Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

De`urna

Dežurna

 

Srpska vlast stotinama miliona evra pomaže biznis stranih kompanija, ali ne i domaćih

 

Nema da se tali u Vranje

 

Simpo iz Vranja sa svojih 15 zavisnih društava danas zapošljava 4.582 radnika i jedan je od retkih privrednih sistema koji je preživeo DOS-ov potop srpske privrede. Sadašnja vlast, međutim, planira podsticajne investicije u mnoga preduzeća (između ostalih, opet u Fijat, i to duplo više nego što iznosi zbir prošlogodišnjih gubitaka Simpa i dug za porez!), ali ne i u Simpo, koji predstavlja najvećeg poslodavca jugoistočne Srbije. Ministar Mlađan Dinkić, očigledno je, ne može  da se u Vranju omrsi dajući i njima pare iz budžeta, kao što čini Korejancima, Italijanima, Japancima, Kinezima...

 

Miodrag K. Skulić

 

Kompanija Simpo AD Vranje je jedan od retkih velikih privrednih sistema koji je do danas preživeo DOS-ov potop srpske privrede, a nije ni u restruktuiranju, niti je prodat strancima, a nije ni u stečaju niti u likvidaciji.

Ova kompanija iz Vranja danas ima 15 zavisnih društava i u njima zapošljava 4.582 radnika, od čega je u matičnom preduzeću skoro tri hiljade. Kompanija raspolaže sa brojnim fabrikama (nameštaja, posebno stilskog i lameliranog, nameštaja za decu, enterijera, tapetarskih proizvoda, dušeka, tepiha, konditorskih proizvoda, pekarskih proizvoda, farmi konja i farmi ovaca, preradi voća i hotelijerstvu). Simpo ima 33 prodajna salona širom Srbije, a još nije uspeo da reguliše povraćaj imovine koja mu je ostala u bivšim jugoslovenskim republikama.

Prema konsolidovanom bilansu za 2012. godinu ostvaren je ukupan poslovnih prihod u iznosu od 7,3 milijarde dinara, ili nešto manje od sedamdeset miliona evra, i na tom poslovnom prihodu iskazan je gubitak u poslovanju te godine u iznosu od 805 miliona dinara, ili oko 11 odsto nedostajućeg prihoda, da bi kompanija izbegla poslovanje sa gubitkom. U odnosu na prethodnu godinu ostvaren je veći poslovni prihod za 29 odsto, ali, i pored toga, iskazan je veći gubitak u poslovanju, jer je u 2011. godini iskazani gubitak bio 117 miliona dinara. Ovoj kompaniji preostalo je 5,1 milijardu dinara sopstvenog kapitala, nakon pokrića iskazanih gubitaka u poslovanju iz ove i prethodnih godina, tako da sa tim kapitalom pokriva samo 20,2 odsto poslovnih sredstava (stalne i obrtne imovine) koju kompanija koristi.

 Prema tome, ukupne obaveze ove kompanije na dan 31. decembra prošle godine iznosile su više od 20 milijardi dinara, ili skoro 18 miliona evra, a to je jednako skoro trogodišnjem nivou prihoda.

Sa takvom strukturom izvora finansiranja kompanija Simpo, Vranje, ne može da prebrodi teškoće u kojima se našla, ili bolje rečeno ne može savladati ekonomsku krizu koja je zahvatila Evropu, a sa njom i srpsku privredu.

Najveći gubitak u poslovanju u 2012. godini iskazalo je matično preduzeće (546 miliona dinara), zatim Simpo ŠIK doo, Kuršumlija (166), Kondiva doo, konditorska industrija iz Bujanovca (100), Simpo-Dečji krevetci doo (71), Simpo drvo doo (58)...

Posmatrajući rast ukupnog prihoda, kompanija Simpo, izgleda, da se vratila na nivo prihoda iz 2009. godine, jer je u toj godini i 2012. ostvarila po 7,3 milijarde ukupnih prihoda, da bi u 2010. godini prihodi opali na šest milijardi dinara i u 2011., nakon još jednog pada, na 5,7 milijardi dinara. Ako je to znak da Kompanija polako izlazi iz krize, poslovanje sa gubicima zabrinjava ne samo upravu i rukovodstvo ove kompanije, nego i Vladu Srbije, jer u konkretnom se radi o privrednom društvu koje ima najveći broj zaposlenih na jugu Srbije.

Vlada je u rebalansu budžeta Srbije za Fiat Group Automobiles S.p.A, i to za privlačenje direktnih investicija, planirala 12,6 milijardi dinara ulaganja, iako je srpsko-italijansko mešovito društvo na kraju prošle godine zapošljavalo svega 1.798 radnika. Koliki teret za srpski budžet 2013. godine predstavlja ovo državno subvencioniranje, najbolje govori podatak da je prvo sledeće privredno društvo koje je u budžetu planirano za subvencije Železnice Srbije sa ukupno 13,065 milijardi dinara, pa JP Putevi Srbije sa 5,3 milijarde dinara i JP za podzemnu eksploataciju uglja Resavica sa 4,3 milijarde dinara.

