Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Pušenje

 

Duvanska parlamentarna kriza otvorila je novo poglavlje u funkcionisanju srpske političke elite

 

Šta se ono u dimi skupštini ?

 

Odluka Borisa Tadića da izbaci političke partnere iz igre kvareći idilu udobnog bračnog kreveta, otpisivanje Peconija i zagrljaj sa tri svetska diva kakvi su Filip Moris, Britiš Ameriken tabako i Japan tabako internešnel jedini je mogući potez vlastohlepca koji grčevito pokušava da sačuva vlast uz pomoć tuđeg novca. Lobiranje u parlamentu, akcize na duvan, inflatorni porez i sve druge koještarije o preteranoj brizi države za siromašno stanovništvo obične su priče za široke narodne mase. A ta fora pali i kod jednih, drugih i trećih.

 

Žika Rakonjac

 

Duvanska kriza je u januaru neočekivano podelila srpski parlament i poremetila bračnu ravnotežu vladajuće idile. Država je ove godine planirala da duvanskim akcizama ugura u budžet dodatnih sedam milijardi dinara. Zaista impresivan novac za jednu malu zemlju sa siromašnim stanovništvom. Razumna suma na koju se upalila crvena lampica i opozicionih partija i onih koji u značajnoj meri održavaju Demokratsku stranku i Borisa Tadića na vlasti.
Branko Ružić, šef poslaničke grupe Socijalističke partije Srbije, predložio je amandmane na tekst Zakona o akcizama Vlade Srbije, koje je opozicija zdušno podržala, tako da je Ivica Dačić, šef njegove partije, potpredsednik Vlade i ministar policije bio na velikim mukama da objasni kako njihov predlog nema direktne veze sa poslovima i interesima Predraga Rankovića Peconija, vlasnika fabrike duvana "Monus", u sastavu kompanije Invej, koji uglavnom sa jeftinim cigaretama pokriva tek 12 odsto tržišta.
Vlast je slatka pa su Peconijevi amandmani, kako ih je narod odmah nazvao, samo privremeno uzdrmali vlast, odnosno vladajuću Demokratsku stranku i njene odnose sa koalicionim partnerima, među kojima je i SPS.
Bilo kako bilo, narod je u obe varijante nagrabusio. Svejedno da li će da puši cigarete sa jeftinom ili skupljom akciznom markicom. Siromašni, uglavnom, više puše, bolesniji su i ugroženiji. Jeftine cigarete su nekvalitetne i time se njihovo zdravlje, prirodno, još više narušava.
Poslanici puše skuplje cigarete pa ih Peconijevi amandmani, koje je SPS sa opozicionim poslanicima provukao kroz parlament, ne pogađaju previše.
Više ih brine to što je šef države Boris Tadić, na nagovor ministarke finansija Diane Dragutinović, vratio vladi i poslanicima sporni zakon pa će buduća rasprava dati i odgovor na pitanje za koga li predsednik države lobira.
Postavlja se i logično pitanje: Koliko košta lojalnost Borisa Tadića prema multinacionalnim kompanijama koje su mnogo veće od Peconija.
Šef države je krajem januara sporni zakon o naplati akciza vratio vladi i poslanicima na doradu tako da nas čeka još uzbudljivija rasprava u parlamentu. Poslanici koji su glasali protiv predloga vlade o naplati akciza, kako trenutno stoje svari, neće promeniti mišljenje ni za živu glavu.
Oni koji su mislili da je moguće u aktuelnom akcizno-cigaretnom sporu kontrirati Vladi Srbije, prevarili su se.
Čini se da će vlada disciplinovati poslanike vladajuće većine i loptu vratiti na svoju poziciju. Tačnije, onu koja je dogovorena sa multinacionalnim kompanijama koje su kupile tri domaće industrije cigareta tako da je Boris Tadić, iako veliki zagovornik zdravog života i nepušač, morao da popuši lulu mira zarad mira kući.
Vlast jeste skupa, ali ne mora da trpi, pa se u oskudici mora popuniti svaka rupa u budžetu.
Opisujući duvansku krizu i sve ono što je u januaru pratilo usvajanje Zakona o akcizama u parlamentu, ministarka finansija Diana Dragutinović je kazala da je nju "sramota što država nije održala reč" i što je usvajanjem amandmana prekršen dogovor sa proizvođačima cigareta.
Tako smo neposredno doznali da je država, odnosno neki njeni predstavnici, u debelom dilu sa  duvandžijama, a taj aranžman nije sklopljen juče.
U vreme vlade Zorana Živkovića, svetski duvanski moćnici Filip Moris, Britiš Ameriken tabako i Japan tabako internešnel, kupili su tri srpske fabrike duvana, skoro celo srpsko tržište, pod nejasnim i sumnjivim okolnostima. I to za bagatelu.
Ako se ovo ima u vidu, onda je jasno zašto se DS i G17 trude da udovolje velikim multinacionalnim kompanijama. To potvrđuje i ova cirkuska prdestava "Filip Morisa" da će fabriku iz Niša da preseli u Moskvu. Smejurija. Pa nije "Filip Moris" došao u Srbiju za naše dobro, već zbog profita.
Dogovor sa Vladom trebao je kompanijama Filipu Morisu i Britiš tabaku u prelaznom periodu od pet godina, da omogući zaštitu kako bi mogle uspešno da realizuju investicije u fabrike cigareta u Nišu i Vranju.
Izmenama zakona iz jula 2003. na paklu cigareta proizvedenu u zemlji propisana je tzv. specifična akciza od jedan dinar, a na paklu iz uvoza čak deset dinara.
Ova mera važila je tokom 2005. i 2006. godine i dovela je u veoma nepovoljan položaj uvoznike. Istim izmenama bilo je predviđeno i da u preostale tri godine, od 1. januara 2007. do 31. decembra 2009., akciza na uvozne cigarete ostane deset dinara po paklici, a da za domaće bude povećana na dva dinara, uz usklađivanje s rastom cena na malo.
Sa druge strane, i za domaće i za uvozne cigarete, važila je ista, tzv. ad valorem akciza iznosi 30 odsto od maloprodajne cene cigareta. U preostale tri godine planirano je da bude povećana na 40 odsto, a da od 1. januara 2010. bude 50 odsto od maloprodajne cene.
Međutim, ovaj plan države nije do kraja realizovan s obzirom na to da se tokom 2006. godine ušlo u završne pregovore o potpisivanju jedinstvenog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA koji bi zamenio više od 30 bilateralnih sporazuma između zemalja regiona.
Kamen spoticanja u pregovorima bile su upravo cigarete jer je Hrvatska zahtevala ukidanje velikog raspona u specifičnim akcizama koji diskriminiše njenog proizvođača Tvornicuduhana Rovinj. Tome su se usprotivile domaće kompanije najavljujući, kao i sada, smanjenje proizvodnje i investicija, pa čak i izmeštanje proizvodnje.
Kako je Srbija morala da uđe u sporazum CEFTA, pronađeno je kompromisno rešenje. Predloženo je da se ide na postepeno izjednačavanje specifične akcize za domaće proizvođače i uvoznike, kao i da se postepeno poveća ad valorem akciza, ali da se zaštita domaćeg tržišta ipak održi drastičnim povećanjem carine na uvoz cigareta, koja je do tada iznosila samo 15 odsto.
Cigarete u Srbiji su još uvek jeftine poredeći s drugim tržištima. Međutim, pušači valja da se pripreme na stalna poskupljenja, što zbog stalnog rasta poreskih opterećenja, što zbog usaglašavanja s pravilima EU u ovoj oblasti što budžet pušača opterećuje najmanje 57 odsto u odnosu na najpopularniju cenu cigareta i 64 evra na 1.000 komada cigareta. Znači, sledi još dosta poskupljenja kako bi se vlasti dodvorile Evropskoj uniji.
Nov vladin predlog izlaska iz duvanske krize ne nudi ništa novo. Prema objašnjenju ministarke Dragutinović, to je stari tekst bez spornih, Peconijevih amandmana. U Skupštini Republike Srbije krajem decembra usvojen je budžet za 2009. godinu, ali prateći propisi koji treba da obezbede povećanje prihoda republičkog budžeta još čekaju u skupštinskoj proceduri. Povećanje prihoda očekuje se od većeg priliva novca od akciza i delimično od republičkih administrativnih taksa. Taj novac nije dovoljan da se pokriju ogromne budžetski rashodi, a da bi se obezbedilo stabilno finansiranje nezasitih apetita, vlast je uvela akcize kao novčanu ispomoć u namirivanju svojih prohteva.
Da bi duvanska kriza bila potpuno razumljiva treba napomenuti da je Skupština Srbije usvojila dopune Zakona o carinskoj tarifi, koje će omogućiti jednostranu primenu Prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, na čemu su posebno insistirali Đelić i Dinkić, što je znatno otežalo priliv para u budžet.
Carinske stope biće manje za živinu, mobilne i fiksne telefone, putničke automobile, kombajne i traktore. Za automobile carinska stopa je smanjena sa 20 na 12,5 odsto. Povećane su akciza na naftne derivate, cigarete i pivo, uveden je takozvani inflatorni porez. Procenjuje se da pušači u Srbiji svakog dana popuše blizu 73 miliona cigareta, a to je za godinu dana više od milijardu i sto miliona evra.
U dimu cigarete nije pronađena nijedna korisna materija, a potvrđeno je prisustvo čak 4.000 štetnih i 43 kancerogene materije tako da ne postoje manje ili više štetne cigare, bez obzira na njihovu cenu i akcize. Na svetski Dan protiv pušenja, 31. januar, sudeći po statistici, ovde se broj pušača smanjuje za pet odsto tako da je i priliv novca u budžet za toliko manji.
Predstavnici međunarodnih duvanskih kompanija Filip Moris, Britiš Ameriken tabako i Japantabako internešnel zatražili su povodom skupštinske krize oko duvana da Vlada Srbije hitno suspenduje primenu akciza na cigarete. Prema njihovoj oceni, amandmani prete da destabilizuju duvansku industriju, povećaju nezaposlenost, umanje prihode u budžetu, podstaknu šverc cigareta, te da obeshrabre potencijalne investitore. Ranije je dogovoreno da se promenjivi deo poreza po paklici (komponenta ad valorem) poveća sa 33 na 35 posto, ali je Skupština Srbije, usvojivši amandmane, odobrila povećanje na 38 procenata. Istovremeno je fiksni iznos poreza po paklici smanjen s predloženih 11 na 8,92 dinara.
Sindikalci DIN-a, koji posluje u sastavu Filip Morisa, iskazali su priličnu ratobornost i najavili masovne proteste, jer je ugroženo oko dva miliona ljudi zaposlenih u duvanskoj industriju Srbije.
Prodaja DIN-a za 611 miliona evra je i dalje jedna od najvećih misterija tranzicije jer detalji ugovora nikad nisu obelodanjeni pa se i ne zna kakav je dil države sa Morisom. U klauzuli kupoprodajnog ugovora stoji navodno da će Agencija snositi troškove dobrovoljnog odlaska zaposlenih, ako oni premaše iznos od milion evra. U Agenciji za privatizaciju su se preračunali, jer je čak 1.400 radnika napustilo DIN što je koštalo 8,6 miliona evra za otpremnine, utvrdila je međunarodna revizorska kuća.
Ceh od milion evra pripao je Filip Morisu po dogovoru, a sve ostalo častila je država Srbija. Koliko je posao države sa Filip Morisom bio traumatičan više puta je svedočio, i osetio na svojoj koži, Smiljko Kostić, bivši generalni direktor i gradonačelnik Niša, espeseovac i politički rival Zorana Živkovića.  
Ko je sve "omrsio brke" nagoveštava se u naznakama. Bivši funkcioneri Vlade Srbije Janko Guzijan i Milica Bisić danas su stalno zaposleni u kompaniji Filip Moris, a preporuka za angažman kod ovog giganta duvanske industrije bio je upravo rad u izvršnoj vlasti.
Guzijan je kao državni sekretar u Ministarstvu finansija bio angažovan na izmenama Zakona o akcizama koje su išle u korist Filip Morisa, dok je Milica Bisić, kao zamenik tada ministra finansija Božidara Đelića, učestvovala u sklapanju ugovora.
Generalni direktor ove kompanije Euđenio Sidoli više puta je demonstrirao ličnu moć nakon kupovine DIN-a, pritiskao vlast da se odloži primena CEFTA sporazuma, koji je, po njemu, u osnovi dobar i perspektivan, ali bi njegova primena bez zaštitnih mera za duvansku industriju Srbije imao za posledicu "agresivan ulazak konkurencije iz Hrvatske, Makedonije i BIH". Najznačajnija stavka CEFTE, koji je potpisala Koštuničina vlada, jeste poresko izjednačavanje svih proizvođača cigareta u državama potpisnicama, što znači da bi razlike u porezima bile ukinute.
Kad se sve to ima u vidu, kad Tadićevci dozvoljavaju da tamo neki Sidoli viče na njih, lupa šakom o sto i galami, Peconijeve političke investicije čine se prihvatljivom metodom u krupnom duvanskom biznisu, iako država zvanično još nema zakon o lobiranju u parlamentu.
A taj Ranković je, ruku na srce, SPS-ov proizvod i naše gore list. Poslanici stranaka koje su glasale za smanjenje akciza na jeftine cigarete pravdaju stav da su to uradile za dobro sirmašnijeg sloja stanovništva, a ne zbog dila sa vlasnikom robe široke potrošnje što se "prodaje na trafici, a nisu novine". Više od 60 odsto pušača u našoj zemlji troši jeftinije cigarete, a najtraženije su "Best" i "Klasik" iz Filip Morisa, što znači da će ukupna masa novca ipak da završi u Niš.
Aleksandra Jerkov, iz LSV Nenada Čanka, objašnjava da teret akciza ne bi trebalo da snose siromašni građani, koji puše jeftine cigare. Zato je i glasala za Peconijeve amandmane.
- Ne znam ko je gospodin Peconi jer ne čitam "Bele knjige" MUP-a. Interesuju nas samo građani Srbije, pravdala se Jorgovanka Tabakovićev.
Za Vjericu Radetu motiv je bio taj što Radikali principijelno glasaju za sve amandmane sa željom da se pokvari zamisao vladajuće većine. Miloš Aligrudić iz DSS-a kaže da je ta stranka protiv Zakona o akcizama čiji je cilj da se iz džepova građana Srbije izbije još 300 miliona evra zbog jednostrane primene SSP-a, dok je Branko Ružić usvajanje amandmana predstavio kao "rezultat nedostatka bolje koordinacije vladajuće koalicije".
Ružićev amandman je smanjio akcize za najjeftinije cigarete, a povećao akcize na skuplje cigareta za 20 dinara po paklici.
Duvanska kriza počela je da drma parlament još jesenas, pre nego što se u ovo zadanje uselila rasprava o lobiranju, akcizama na cigarete i duvan.
Skupštinski odbor za zaštitu životne sredine, čiji je predsednik Čedomir Jovanović, u oktobru je pokrenuo akciju da se iz Skupštine Srbije proteraju pušači. Obrazlažući inicijativu, Čeda je rekao da nije normalno da Skupština krši zakon koji je sama donela.
Zabrana pušenja na snazi je u prostorijama LDP-a koju poštuju svi. Čedini strastveni pušači su Zoran Ostojić i Nataša Mićić, dok je Vesna Pešić batalila duvan.
Poslanicima je i u duvanskoj krizi svašta pripisivano pa su se i van poslaničkih klupa mogle čuti grotesne reči ohrabrenja.
Bravo Palma, i ja te podržavam. Predlažem da se na jeftine cigarete poveća akciza za 300 odsto, za srednje 250 odsto, a za najskuplje 100 odsto.
Tompuse i žirafe davati besplatno!

 

Ministarka Diana Dragutinović je prvi put javno priznala da država ima dil sa velikim kompanijama.

 

U vreme vlade Zorana Živkovića, svetski duvanski džinovi kupili si tri srpske fabrike duvana, polovinu tržišta, pod nejasnim i sumnjivim okolnostima.

 

Tadić je, odbijanjem da stavi potpis na Zakon o akcizama Predragu Rankoviću Peconiju, ubrizgao hormon sporog rasta. Iako nije ni blizu velikih, njegova fabrika "Monus", odnosno Invej, pokriva tek 12 odsto tržišta duvana.

 

Milica Bisić, zamenik tadašnjeg ministra finansija Božidara Đelića, koja je učestvovala u sklapanju ugovora, danas radi u “Filipu Morisu”.

 

 

Stabilna većina rogova iz vreće

U srpskom parlamentu je bilo nekoliko oštrih debata sa optužbama za lobiranje u korist ovog ili onog.
Takve optužbe mogle su se čuti i u slučaju gasnog sporazuma sa Rusijom, pa u slučaju koncesije za auto put Horgoš-Požega...
Gasni sporazum je poseban slučaj. Za njegovu ratifikaciju u parlamentu glasalo je 214 poslanika, uključujući G17 Plus, čiji je lider Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, bio oštar kritičar. Protiv su glasali poslanici iz skupštinske većine LSV, ali i opozicioni LDP.
Svi kritičari su optuživani da rade za interese stranih kompanija, a protiv interesa države.

 

Nema trave, a ima duvana

Odbor za zaštitu životne sredine zatražio je da se na vidnim mestima u parlamentu istaknu table sa natpisom "Zabranjeno pušenje", ali su se neki (zavisni) poslanici obeshrabrili kada su čuli da Čedomir Jovanović, šef LDP-a ne nudi adekvatnu zamenu za duvan.
I pored zabrane, cigareta ne mogu tako lako da se odreknu mnogi poslanici. Što narod kaže: Svi puše kao Turci, i to uglavnom skuplje cigarete, one koje su trebale da budu oporezovane sa još 20 dinara po paklici.
Strastveni pušač Željko Tomić, poslanik DSS-a, troši kutiju i po do dve takozvanog mekog pakovanja "Marlboroa". Esad Džudžević, poslanik Bošnjačke liste za evropski Sandžak, puši "Davidof" i novinarima je ispričao jednu zanimljivost kako se snalazio za cigarete:
"Kod Tutina postoji punkt kroz koji su svojevremeno, za vreme kriznih devedesetih, prolazili šleperi "Marlboroa" vredni pola miliona nemačkih maraka. Punkt se zove Mehov krš preko dvesta godina, a mi smo ga zbog nestašice cigareta devedesetih preimenovali u Milov krš...".
Miroslav Markićević, predsednik Izvršnog odbora Nove Srbije je nekad umotavao duvan, a trenutno puši beli kratki "Marlboro" jer su mu rekli da ima manje nikotina.

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane