Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Kako su opljačkana, prisvojena i oteta srpska društvena i državna preduzeća za preradu hrane i pića

Tuđe jedemo, svoje nemamo

U Srbiji je do početka privatizacije bilo 209 društvenih preduzeća u oblasti prerađivačke industrije hrane i pića, uključivo u to i hranu za domaće životinje i proizvodnju duvanskih proizvoda. Današnje stanje vlasništva u tim privrednim subjektima pokazuje da je stanje katastrofalno i da se Srbija neće skoro oporaviti od udarca koji je dobila zbog politike takozvanog liberalnog kapitalizma kojim je, kao gvozdenom metlom, počišćena državna i društvena imovina, radnici i radnička prava, pa konačno i industrijska baza na kojoj svaka pametna država počiva. Uz učešće kriminala, dobre veze sa političarima i malo birokratskih igara, desila se srpska verzija privatizacije. Milioni ljudi postali su "gubitnici tranzicije" jer im niko nije rekao da je društvo u koje ulaze, kriminalno. Detaljnu analizu sadašnjeg vlasništva nad nekadašnjim društvenim i državnim preduzećima, napravio jeugledni ekonomski ekspert Miodrag K. Skulić

Miodrag K. Skulić

Prerađivačka industrija hrane i pića u Srbiji, danas se nalazi u rukama stranih kompanija i domaćih tajkuna. Sve ono čime se nekad Srbija dičila, fabrike piva, uljare, vinarije, fabrike alkoholnih pića, destilacije, fabrike sokova, šećerane, fabrike oligomineralnih voda, dakle, čitava jedna industrija, sve je to oteto, opljačkano, prisvojeno...Nešto uz pomoć vladajućih političkih oligarhije, nešto uz učešće prljavog kapitala, kako domaćeg tako i stranog, a nešto uz pomoć čistog kriminala i fizičkog nasilje (u nekim slučajevima čak i oružanim upadima u državne i društvene posede, o čemu je javnost proteklih deceniju i po imala prilike da čuje), sve što je vredelo u industriji prerade hrane i pića, dospelo je u ruke vešti mešetara i kriminalaca.

U prethodna dva broja doneli smo sudbinu 345 društvenih preduzeća iz oblasti poljoprivrede, koja su posle 2000. godine podvrgnuta oštrim merama vlasničke privatizacije, uglavnom prodajom na aukcijama. Od tog ukupnog broja poljoprivrednih preduzeća, uključivo u to i 63 zemljoradničke zadruge, jedan manji deo njih do danas nije privatizovan.

Nastavljajući prirodni proces proizvodnog lanca, na samu poljoprivredu, direktno se naslanja, prerada plodova poljoprivredne proizvodnje, njenom preradom u gotove proizvode hrane i pića, na kojoj osnovi na kraju XX veka, je bilo 186 privrednih subjekata, 14 proizvođača hrane za domaće životinje i devet proizvođača duvanskih proizvoda. O sadašnjem stanju tih 209 privrednih subjekata, nakon opsežnog istraživanja, donosimo ove činjenice...

Broj preduzeća po delatnostima

* 32 proizvodnja sokova od voća

* 3 proizvodnja ulja i masti

* 10 proizvodnja šećera

* 20 destilacija i prečišćavanje pića

* 30 prerada i konzerviranje mesa

* 12 prerada mleka i proizvodnja sireva

* 35 proizvodnja mlinskih proizvoda

* 32 proizvodnja hleba, svežeg peciva i kolača

* 7 proizvodnja kakao, čokolade i konditorskih proizvoda

* 5 proizvodnja ostalih prehrambenih proizvod

* 186 ukupan broj proizvođača hrane i pića

* 14 proizvođači gotove hrane za dom. životinje

* 9 proizvođači duvanskih proizvoda.

Danas je aktivno samo njih 96, ali nakon sledećeg nastavka donećemo jasan pregled i ko su kupci, domaći i inostrani, kao I koliko njih do danas nije privatizovana, a koliko proizvođača pića i hrane je u stečajnu, odnosno koliko je njih brisano iz Registra aktivnih privrednih društava. Naravno da će u našem prikazu broj društvenih preduzeća koja proizvode piće i hranu biti uvećan za skoro deset odsto, tj. za broj onih kojih nema u popisu Agencije za privatizaciju.

Proizvođači sokova od voća

Ova 32 proizvođača ove grupacije podelili smo u četiri grupe: 13 su aktivna privredna društva, dva su pripojena osnivaču, devet je u stečajnom postupku, a osam je obrisano iz Registra nakon zaključenog stečajnog postupka.

Aktivna privredna društva:

Hladnjača Euro Frigo, AD, Pirot u vlasništvu je 72 odsto Živojina Vulića, Akcijski fond poseduje 0,98 odsto akcija i 47 malih akcionara 27,02 odsto. Ukupan registrovan Kapital društva je 221 hiljadu evra. Voćar, AD, Beograd u vlasništvu je tri privredna društva BK Urbine, doo, čiji je jedini vlasnik Slaviša Kostović 24,78 odsto, D,T.P-Promet, doo, Kraljevo 18,72 odsto u vlasništvu je Milorada Miladinovića, Lidije Davidović i Valentine Janić i KDS-M, doo, 14,25 odsto u vlasništvu Karapandžić Vladimira, dok Karapandžić Vladimir poseduje 10,39 odsto akcija i Vejinović Zoran 10,38 odsto, a 181 mali akcionar 21,48 odsto akvcija. Kapital društva je nešto manji od 130 miliona dinara. Kapital društva 2,06 miliona evra.

Šapčanka, doo, Šabac u vlasništvu je Slijepčević Žarka, a Kapital društva upisan u Registar APR-a iznosi samo 51.112,45 dinara. Fungi Voće, doo, Čačak u vlasništvu je Predraga Milivojevića. Kapital društva u Registru APR-a iznosi 3,16 miliona dinara.

Jarmenovci, AD, Jarmenovci u vlasništvu je tri fizička lica: Radosavljević Dejana (24,44%) i po 23,33 odsto Lukić Radiše i Ratka Petronijevića, dok Akcijski fond poseduje 3,16 odsto akcija, a 209 malih akcionara u poseduje je 25,74 odsto akcija. Kapital društva u Registru hartija od vrednosti upisan je 42,3 miliona dinara. Voćar Produkt, doo, Guča u vlasništvu je Mihaila Protića, a Kapital društva u Registru APR-a iznosi 297 miliona dinara. Simbi, doo, Crna Trava je zavisno društvo Kompanije Simpo, AD iz Vranja, koja oš nije privatizovana, a Kapital ovog zavisnog društva upisan je u Registru APR-a u iznosu od 21,16 miliona dinara.

Voćar, doo, Koceljeva u vlasništvu je austrijske firme Rauch Fruchtsaefte GmbH, sa kapitalom 1,35 milijardi dinara, od čega više od 749 miliona unetog kapitala u opremi, alatu i uređajima.

Aquatus, AD, Novi Sad u vlasništvu je 70,27 odsto Borka Čolića, dok 29,73 odsto akcija poseduje 251 mali akcionar. Kapital društva je 118,8 miliona dinara. Svileuva, doo, Svileuva u vlasništvu je Ametović Ivice sa kapitalom 2,99 miliona dinara.

Medi-Produkt, doo, Donji Tavankut u vlasništvu je Olivere Imbronović, a upisani kapital društva iznosi 5,8 miliona dinara. Bat, ad, Bačko Gradište u vlasništvu je 71,46 odsto Vere Šćepanović, Akcionarskog fonda 14,62 odsto I 264 mala akcionara 13,92 odsto. Kapital društva iznosi 425,7 miliona dinara. Cooperativa, AD, Beograd je u vlasništvu Jasmine Jeftić 52,64 odsto, Akcijskog fonda 12,90 I 317 malih akcionara 24,86 odsto. Kapital društva iznosi 238,2 miliona dinara.

Pripojena dva društva matičnom društvu vlasniku kapitala su: Zora, doo iz Mola i Akotex, AD iz Ade. Ova društva pripojena su privrednom društvu Aretol, doo iz Novog Sada koje je 55 odsto u vlasništvu Nađ Šandora, 30 odsto Nađ Ištvana i 15 odsto Nađ Valerije.

U stečajnom postupku su: Budimka, AD iz Požege, Srbijanka, DP iz Valjeva, Hladnjača, doo, Apatin, Voćar, DP, Subotica, Tamiš Hladnjača, DP, Pančevo, Tehnounion, DP, Beograd, Herbogal, doo, Svrljig, Zaplanjka, doo, Donji Dušnik I Conica, DP, Preljina. Dakle, pet su društvena preduzeća, a ostalih četiri su vlasnici preduzeća u stečaju, i to: Budumka, AD u stečaju u vlasništvu je državnog Registra akcija I udela 56 odsto, Yas Yugoexport u stečaju 20 odsto, Akcijskog fonda 0,19 I 1.085 MALIH AKCIONARA 23,81 ODSTO AKCIJA. Kapital društva u Centralnom registru hartija od vrednosti iznosi 1,27 milijardi dinara.

Hladnjača, doo u stečaju, Apatin u vlasništvu je ITM Group, doo, Beograd, takođe u stečaju, čiji je osnivcač kiparska firma Dragenam Trade Limited, Toplice Spasojevića. Kapital ovog privrednog društva upisan u Registar Apr-APR-a je 108,5 miliona dinara

Herbogal, doo u stečaju, Svrljig je u vlasništvu sto posto Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, sa kapitalom od samo 111 hiljada dinara. Zaplanjka, doo u stečaju, Donji Dušnik je u vlasnštvu ri privredna društva (Elind, doo, Donji Dušnik sa ulogom od samo 20.000 dinara, Dubrava, doo, Gadžin Han u stečaju sa ulogom u iznosu od 20.100 dinara, Zateks, DP sa ulogom od 20.100 dinara i Skupštine opštine Gadžin Han sa ulogom od 6.700 dinara. Ceo kapital ovog privrednog društva iznosi 66.900 dinara I razumljivo je što je otišlo u stečaj, jer bez sopstvenog kapitala sa ne može danas poslovati, a i njegovi osnivači su bez sopstvenog kapitala.

Obrisana privredna društva su: Voćar Palanka, AD iz Smederevske Palanke, Hladnjača, AD iz Ljubovije, Voćar Produkt, AD iz Požarevca, Prima, AD iz Kikinde, DIV Hladnjača, AD iz Loznice, Frigo Srem, DP iz Iriga I Hladnjača Suvoborka , DP iz Mionice. Svi su oni nakon sprovedenog i zaključenog stečajnog postupka, brisani iz Registra APR-a.

Proizvođači ulja i masti

U popisu Agencije za privatizaciju nalazi se tri proizvođača jestivog ulja i masti: Sunce-Sombor, Banat-Banatska Crnja i Fabrika ulja-Kruševac, dok četiri proizvođača jestivog ulja i masti nema u tom popisu, jer su ova privredna društva izvršila potpunu vlasničku transformaciju pre 2001. godine. To su: Dijamant-Zrenjanin, Vital-Vrbas, Victoria oil-Šid i Dunavka iz Velikog Gradišta.

AD Sunce iz Sombora danas je u nema većinskog vlasnika, već je najveći pojedinačni vlasnik akcija Akcionarski fond 21,79 odsto, Monus Distribucija, doo u vlasništvu Dejana Stankovića 21,29%, Momak-Pan, doo iz Pančeva 21,29% u vlasništvu je Ane Anasijević i četiri mala vlasnika udela, Invej, AD sto odsto u vlasništvu Srđana Sredojevića vlasnik je ove uljare 20,61 odsto, dok je 1259 malih akcionara vlasnik 15,02 odsto. Vital, AD, Vrbas u vlasništvu je Invej, AD Srđana Sredojevića 68,54 odsto I 2.629 malih akcionara 31,46 odsto.

Dijamant, AD, Zrenjanin u vlasništvu je 98,45 odsto hrvatskog Agrokora, dok je ostatak akcija u vlasništvu 106 malih akcionara. Victoriaoil, AD, Šid u vlasništvu je Milete Babovića i Zorana Mitrovića po 29,10 odsto, dok je EBRD, London vlasnik 26,60 odsto i inostrana firma APSARA Limited 14,20 odsto.

Banat, ad, Nova Crnja 83,03 odsto u vlasništvu je privrednog društva Mirotin, doo, Vrbas, čiji su vlasnici po jednu trećinu: Aleksa Janičić, Zdravko Pavićević i Đoko Vujičić, dok je 233 mala akcionara vlasnik 16,97 odsto. Fabrika ulja, AD u stečaju, Kruševac nakon poništenja privatizacije u kojoj je kupac bilo privredno društvo Pekarske industrije Branko Perišić, vlasnik 70,85 odsto akcija je državni Registar akcija i udela, dok je raniji vlasnik Pekarska industrija ostala u posedu akcija 12,68 odsto po osnovu obaveznog investiranja, Akcijski fond je vlasnik 7,74 odso, a 614 malih akcionara 8,73 odsto. Dunavka, doo u stečaju, Veliko Gradište u vlasništvu je 81,29 odsto Zekstra Grupe i 18,71 ODSTO Veterinarskog zavoda u vlasništvu Dragana Đurića.

Proizvođači šećera

Od 11 šećerana, koliko je Srbija imala na kraju XX veka, u dokumentaciji Ministarstva privrede vodi se deset šećerana, jer je ona u Kovinu ispuštena iz popisa. Likvidirane su šećerane u Ćupriji, koja je neprekidno radila od 1911. godine, pa i u oba svetska rata, Beogradska stara i nova šećerana, Šabac, Zrenjanin, Kovin, Požarevac. Tri fabrike šećera su pripojene privrednom društvu Sunoko, doo, N. Sad u vlasništvu holandske firme 81,36% i Miodraga Kostića 18, 64 odsto (Donji Srem-Pećinci, Jugozapadna Bačka-Bač i Šećerana Jedinstvo-Kovačica), dok dve šećerane posluju kao samostalna akcionarska društva u vlasništvu kompanije iz Grčke (Šajkaška-Žabalj 92,67% i Crvenka 99,43 odsto).

Destilacija i prečišćavanje pića

20 proizvođača ove grupacije podelili smo u četiri grupacije:

* 4 proizvođača alkoholnih pića,

* 4 proizvođača vina,

* 5 pivare i

* 7 proizvođača mineralnih voda

Proizvođači alkoholnih pića su: Rubin, Prokupac, Milodh i Fabrika alkohola Panon iz Kelebije. Proizvođači vina su: Vino Župa, Aleksinački podrum, Polet iz Belušića i Kosovovino, nakon promene sedišta sada u Beogradu. Proizvođači piva su: BIP, Jagodinska pivara, Valjevska pivara Vršačka pivara i Zaječarska pivara. Proizvođači flaširanih voda su: Heba, Palanački kiseljak, Planika iz Kuršumlije, Milan Toplica, Nova Sloga iz Trstenika, Bivoda iz Bujanovca i Klokot Banja iz Vitine KiM, preseljena u Bujanovac.

Ako se dopuni ovaj spisak Agencije za privatizaciju ovom treba dodati i sledećih sedam proizvođača: Navip, Apatinsku pivaru, Pivaru Čelarevo, Pančevačku pivaru, Zrenjaninsku pivaru, Nišku pivaru i Knjaz Miloš.

Proizvođači pića

Rubin, AD, Kruševac bio je sto odsto u vlasništvu imperije Predraga Rankovića Peconija, ali je Dušan Belopetrović uspeo na još neotkriven način da preuzme 99,42 odsto akcija ovog akcionarskog društva, preko INVEJ IN, doo u njegovom vlasništvu. Kako su organi gonjenja preuzeli mere protiv Dušana Belopetrovića, a predmet za medije proglasile državnom tajnom, Belopetrović je odbegao u Španiju, ali je umesto njega 100 odstotni vlasnik INVEJ IN sada Vladimir Purković, tako je o akcionar Rubin, AD sa tih 99,42 odsto. Još se ne zna da li je to vlasništvo dobijeno uz blagoslov Peconija.

Prokupac, AD, Beograd, sada u stečaju u prošlosti su postojala dva privredna društva pod imenom Prokupac, jedno u Prokuplju, drugo u Beogradu. Godinama su vodili sudske sporove oko imovine i imena. Kona04.12.1996. godine, a što je rešeno i vlasnik jedinstvenog Prokupca, postao je Slobodan Simić 78,84 odsto, a njegova druga firma Invest Import, AD, Beograd vlasnik je 8,20 odsto akcija. Danas je ovo akcionarsko društvo u stečaju. Vino Župa, AD, Aleksandrovac u vlasništvu je Šljivić Radimira 58,03 odsto i 607 malih akcionara 41,97 odsto.

Miloduh, AD, Kragujevac u vlasništvu je 64,17 odsto Kompanije Takovo, AD iz Gornjeg Milanovca čiji je većinski vlasnik (88,49%) Swisslion Group iz Švajcarske, u kojoj istoimena švajcarska firma ima 92,8 odsto udel, a naš biznismen Rodoljub Drašković 7,1 odsto.

Panon, AD, Kelebija je proizvođač alkohola, alkoholnog pića, sirćeta i kvasca. Vlasnik ovog proizvođača su Maja i Miroslava Rajić 40,65 odsto, 23,84 odsto je vlasnik Miroslava Sekulovski, a Akcijski fond i Republika Srbija 17,20 odsto. Kosovovino, AD u stečaju, Beograd je akcionarsko društvo preseljeno iz Metohije, 5. avgusta 1999. godine, sa društvenim kapitalom.

NAVIP, AD, Zemun i 11 njegovih zavisni društava ne vode se u spisku Agencije za privatizaciju, jer je matično društvo u stečaju je i Navip-Vinarstvo, doo iz Vranja, dok su pet zavisnih društava, nakon sprovedenog stečaja brisana iz Registra Agencije za privredne registre, i to: Navip-Fruškogorac iz Petrovaradina, Navip-Plantaža, doo, Leskovac, Navip-Jagodinski podrum, doo, Jagodina, Navip-Venčački vinogradi, doo, Zemun i Navip-Vinovoće, doo, Pirot.

Sva ova zavisna društva osnovana su unutrašnjom reorganizacijom ovog poznatog giganta, a ugašena su sredinom 2011. godine. Danas su aktivna sledeća zavisna društva Navip-Krnjevo, doo, Zemun, Navip-Trade, doo, Zemun, Navip-Autotransport, doo, Zemun i Navip-Vinea, doo, Zemun. Stečajni upravnik matičnog društva je Vasilj Vasiljević, koji je ujedno i upravlja sa preostalih pet aktivnih zavisnih društava.

Kako je nekad država bila vlasnik kapitala, to se u vreme stečaja nad matičnim društvom "zabašurilo", pa je danas vlasnik akcija u akcionarskom društvu Navip kastodi račun koji je neko otvorio kod Komercijalne banke, ne želeći da se identifikuje sa 34,35 odsto ukupne imovine u stečaju, naravno ako ostane nešto nakon namirenja poverilaca, dok je 22,20 odsto vlasnik firma Lofi Investment iz Velike Britanije, a Akcijski fond 6,12 odsto, dok 1.435 malih akcionara učestvuju u ukupnom kapitalu sa 37,33 odsto. Uvesti u stečaj ovaj specijalizovani vinarski sistem je zločin i koliko je poznato nije ni postojala nikakva valjana finansijsko ekonomska analiza da li je trebala država da interveniše da se fruškogorsko, vranjansko-leskovačko, pirotsko i venčansko vinogradsko područje zaštiti.

Srbija je imala 11 proizvođača piva

Danas su aktivne Apatinska pivara, Čelarevo, Zaječarska pivara i Valjevska pivara, kao i Niška pivara prodata iz stečaja, a koliko je nama poznato van funkcije, sve su one u vlasništvu inostranih lica. U stečaju su BIP, Jagodinska pivara, Vršačka pivara i Zrenjaninska pivara. Proces proizvodnje u Pančevačkoj pivari je obustavljen, a Bečejska pivara je nakon stečaja ugašena. Apatinska pivara, doo, Apatin u vlasništvu je holanske firme Molson Coors, sa registrovanim kapitalom u Registru APR-a u iznosu od 3,94 milijarde dinara.

Carlsberg Srbija, doo, Čelarevo u vlasništvu je švedskog Holdinga Baltic Beverages, sa kapitalom nešto većim od tri milijarde dinara.

Ujedinjene srpske pivare, doo, Zaječar, danas posluje pod nazivom Heineken, doo, Zaječar, činile su ranije društvene pivare Zaječara i Pančeva, koje je ugašeno još u vreme kad je turski partner bio vlasnik ove dve pivare. Sada je u funkciji samo Zaječarska pivara i u vlasništvu je holandske firme Heiniken International B.V.

Valjevska pivara, AD, Valjevo bila je u vlasništvu jednog crnogorskog biznismena, a danas je Republika Srbija vlasnik sto odsto akcija ove pivare. Akcijski capital upisan je u Centralni registar akcija u iznosu od 1,05 milijardi dinara.

Niška pivara posle stečaja prodata je bugarskoj firmi Capital Projects i registrovana je pod istim matičnim brojem kao društvo sa ograničenom odgovornošću, sa kapitalom od samo 15.000 RSD.

BIP, AD u stečaju, Beograd u vlasništvu je 51,90 odsto državnog Registra akcija i udela, dok je razliku od 48,10 odsto akcija u vlasništvu 5.126 malih akcionara. Poznato je da je prvi kupac ove pivare bila baltička firma, za koju se ispostavilo da nije ni uplatila kupoprodajnu cenu iz Ugovora o prodaji društvenog kapitala.

Ukupan registrovani kapital u APR-u je 87 miliona evra, a u Centralnom registru hartija od vrednosti 5,46 milijardi dinara. Na toj lokaciji beogradskoj lokaciji zauzima građevinsko zemljište od oko pet hektara i najcelishodnije rešenje je da grad Beograd isplati oko 30 miliona evra da se BIP preseli na svoju lokaciju od deset hektara u Krnjači, a da se proširi nova železnička stanica u Prokopu, koja danas nema valjani prilaz, niti mesta za pristup gradskih autobusa, taksi vozila, parkiranje vozila putnika i onih koji dočekuju putnike, niti za prateće ugostiteljsko, trgovačke i druge uslužne delatnosti.

Jagodinska pivara, AD u stečaju u vlasništvu je Fonda za razvoj Republike 45,74 odsto. Akcijskog fonda 14,05 odsto, PIO fonda 5,43 odsto i 912 malih akcionara 34,79 odsto. Ukupan akcijski capital upisan u Centralni registar hartija od vrednosti je 1,19 milijardi dinara.

Vršačka pivara, AD u vlasništvu je državnog Registra akcija i udela 91,16 odsto, preostali društveni capital čini 1,41 odsto, Akcijski fond ima 1,08 I 498 malih akcionara ima 6,35 odsto akcija. Kapitak ovog akcionarskog društva upisan u Centralni registar je 639,4 miliona dinara.

Zrenjaninska industrija piva, AD u stečaju u vlasništvu je 51,04 odsto Momčila i Dejana Rajića po 50 odsto, osnivača firme Pan Beer, doo iz Kelebije, koja je nakon zaključenog stečajnog postupka brisana iz Registra, obzirom da je rešenje o zaključenju stečaja postal pravosnažno 7 jula 2011. godine, ali se Pan Beer, doo još vodi u Centralnom registru hartija od vrednosti kao vlasnik akcija. To su "Gogoljeve mrtve duše" u srpskom privrednom pravu. Ostali vlasnici akcija su: Akcionarski fond 28,19 odsto, PIO fond 9,45 odsto, preostali društveni kapital 1,43 odsto i 207 malih akcionara 9,89 odsto akcija. U Centralom registru hartija od vrednosti upisan je kapital od 48,4 miliona dinara.

Srbija je imala 11 proizvođača flaširanih voda

Pre privatizacije, u vreme kad je društvena svojina nad preduzećima bila dominantni oblik svojine, Srbija je imala 11 proizvođača flaširanih ili, pak, mineralnih voda, I to: Knjaz Miloš, Heba, Vrnjci, BB Minaqua, Vlasinka (Rosa), Palanački kiseljak, Milan Toplica, Bivoda, Planika, Nova Sloga (bivši PIK Trstenik) i Klokot Banju na KiM. Evo njihove sudbine danas.

Knjaz Miloš, AD, Aranđelovac u vlasništvu je holandskog holding Clates B.V. sa kapitalom upisanim u Centralni registar hartija od vrednosti u iznosu od 2,85 milijardi dinara.

Heba, AD, Bujanovac u vlasništvu je 81,11 odsto Slobodana Raduna i 18,89 odsto Smilje Radun, vlasnika firme za proizvodnju sokova Nectar, doo iz Bačke Palanke. Kapital upisan u Centralni registar je 879 miliona dinara.

Voda Vrnjci, AD, Vrnjačka Banja u vlasništvu je najvećeg pojedinačnog vlasnika akcija sa 52,40 odsto kiparske firme Velkan Trading Limited, ruska grupacija Zaab Group ima 20,87 odsto akcija, Zoran Damjanović 9,93 odsto i Miroslav Bojčić 3,19 odsto, dok je 329 malih akcionara u posedu 13,61 odsto akcija. Kapital društva upisan u Registar APR-a je 5,45 miliona evra.

BB Minaqua, doo, Novi Sad u vlasništvu je firme Global Water Investment Group sa Devičanskih (Britanskih) Ostrva. Kapital ovog privrednog društva je 2,3 milijarde dinara.

Vlasnika, doo, Zemun ovo privredno društvo proizvođač je flaširane vode Rosa, koja je pre prodaje bila u vlasništvu Kompanije Simpo, AD, Vranje, a sada je u vlasništvu po 50 odsto američke firme Barlan Inc. i črčke firme Coca Cola Hellenenic Boffling Company Srbija. Kapital upisan u Registar APR-a je 19,5 miliona dinara.

Palanački kiseljak, Smederevska Palanka, pripojen je i ne posluje kao pravno lice, većkao organizacioni deo Soko Štar, AD, Beograd, koji je u vlasništvu slovenačke firme Droga Kolinska, živilska industrija.

Milan Toplica, doo, Tulare, Prokuplje sto odsto je u vlasništvu beogradske firme Invest Import International, AD, čiji je vlasnik Slobodan Simić, koji je vlasnik i Prokupac, AD u stečaju. Kapital upisan u Registar APR-a iznosi 157 miliona dinara.

Bivoda, doo, Bujanovac u vlasništvu je Holding Kompanije Pamučni kombinat Yumco, koja još nije privatizovana. Ovo zavisno društvo ima upisan capital u iznosu od samo 150.455,76 dinara na dan upisa iz kraja marta 2003. godine.

Planika, AD, Kuršumlija u vlasništvu je 40 malih akcionara, od kojih nijedan nema posebno veći ulog, a skoro svi oni su osnivači četiri posebne firme koje su vlasnik 43,59 odsto akcija ovog društva ( Prolomplast, Lukovodrvo, Pilatovica, Bela Crkva), dok je 401 mali akcionar vlasnik 56,41 odsto akcija. Kapital društva upisan u Centralni registar iznosi 180,2 miliona dinara.

Nova Sloga, doo, Trstenik, nastala je iz bivšeg PIK-a Trstenik, kao najvitalniji deo tog poljoprivrednog kombinata, tako da Nova Sloga, danas ima i sušeno povrće i druge prateće sadržaje. Proizvodi poznatu flaširanu vodi i u vlasništvu je hrvatske posrnule firme Agrokor. Ukupan upisani capital društva je 1,23 milijarde dinara, od čega je značajan deo uneo sam Agrokor tokom 2012. i 2013. godine. Klokot Banja, DP u stečaju, sada sa sedištem u Bujanovcu sa sto odsto je društvenog kapitala, a kako je udaljena od svoje nepokretne i pokretne imovine iz istoimene banje između Vitine i Gnjilana, razumno je da je u izgnanstvu doživela stečaj.

(nastavak u sledećem broju)

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane