Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi
Kako sprečiti višestruke naplate koje
banke vrše od korisnika kredita
Desetak banaka protiv sedam miliona građana
Banke u Srbiji ignorišu sudsku praksu koja
im zabranjuje revalorizaciju kredita za koje se naplaćuje kamata, pa od neopreznih
građana naplate i do trećine vrednosti kredita samo kroz kursne razlike, iako
je kredit dat u dinarima, a i rate se naplaćuju u domaćoj valuti. Predlog
izmene zakona kojom bi se onemogućila ova knjigovodstvena pljačka još čeka na
red u skupštini Republike Srbije.
Zoran Tasić
Načelo
jednake vrednosti uzajamnih davanja važi u zasnivanju
dvostranih ugovora (član 15. ZOO), a podrazumeva da u obligaciji
postoji reciprocitet zasnovan na pravilu i običaju ugovornog posla, te
primene uobičajenih normi i standarda za tu vrstu obligacije. To znači da ako
jedna strana ima definisanu obavezu , ta obaveza mora da važi za drugu stranu
kao potraživanje na jedinstven način i druga strana ne može dovesti ugovarača u
situaciju da mu se uzima više nego što je uobičajeno za tu vrstu posla i što je
norma regulisana pozitivnim propisima.
Za pušten kredit u tečaj banke određuju kamatu koja je od 12 do 18 odsto godišnje, što je kamata za dinarske kredite. Na osnovu roka, iznosa i kamatne stope utvrđuje se anuitet, koji je iskazan u dinarima. Banka, umesto da u otplati kredita
primenjuje već utvrđene anuitete u dinarima, istovremeno, neosnovano utvrđuje anuitet u devizama i time na
prikriven način prilikom svake naredne naplate, naplaćuje i pozitivne kursne razlike od
korisnika kredita.
Kada se vrši naplata anuiteta, rata
je devizna, a kurs po kom se vrši preračun je bančin prodajni na dan dospeća
anuiteta. Dakle, anuitet nije onaj koji je utvrđen u anuitetskom planu, anuitet
nije ni iznos koji je iskazan u evrima, jer ako bi klijent na šalter banke
doneo iskazan iznos rate u evrima banka bi mu evre zamenila po najnižem,
kupovnom kursu, a on bi da bi otplatio ratu morao da doplati još razliku do
iznosa valute po bančinom višem, prodajnom kursu.
Ako kao primer uzmemo da je mesečna rata za
otplatu kredita 100 evra i da je kurs za kupovinu evra 114,1261 dinara, a
istovremeno kurs za prodaju evra 113,4433 dinara, vidi se da je samo pri različitom
obračunu kursa banka mesečno zaradila 68,28 dinara na svakih 100 evra
pozajmljenih klijentu. Uz to ide i godišnja kamata na dinarski kredit.
Sve u svemu, za samo pet godina trajanja kredita banka na kursnim razlikama
zaradi i do 30 odsto vrednosti kredita, i to mimo kamate i ostalih dažbina koje
naplaćuje primaocu zajma.
Ovakvim načinom naplaćivanja svojih potraživanja banke kumulativno
koriste dve klauzule za očuvanje vrednosti kapitala i zarade, jer pored
dinarskog obračuna koriste i pozitivne kursne razlike, koje su rezultat
stalnog preračunavanja dinarskog anuiteta u valutu, pa ponovnog preračuna
u dinare.
Sve navedeno je sadržano u sudskoj praksi, jer već postoje
presude koje zabranjuju bankama da po dva i više osnova naplaćuju
svoje potraživanje, odnosno da pored ugovorene kamate obračunavaju još i
revalorizaciju, koja je u ovom slučaju kursna razlika. Jedino što ogromna većina
korisnika kredita ne zna za ovo i mirno prihvata da ih banke pljačkaju.
U cilju sprečavanja naplate po više osnova, koje banke vrše od
korisnika kredita kao i određivanja umerenije politike kamatnih stopa, predloženo
je donošenje izmena zakona kojim bi se uredila ova dosta osetljiva, a trenutno
vrlo bolna politika kreditiranja u Srbiji.
Stručna javnost je skupštini Republike Srbije već uputila odgovarajući predlog
izmene zakona, ali se po tom pitanju još ništa nije desilo. Bankarski lobi je
isuviše snažan u Srbiji, pa iako na jednoj strani stoji sedam miliona građana
države, a na drugoj tek koja desetina banaka, ova druga strana uvek uspe da
pretegne kod domaćih političara.
(autor je sudski veštak za ekonomsko - finansijsku oblast i ovlašćeni računovođa,
revizor) •