kladovo

• Impregnacija, doo, Beograd (ranije Ćićevac)

• Agromehanika, doo, Boljevac

• Teleoptik, doo, Beograd

• Deva, AD, Kruševac

• Projektmontaža, doo, Beograd

• Putnik, ATD, Beograd

• Hotel Ineks Tara, Bajina Bašta

• Samački hotel Karaburma, Beograd Devičanska Ostrva (Britanska)

• Deka Inženjering, doo, Beograd

• Hotel Majestic, Beograd

Kajmanska Ostrva

• Carnex, doo, Vrbas

Preduzeća u poreskim rajevima

Naši biznismeni osnovali su u poreskim rajevima 1.157 firmi i pored toga u Švajcarskoj 334 i Holandiji 402.

• Andora 6

• Angila 1

• Bahami 14

• Bermudi 1

• Belize 21

• Brit. Dev. Ostrva 163

• Kajmaska Ostrva 3

• Kipar 682

• Dominikanska Rep. 5

• Gibraltar 21

• Liberija 8

• Lihenštaj 61

• Luksemburg 84

• Maršalska Ostrva 12

• Monako 4

• Holandski Antili 3

• Panama 40

• San Marino 4

• Sejšelska Ostrva 12

• Sveti Vinsent 8

• Sveti Kits i Nevis 4

Haos u vlasništvu

Treba napomenuti da je nastao i haos u vlasništvu nad nekim bivšim društvenim preduzećima, jer na njima se kao vlasnici pojavljuju Republika Srbija, često i državni kapital, zatim Akcijski fond, Registar akcija i udela, PIO fond, Fond zdravstvenog osiguranja, Služba za zapošljavanje, Fond za razvoj, opštine i gradovi, a kod nekih velikih privrednih subjekata JP Srbijagas, Elektroprivreda Srbije i drugi državni i nadridržavni vlasnici, sada smo dobili haos u vlasništvu nad bivšim društvenim preduzećima, jer na njima se kao vlasnici pojavljuju Republika Srbija, često i državni kapital, zatim Akcijski fond, Registar akcija i udela, PIO fond, Fond zdravstvenog osiguranja, Služba za zapošljavanje, Fond za razvoj, opštine i gradovi, a kod nekih velikih privrednih subjekata JP Srbijagas, Elektroprivreda Srbije i drugi državni i nadridržavni vlasnici

"Strateško propadanje", do prodaje ili preuzimanja

Među 11 preduzeća koja se smatraju "strateški važnim", RTB Bor je najveći gubitaš i leglo najvećeg kriminala. RTB Bor je u stalnom dugovanju preko jedne milijarde evra, a tim novce su se mogli otvarati novi rudnici. RTB Bor ima novu topionicu, ali nema svoju rudu, uvozi koncentrat. Za rudnik „Majdanpek" bi se našlo 30 miliona evra (to je tvrdio i Vučić) ali u „Cerovo" treba uložiti 300 miliona evra. Za četiri preduzeća u sastavu RTB Bor, Vučićev režim je otpisao oko 900 miliona evra.

Objavljen je javni poziv i za privatizaciju tri fabrike petrohemijskog kompleksa - „Petrohemiju", MSK i „Azotaru". Rok za dostavljanje pisama o zainteresovanosti je 3. maj 2017. Novine su pisale da su za „Petrohemiju" zainteresovane fabrike iz Kine i Češke. Privredni sud u Kragujevcu je 20. marta 2017. doneo rešenje kojim je odbačen predlog za pokretanje stečajnog postupka u Industriji kablova Jagodina. Kakva će biti njegova sudbina za sada može samo da se nagađa. „Ikarbus" je 29. novembra 2016. povukao predlog za pokretanje stečajnog postupka i predložio novi UPPR. Na ročištu održanom 21. februara 2017. odloženo je odlučivanje o UPPR za 21. april 2017. Održano je u toku godine više sastanaka sa zainteresovanim investitorima. Kineski „Jinlong", najveći proizvođač električnih autobusa na svetu, zainteresovan je za preuzimanje većinskog udela ove zemunske fabrike autobusa. Kineska strana je nudila da otkupi dugovanja „Ikarbusa" za 51 odsto njegovog kapitala.

Stranci vlasnici, a Šarić kupovao?

Istraga pranja novca koji je krijumčarenjem kokaina stekla grupa Darka Šarića dovela je Specijalno tužilaštvo za organizovani kriminal do postupaka privatizacije velikog broja preduzeća. Barem tako je ondašnji tužilac Miljko Radisavljević tvrdio kad je "deklamovao" priču o tome kako se došlo "do novih značajnih podataka i dokaza o korišćenju tog novca u privatizaciji". Radosavljević je ponavljao više puta kako je tim novcem kupljen je veliki broj društvenih preduzeća, iz kojih je zatim na različite načine izvlačen kapital, i kupovana nova preduzeća. Ali, nigde nije rekao koja su to preduzeća i ko je to omogućio. Činjenica je da su posle kriminalne privatizacije izvršene prljavim novcem (a, tu je bilo na desetine raznih "šarića", kriminalaca svih boja iz celog regiona), ostala upropaštena srpska društvena preduzeća, nad nekima je pokrenut stečajni postupak, a profitirali su samo novi vlasnici stičući veliko bogatstvo. Stranci su samo pokupili "čaure i mrtve" i došli u posed te imovine na lak način za male pare, često i bez para.

Glosa

Elen Goldstin, direktorka Svetske banke za region Zapadnog Balkana, doslovno je požurivala srpske vlasti da se "ratosiljaju" društvenih preduzeća rekavši: "...To pitanje mora brzo da se reši jer one stvaraju fiskalno opterećenje državi!" A, da se to dešava u njenoj državi, pobrinula bi se i ona i njena vlada da ta preduzeća prežive na svaki način

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane