Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Krici i odjeci

Krici i odjeci

 

Zrenjanin

 

Sodoma i Gomora

 

Povodom teksta "Skadar na Begeju i druge nezgode", Tabloid 213

 

 

Pročitala sam članak u kojem pišete kako su arčene pare od Zrenjaninske bolnice. Još ranijih godina sam se obratila Ustavnom sudu, gde je i dan-danas glavna perjanica g. Tadića ustavni sudija Slijepčević iz Sečnja, koji u svojoj karijeri nema ni tri predmeta, i normalno je da sam dobila odgovor da je samodoprinos za bolnicu, koji su skupljali po kućama - ustavan.

Taj novac su krali svi kako su dolazili na vlast, od čuvenog Bačvanskog, čija ljubavnica, direktorka Biljana Gligić na crtu uzima kokain (pričala su mi deca narkomani, kako im prkosi). Njen pajtos iz DS-a, glavni Tadićev miljenik, advokat Pera Grgić, čija žena radi u zrenjaninskoj opštini, jedva je živa, jer je narkoman, takođe koristi kokain.

Pošto je nedavno uhapšena organizovana grupa iz Zrenjanina koja je ojadila državu za milion evra, umesto u pritvor, sudija Goran Zec ih je pustio uz suze radosnice. Nečuveno je šta se ovde radi.

Kada je Tadić bio u poseti Zrenjaninu, dočekali su ga Mileta Mihajlov i Grgić i vodili u restoran. Tada sam čula od jednog narkomana koji je u veoma bliskim odnosima s Grgićem da i Tadić koristi kokain. Ko taj kokain plaća? Svi u Zrenjaninu znaju za to, ali, naravno, ćuti se, jer oni su glavne perjanice DS-a, i to uz Tadića.

Da li je taj Tadić normalan uskoro ćemo saznati, jer ćemo mi iz Zrenjanina anonimno pisati tamo, njegovoj stranci. Kako advokat Judita Popović iz LDP-a, koja je u bliskim odnosima sa Sorošem, uči radnike da se nikako ne bune što su ih ovi opljačkali, upropastili firme, već se tobože brine o kamionima koji prolaze glavnim ulicama Zrenjanina. Ta žena, koju je muž tukao usred naftaškog autobusa, koja nema dva klijenta u svojoj karijeri, toliko je pokvarena da je to čudo jedno, tako da radnici koji joj se obrate nemaju ništa od njenog rada.

Petoro sudija su zbog korupcije uhapšeni. Čak i javni tužilac Dragan Lazić, koji je zbog toga iz Dijagonale dobio otkaz, a čija je žena zbog toga prolupala, do današnjeg dana nije osuđen, a Skupština ga razrešila.

Toliko se ovi zločinci drže, da se po Zrenjaninu priča da se u Sečnju, selu pored Zrenjanina, čiji se predsednik opštine Milošević kocka po Las Vegasu, diluje kokain i verovatno oni i snabdevaju ove iz DS-a. Taj Milošević je trosoban stan svog oca, koji je bio u Naftagasu pravnik, lopovska perjanica (ostavio sinu i benzinsku pumpu), prokockao, pa je ovaj od muke crkao. Sada se sinčić i dalje kocka, pa se pitamo odakle mu novac i čiji to novac on kocka. Deca koja se kockaju pričaju da se mnoge sudije po Zrenjaninu kockaju, i profesori, a u Zrenjaninu niko zbog toga nije uhapšen. Svima cvetaju ruže. Svi se drogiraju, a narkodilera - nema. Ovde se puca, ubija, a načelnik Marković je - neobavešten. Postanemo obavešteni tek kada ubicu uhapsi u Sloveniji ministarka policije, mlada žena, koja se hvali kako je Šarićeve pomagače strpala iza brave, dok se naši hvale kako im ovde prete.

Ko tu laže, kako su uspele bivše lopine iz SPS-a i JUL-a iz Zrenjanina da opet budu prvi, to sam Bog zna. Razlog je što je ovde bila najveća privreda, koju su pokrali.

Odakle bivšem električaru iz Šećerane firma u Kanadi i Mađarskoj... mnogo ima stvari koje bi trebalo otkriti u Zrenjaninu.

Kada bivši Zrenjaninci, a sadašnji Beograđani i Novosađani, govore kako Srbija krade Zrenjanin, meni je jasno da je dobro što je bivši gradonačelnik Knežević dobio nadimak "zločinac, tj. zločinačko udruženje". I jesu zločinci, i jesu udruženi, da im niko ništa ne može.

Ne da se fukare štite, od Beograda do Novog Sada, i svugde su se nakotili po najboljim mestima, i štite se smrdine...

                                              S poštovanjem

 

D.K., Zrenjanin

 

 

 

 

 

Niš: Nekoliko saveta u vezi sa plaćanjem poreza

 

Ne gajite iluzije, poreznici uvek prevare vas

 

 

Poštovani,

Četiri godine bio sam predstavnik manjinskih akcionara u upravnom odboru jednog akcionarskog društva u Nišu. Želim da s vama podelim neka iskustva i dam nekoliko saveta.

Jedini zakonski način za izbegavanje plaćanja poreza na kapitalni dobitak pri prodaji akcija je putem ugovora o poklonu (ovo je dobar primer zakonite evazije - izbegavanja plaćanja poreza). Nije bitno da li su akcije stečene po zakonu o privatizaciji ili kupovinom na berzi. Potrebno je da vlasnik akcija putem ugovora o poklonu prenese svoju imovinu (akcije) na novog vlasnika - svog bračnog druga ili svoju ćerku ili sina. Ovaj ugovor o poklonu akcija, naravno, mora biti overen u sudu. Zatim se preko brokera izvrši prenos akcija na ime novog vlasnika u Centralni registar hartija od vrednosti.

Kada novi vlasnik akcija proda ovako stečene akcije - ima zakonsku obavezu da poreskoj upravi podnese poresku prijavu za utvrđivanje poreza na kapitalne dobitke - bez obzira na to što nema tog poreza. Poreska uprava  zatim donosi "zaključak" u kojem konstatuje da se obustavlja postupak utvrđivanja i naplate poreza na kapitalne dobitke na osnovu člana 72a i 75 Zakona o porezu na dohodak građana.

Inače, poreska uprava veoma često ne poštuje (krši) zakone po kojima bi trebalo da radi - a to su Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji, Zakon o opštem upravnom postupku i Zakon o porezu na dohodak građana. Evo jednog interesantnog primera.

Kada poreska uprava pošalje poreskom obvezniku rešenje o oporezivanju i to rešenje se vrati u poresku upravu, jer poreski obveznik nije bio kod kuće pa nije ni mogao da ga primi - tada poreska uprava (neki službenik) to rešenje okači na oglasnu tablu u hodniku poreske uprave i oni tako smatraju da je time to rešenje uručeno. Posle petnaest dana od tog okačinjanja rešenja - poreska uprava počinje da računa kamatu na neplaćeni porez. Na ovaj način poreska uprava krši Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (član 36) jer nema pravno utemeljen razlog za takvo ponašanje - poreska uprava mora da dostavi svoje rešenje poreskom obvezniku.

Takođe, na ovakav način poreska uprava uskraćuje poreskom obvezniku pravo na podnošenje žalbe na rešenje, čime krši Zakon o poreskom postupku i poreskoj administraciji (član 140. i član 141) - jer čovek i ne zna da mu je poreska uprava donela (otkucala) rešenje.

Da li to znači da svaki stanovnik Srbije treba bar dva puta mesečno da obilazi hodnik poreske uprave u svom mestu kako bi proverio da slučajno nema neko rešenje okačeno na oglasnoj tabli?!

Ovakva praksa je bila zakonita do 2001. godine, ali već devet godina nije. Bez obzira na to - poreska uprava i dalje radi po starom, dakle - krši zakon.

Evo još jednog primera: često poreska uprava donosi rešenja o oporezivanju, bez prethodnog učešća poreskog obveznika u postupku kancelarijske kontrole - što je zakonska obaveza po članu 9. i članu 133. Zakona o opštem upravnom postupku. Takva rešenja poreske uprave su takođe nezakonita.

Dakle, PRE donošenja rešenja o oporezivanju poreska uprava treba da pozove poreskog obveznika da učestvuje u kancelarijskoj kontroli i da se tom prilikom poreski obveznik izjasni o svim bitnim činjenicama za utvrđivanje poreza (može se ispostaviti da ne postoje zakonski razlozi za oporezivanje - dakle, da nema poreza). Zatim, poreska uprava treba da sastavi i uruči poreskom obvezniku ZAPISNIK o kancelarijskoj kontroli, na ovaj zapisnik poreski obveznik ima pravo da podnese prigovor u roku od tri dana (po Zakonu o poreskom postupku i poreskoj administraciji, član 121. stav 1. i član 122. stav 2).

Inače, po prvom Zakonu o privatizaciji iz 2001. godine, SVAKO ko je radio u državnoj firmi ili ustanovi imao je pravo da stekne (izvrši upis) akcija bilo koje firme (fabrike) koja se privatizuje. Kakav neverovatan zakon! Trebalo je samo da u dnevnim novinama (uglavnom je to bila Politika) pratite oglase firmi o pozivu bivšim i sadašnjim zaposlenima da izvrše upis akcija na osnovu radnog staža - i odete u to preduzeće sa radnom knjižicom i uverenjem o državljanstvu - i stekli biste akcije tog preduzeća.

Tako su neki dobro obavešteni pojedinci stekli akcije Apatinske pivare, Hemofarma, Knjaza Miloša... iako nisu radili u tim fabrikama. Zatim je Zakon o privatizaciji promenjen početkom 2003. godine i takvo sticanje akcija je prekinuto. Pa su tako akcije Niške fabrike duvana (koja je prodata septembra 2003. godine) stekli samo zaposleni i penzioneri koji su tamo radili (njih 4.220).

Uopštene fraze da porez mora da se plati ovde nisu od značaja, jer je potrebno detaljno objasniti svaki konkretni slučaj - pa često ispadne da poreska uprava ne poštuje zakon, donosi nezakonita rešenja. Ko se malo zainteresuje i pročita zakone, saznaće da u stvari i ne treba da plati porez, iako je dobio rešenje poreske uprave, jer je to rešenje - nezakonito.

Naravno, službenici, šefovi i direktori poreske uprave to nikada neće priznati, već će se nervirati i ljutiti na ljude koji su uspeli da se odbrane od ovih nezakonitih radnji poreske uprave.

Kada pažljivo pročitate član 72a Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, primetićete i da svi oni koji su akcije NASLEDILI takođe NE plaćaju porez na kapitalnu dobit pri prodaji akcija. I pored toga, mnogi manjinski akcionari koji su postali akcionari upravo nasleđivanjem akcija, posle prodaje svoje imovine (akcija) dobijali su od poreske uprave nezakonita rešenja o porezu na kapitalni dobitak. Čak im je poreska uprava pokretala i postupak prinudne naplate ovako nezakonito utvrđenog poreza. Zatim je poreska uprava mrzovoljno poništavala pomenuta rešenja.

Mnogi nezadovoljni manjinski akcionari podnosili su poreskoj upravi žalbe na doneta nezakonita rešenja o oporezivanju. Međutim, poreska uprava je odbacivala takve žalbe kao neosnovane, jer je teret dokazivanja na podnosiocu žalbe. Poreska uprava nikada neće da prizna da je pogrešila čak i kada su u potpunosti svesni svojih grešaka ili namernih nezakonitih postupaka. Oni koji su posle odbacivanja žalbe pokrenuli upravni spor protiv poreske uprave podnošenjem tužbe Vrhovnom sudu Srbije, dobijali su presude u kojima je Vrhovni sud poništavao rešenja poreske uprave i predmete vraćao na ponovno razmatranje prvostepenom poreskom organu.

Dakle, samo onaj ko nije tužio poresku upravu Vrhovnom sudu - taj nije dobio oslobađajuću presudu od navodnog poreza na kapitalnu dobit.

                                    Srdačan pozdrav

                       Ivan Veličković, Niš

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane