Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tabloid istra`uje

Tabloid istražuje

 

Srbiji će uskoro ostati samo šest banaka koje u ukupnom kapitalu svih banaka učestvuju sa manje od pet odsto

 

I banke pred bankrotom!

 

U trideset poslovnih banaka, država Srbija danas ima samo 11,17 odsto kapitala, dok je ostatak u rukama stranaca. Ukupan kapital svih banaka u Srbiji danas je 334,5 milijardi dinara ili 2,9 milijardi evra, iako je on faktički, kada je uplaćivan u evrima iznosio 3,8 milijardi evra, ali usled pada vrednosti dinara banke su do danas izgubile 900 miliona evra samo običnim potezom olovke.

 

Miodrag K. Skulić

 

U Srbiji je danas ostalo 30 banaka, od kojih su njih 21 u skoro isključivom inostranom vlasništvu. Tri naše vodeće banke u ukupnom kapitalu su skoro 50 odsto u stranim rukama. To su AIK-banka, Komercijalna banka i Čačanka banka. Sa velikim stepenom verovatnoće može se tvrditi da će i ove tri banke, veoma brzo biti u većinskom vlasništvu inostranog kapitala. Srbiji ostaje šest banaka koje u ukupnom kapitalu svih banaka učestvuju sa manje  od pet odsto.

Nakon sloma Agrobanke, Nove Agrobanke i Razvojne banke Vojvodine došlo je do sloma Privredne banke Beograd koju je potopio Bogićevićev Farmakom iz Šapca. Pre dve godine nestala je Privredna banka Pančevo, koja je pripojena Banci Poštanska štedionica.

Interesantno je gde god Vlada Srbije ima većinsko vlasništvo u kapitalu banaka, one, kao po nekom nepisanom pravilu, odlaze u stečaj. Danas Republika Srbija i njena javna preduzeća imaju sledeće učešće u kapitalu banaka: AIK-Banka - JP Elektroprivreda Srbije ima 4,45 odsto akcija ove banke, Komercijalna banka - Republika Srbija vlasnik je 40,84 odsto akcija ove banke, Srpska banka - Republika Srbija vlasnik je 99,06 odsto akcija ove banke, Banka Poštanska štedionica - Republika Srbija ima 47,41 odsto, JP PTT Srbija ima 49 odsto, Fond PIO 2,47 odsto i Fond za razvoj 0,07 odsto, što ukupno iznosi 98,95 odsto, Univerzal banka - Fond PIO ima u ovoj banci 1,39 odsto  učešća u ukupnom kapitalu, Jubmes banka - Republika Srbija u ovoj banci učestvuje sa 20,08 odsto kapitala, Čačanka banka - Republika Srbija u ovoj banci učestvuje sa 28,49 odsto, Dunav banka - JP Srbijagas učestvuje u kapitalu ove banke sa 8,79 odsto, Jugobanka Kosovska Mitrovica - Fond za razvoj učestvuje u kapitalu ove banke sa 30,64 odsto.

Najveći kapital, posmatrano u dinarima, danas ima Raiffeisen Bank sa ukupno 27,5 milijardi dinara, uz učešće u ukupnom kapitalu poslovnih banaka Srbije sa 8,21 odsto, dok prvih šest banaka imaju ukupno učešće od 43,63 odsto. Bankarski sistem košta Budžet Republike Srbije, kroz kupovinu blagajničkih zapisa, privredu i građane ogromna sredstva, o čemu će Tabloid pisati u jednom od narednih brojeva.

Kada je prispeo novac iz inostranstva za dokapitalizaciju banaka on je bio u evrima, ali je istog dana prodat Narodnoj banci i pretvoren u dinare!

Agencija za privredne registre je do skoro iskazivala kapital banaka u evrima, a potom je iskazan u dinarima. Kapital u evrima iznosio je 3,8 milijardi evra, ali usled preračuna u dinare, po srednjem kursu na dan upisa u Registar, on je sveden na 334,5 milijardi dinara, ili po današnjem kursu na samo 2,9 milijardi dinara. Po tom osnovu banke su izgubile 900 miliona evra!

To su trebale da nadoknade iz tekućeg poslovanja, da bi održale realnu vrednost kapitala. Ali mnoge od njih nisu, jer računovođe nemaju obavezu da održe realni kapital, pa se, evo čuda, i bankama topi kapital.

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane