Knjige: novo djelo Akademika Burovića

Bjekstvo iz Enverovog raja

Povodom novog dela akademika Kaplana Burovića pod naslovom "Bjekstvo iz Enverovog raja", kratak osvrt na tu temu napisao je Ilija Vučjaković, podsećajući na impresivnu biografiju ovog "evropskog Mendele", koji je izdržao svu golgotu enverostaljnističkih robijašnica i dočekao da vidi slom takvih država-kazamata, kakva je Albanija u ono vreme bila. Mada akademik Burović već godinama živi u Švajcarskoj, napadi na njega plasirani iz krugova albanskih nadri-naučnika, nisu prestali, jer je svojim delima razobličio potpuno netačnu tezu da su Albanci poreklom od prastarih plemena, Ilira i Pelazga.

Ilija Vučjaković

Kao obično, i ove godine nam akademik, prof. dr Kaplan Burović stavi u ruke nekoliko njegovih novih izdanja na srpskom i stranim jezicima. Od izdanja na albanskom jeziku posebnu nam pažnju privlači djelo sa naslovom Egzodi nga parajsa enveriste (Bjekstvo iz Enverovog raja), koje još na samoj naslovnoj korici ilustrira autentičnom fotografijom dračke luke i broda "Vlora", gdje su se u avgustu 1991. godine nasilno popeli hiljade stanovnika Albanije, u njihovom očajnom pokušaju da se tako, masovnim bjekstvom, spasu "raja", koji im je stvorio Enver Hodža sa njegovim "komunizmom". Na ovom brodu se popela i akademikova kćerka Dušanka, sa sinčićem od pet godina. Sâm Akademik, i pored svih prepreka, uspio je mjesec dana ranije emigrira švajcarskim avionom sa aerodroma Rinas u Tirani, noseći sa sobom kofere punih rukopisa, koje je učinio i uspio da iznese iz albanskog monstruoznog zatvora Burelji, gdje je proveo tri decenije.

Arhitektura djela je ista kao i u ona djela objavljena na srpskom jeziku. Prethodi mu moto iz komentara jednog albanskog komentatora o Akademiku Buroviću, kome Albanci poriču čak i diplomu XV Beogradske gimnazije, a kamoli dvije druge diplome viših studija, zvanja profesor i doktor nauka i, posebno, titule akademika. Poričući mu obrazovanje i titule, a tvrdeći nam da je neuk, da ne poznaje ni pravopis, oni pretendiraju da njegova djela pišu SANU i MANU, a da mu ih objavljuje slovenska mafija, koja ga zato i izdašno plaća, tako da on u Švajcarskoj vodi jedan luksuzan život u izobilju.

Jedan od njih je i Albanac iz Crne Gore, akademik, prof. dr Anton K. Berishaj, koji piše za Akademika Burovića: "...SANU je, svojevremeno 'pojačala' svoje redove sa nekakvim Kaplanom Burovićem (Kaplan Resuli), za koga nisam vjerovao da je akademik, ali na naivan način nastavio sam da mislim da mu je novo kršteno srpsko ime 'Akademik'..."

On je u maloj kontradikciji sa njegovim kolegama, koje pretendiraju da SANU i MANU pišu djela Akademika. Naglašavamo da su Akademik (sa velikim A) pisali i pišu pred njegovim imenom, kako se to čini u svim jezicima, u znak poštovanja, oni koji ga poštuju, a ne sâm on!

Provociran, Akademik Burović mu je na istom portalu (malesija.org) odgovorio, onako kako to zna on, nemilosrdnom, ali akademskom analitičkom kritikom dopisa tog albanskog akademika, na što su istomišljenici g. Berishaj pobjesnili - čak njih 28 se odmah javilo kao "komentarori". Hvaleći svog Antona, koji je ustao protiv Rječnika CANU i Akademika Burovića, oni mu ništa ne nalaze za kritiku, pa zato psuju, vređaju i optužuju našeg Akademika za sve i svašta, pa i da nije akademik, već neuk, dok je njihov Anton zaslužni i osvjedočeni, nesumnjivi akademik, jer on priznaje da su Albanci i autohtoni i sljedbenici Ilira, pa i Pelazga, a Crnogorci prezreni uljezi i neznalice, stoka, koji ne znaju ni kako da napisu svoj riječnik, pa zato to treba da povjere njima, Albancima.

Među njima, jedan, koji se potpisuje Rod Ropi, jer ne sme da istupi pravim imenom, pošto zna da će ga sabraća uhvatiti za grlo i zaklati, piše: "...Kako vidimo, ima akademika i Akademika". Sa malim i velikim slovom.

Opširnije o svemu ovome piše sâm Akademik Burović u njegovoj polemičkoj studiji "Sado-mazohizam jednog Albanca". U poglavlju knjige imamo recenzije za djela akademika, prof. dr Zorana Lakića, Dashnor Kaloi-a i Esata Myftari-ja.

Poglavlje Istorija ima dvije studije "Akademik Jorga i Albanci" i "Hipoteze za porijeklo Albanaca", koje su prethodno objavljene na srpskom jeziku. I poglavlje Kritika ima dvije studije: "...Bez istorijskih korena nema budućnosti" - u vezi knjige Albanca sa Kosmeta Enver Hodžaj Izgradnja jedne države, kojom falsifikuje istinu i nastojava da opravda uzurpaciju i albanizaciju "multietničke države" Kosovo, koje je faktički pretvoreno u koloniju Albanije. Druga studija nosi naslov "Argumenti Albanaca za autohtonomaniju, iliromaniju i pelazgomaniju", kojom demaskira albanskog prof. dr Myslim Islami, njegovo indoktriniranje Albanaca sa falsifikovanom istorijom i bezobrazne psovke i uvrede od kočijaša, koje je upravio na ime Akademika Burovića.

U poglavlju Polemike, sem spomenute u vezi Antona K.Berishaj, imamo još dvije druge polemike, od kojih je najvažnija ona kojom brani identitet mitropolita dr Amfilohija Radovića od katoličkog Albanca Đok Dabaj, koji nam ga učini etničkim Albancem, kao što je to od vremena učinio i sebe, pa nam se sada busa u prsa da je "čistokrvni Albanac".

Poglavlje Leksikologija ima dvije studije: "Riječnik albanskih akademika" i "Albanci i crnogorski Riječnik". Od posebne je važnosti Akademikova odrednica za apelativ Albanac, kojom ispravlja i albansku i crnogorsku Akademiju nauka. Ova odrednica, u sklopu svoje sintakse sigurno će se usvojiti i za sve druge etničke zajednice svijeta, mislimo njena konstrukcija. Ima već izvesno vreme od kako je ova studija objavljena u broju 370. Magazina Tabloid, odakle su je preuzeli i ostala glasila, sigurno zbog njene izuzetne važnosti.

Djelo ima i poglavlja lingvistika, dopisi, marginalije, mikrologije, elektro-poruke, pisma, intervjui, dokumenta i Appendix, sa puno dopisa, svi jedan značajniji od drugog. Predgovor djelu je napisao Lovro Lovrenac.

Kao i sva njegova prethodna djela na albanskom i ovo je jedan značajan doprinos za albansku kulturu i nauku, u kojoj akademik, prof. dr Kaplan Burović, kao dosljedan sledbenik onih Srba koji su napisali Albancima prvu riječ i prvu knjigu na njihovom jeziku, koji su udarili i temelje albanologiji, pa ih i uveli u istoriju, kako to sada i sami Albanci priznaju i naglašavaju - sviđalo se to ili ne sviđalo albanskoj socijal-fašističkoj enverističkoj eliti - on je ne samo Akademik sa velikim A-, već i izuzetno zaslužna ličnost albanskog naroda, njene istorije, kulture i nauke.