Ponovo ukazujemo da treba izmeniti i dopuniti Zakon o privatizaciji, u delu kojim se, kada se prodajom ostvari pozitivna razlika, da se ta sredstva usmeravaju u budžet Republike, a zatim da odlukama nadležnih organa budu ulagana isključivo u ozdravljenje drugih društvenih privrednih preduzeća, koja bi se finansijskim ozdravljenjem izložila prodaji i na taj način izbegao bi se bankrot i odlazak hiljade radnika na biroe za zapošljavanje.

U svakom slučaju, ogromna je vrednost i Simpova 33 salona širom zemlje, a i opravdano je odobravanje pozajmice iz državnih fondova, po osnovu založnog prava na brojne objekte čiji status krivicom države Srbije do danas nije rešen, a kompanija Simpo, umesto da koristi svoju imovinu (u naturi ili u novčanoj protivvrednosti) prinuđena je da uzima finansijske kredite pod nenormalno visokim kamatama, uključivši u to i obavezu ukalkulisavanja i plaćanja dodatnih obaveza po deviznoj klauzuli.

Ko će od članova Vlade i njenih organa sagledati problem kompanije Simpo AD iz Vranja, kao širi problem društvene zajednice i iznaći rešenje da se održi ovaj gigant srpske privrede koji je uspešno poslovao u drugoj polovini dvadesetog veka.

 

A 1.

 

Ministar mrzi domaće kompanije

 

Ukupni dug kompanije Simpo iz Vranja, na kraju 2012. naveo je rukovodstvo ovog preduzeća da vladi Republike Srbije u novembru 2012. prosledi "Program strategije rada i razvoja kompanije u narednih 10 godina". U kompaniji očekuju da će "Program uskoro biti usvojen i izdata garancija države, kako je to urađeno i za druge firme, i na taj način biti omogućen dalji uspešan razvoj Simpa".

Poreska uprava Srbije je sredinom jula objavila spisak najvećih dužnika poreza u Srbiji, na kome je Simpo na samom vrhu sa dugom od oko 4,5 milijardi dinara. Iz kompanije su odmah demantovali ove navode i usput tvrdili kako "redovno plaćaju porez na dodatnu vrednost (PDV) i carine u mesečnom iznosu od 40 do 50 miliona dinara", kao i da redovno zaposlenima obezbeđuje zdravstvenu zaštitu.

Iz Poreske uprave je medijima nekoliko dana kasnije stiglo saopštenje:

"Poreska uprava Republike Srbije je još jednom detaljno sve proverila i kada se sabere sve ukupno, dakle matična kompanija Simpo i sva zavisna preduzeća, cifre su tačne i neumoljive, pa je tako ukupan poreski dug veći od pet milijardi dinara, ili sasvim precizno: 5.763.378.818,85 dinara."

Kako bi celi galimatijas oko pitanja koliko se poreza duguje bio još veći, pobrinuo se dežurni ekonomski bukadžija, Mlađan Dinkić svojom izjavom kako je  2009. ili 2010. godine prethodna vlada Srbije donela odluku da se Simpo stavi u posebnu kategoriju preduzeća kome se neće naplaćivati porez dok se nalazi u procesu privatizacije. Ovo znači da bi eventualni privatizacioni kupac na sebe preuzeo i obavezu plaćanja zaostalih poreza, ili bi država u potpunosti morala da otpiše ovih preko pedeset miliona evra.

Istovremeno je Dinkić naveo kako je vlada "uvela nultu toleranciju na finansijsku nedisciplinu i ista pravila važe za sve, od dečijeg vrtića do fabrike" napominjući kako je i Simpo dužan da puni državni budžet plaćanjem poreza. Kao mogućnost da se kompaniji definitivno otpišu fiskalna dugovanja navedeno je da bi država mogla zauzvrat da postane vlasnik akcija Simpa. Nakon toga bi se krenulo u traženje strateškog partnera.

Još 2009. godine je rukovodstvo Simpa najavljivalo dolazak stranog partnera, konkretno skandinavskog giganta Ikee. Po ondašnjim izveštajima koje su zdušno potvrđivali i predstavnici vlasti, Ikea bi prvo uložila između pet i deset miliona evra, a kasnijom dokapitalizacijom bi mogla da postane i većinski vlasnik vranjanske kompanije. Od svega ovoga, naravno, nije bilo ničega, jedino što su Skandinavci Simpu dali pola miliona evra za kupovinu nekih novih mašina, a zatim su nameštaj iz Vranja prodavali u Rusiji i tako zaradili preko pet miliona evra.

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane