Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Duperica

Ima li kraja američkim intervencijama po svetu?

Pakao "milosrdnih anđela"

Kandidat za predsednika Sjedinjenih Država Donald Tramp najavio je promenu spoljne politike ove velesile, izvinuvši se za zločine koji su počinjeni u Iraku, Libiji, Srbiji... Ovaj tekst, koji je objavljen u Magazinu Tabloid broj 146 od 24. januara 2009. godine, napisao je publicista, novinar i naučni radnik dr Zoran Petrović Piroćanac, posvećujemo gospodinu Trampu, sa velikom željom i nadom da dobije izbore. Žao nam je što kolega Zoran Piroćanac nije živ, da čuje iz usta jednog američkog državnika da su njihovi ''milosrdni anđeli'', ustvari, najteži zločini počinjeni u modernoj istoriji

Zoran Petrović Piroćanac

Nova planetarna sila s kraja XIX i početka XX stoleća, Sjedinjene Američke Države, od 1901. godine do danas, intervenisale su širom planete (ali po SAD ponekad) - 238 puta. Srbija je bila taj simbolični 238. poduhvat, na samom kraju stoleća i milenijuma. Iran je 239. američka meta danas.

Setimo se samo da su višegodišnje tirade o Srbiji i Srbima kao ratnohuškačkoj, maltene genocidnoj kulturi, najviše stizale od NVO-neo-kominternovskih prevaspitača, finansiranih mahom iz SAD. Iz države koja ne uspeva nikako da prestane sa "izvozom demokratije" i atacima na tuđe suverenitete.

Uostalom, šta da pričamo dalje - bacite pogled na ovaj spisak, poštovani čitaoci.

Filipini, 1898-1910, marinci, trupe, teritorija oteta Španiji, 600.000 Filipinaca je izgubilo živote.

Kuba, 1898-1902, marinci, trupe, teritorija oteta Španiji. Američka mornarica i dan-danas drži bazu Gvantanamo.

Portoriko, 1898, marinci, trupe, teritorija oteta Španiji, okupacija traje i danas.

Guam, 1898, marinci, trupe, teritorija oteta Španiji, i dalje je vojna baza.

Minesota, 1898, trupe, armija porazila Indijance plemena Čipeva na Lič jezeru.

Nikaragva, 1898, trupe, marinci se iskrcavaju u luku San Huan del Sur.

Samoa, 1899, trupe, bitka za nasleđivanje trona.

Nikaragva, 1899, trupe, marinci, iskrcavaju se u luku Blufilds.

Ajdaho, 1899-1901, trupe, armija okupira rudni region Srce Alena.

Oklahoma,1901, trupe, Armija neutrališe pobunu Indijanaca plemena Krik.

Panama,1901-1914, marinci, trupe, secesija od Kolumbije 1903, aneksija zone Kanala, 1914-99.

Honduras, 1903, trupe, marinci intervenišu u revoluciji.

Dominikanska Republika, 1903-1904, trupe, zaštita američkih interesa u revoluciji.

Koreja, 1904-1905, trupe, marinci se iskrcavaju u rusko-japanskom ratu.

Kuba, 1906-1909, trupe, marinci se iskrcavaju usred demokratskih izbora.

Nikaragva, 1907, trupe, "dolarska diplomatija", uspostavljanje protektorata.

Honduras, 1907, trupe, marinci se iskrcavaju tokom rata protiv Nikaragve.

Panama, 1908, trupe, marinci intervenišu tokom jednog izbornog osporavanja.

Nikaragva, 1910, trupe, marinci se iskrcavaju u Blufildsu et Korintu.

Honduras, 1911, Trupe, zaštita američkih interesa tokom građanskog rata.

Kina, 1911-1941, marinci, trupe, permanentna okupacija sa čarkama.

Kuba, 1912, trupe, zaštita američkih interesa u Havani.

Panama, 1912, trupe, marinci se iskrcavaju tokom nemirnih izbora.

Honduras, 1912, trupe, marinci, zaštita američkih ekonomskih interesa.

Nikaragva,1912-1933, trupe, bombardovanja, 20 godina okupacije, borbe protiv raznih gerila.

Meksiko, 1913, marinci, američki građani evakuisani su tokom revolucije.

Dominikanska Republika, 1914, marinci, borbe protiv ustanika za Santo Domingo.

Kolorado, 1914, trupe, armija dislocira jedan rudarski štrajk.

Meksiko, 1914-1918, marinci, trupe, serija intervencija protiv nacionalista.

Haiti, 1914-1934, trupe, bombardovanja, okupacija tokom 19 godina posle pobuna.

Dominikanska Republika, 1916-24, trupe, osam godina okupacije marinaca.

Kuba, 1917-1933, trupe, vojna okupacija, ekonomski protektorat.

Prvi svetski rat, 19l7-1918, marinci, trupe, torpediranje brodova, rat protiv Nemačke.

Rusija, 1918-1922, marinci, trupe, pet iskrcavanja radi borbe protiv boljševika.

Panama, 1918-1920, trupe, "policijska dužnost" tokom nemira posle izbora.

Jugoslavija, 1919, trupe, marinci intervenišu u korist Italije protiv Srba u Dalmaciji.

Honduras, 1919, trupe, marinci se iskrcavaju tokom jedne izborne kampanje.

Gvatemala, 1920, trupe, dve nedelje intervencije protiv unionista.

Zapadna Virdžinija, 1920-1921, trupe, bombardovanja, armija interveniše protiv rudara.

Turska, 1922, trupe, borbe protiv nacionalista u Smirni (Izmir).

Kina, 1922-1927, marinci, trupe, razvijanje snaga tokom nacionalističkih pobuna.

Honduras, 1924-1925, trupe, dva iskrcavanja tokom izbornih nemira.

Panama, 1925, trupe, marinci guše generalni štrajk.

Kina, 1927-1934, trupe, marinci se smeštaju po čitavoj zemlji.

Salvador, 1932, Slanje brodova tokom pobune Farabunda Martija.

Vašington D.C., 1932, trupe, armija okončava protest u korist plata za veterane iz Prvog svetskog rata.

Drugi svetski rat, 1941-1945, marinci, trupe, bombardovanja, nuklearni udari, više od tri godine borbi protiv Osovine; više od 200.000 japanskih žrtava tokom prvih nuklearnih udara.

Detroit, 1943, trupe, armija guši pobunu crnaca.

Iran, 1946, nuklearna pretnja, sovjetskim trupama je izdata naredba da napuste Sever (Iranski Azerbejdžan).

Jugoslavija, 1946, Pomorski odgovor pošto je oboren američki avion.

Urugvaj, 1947, nuklearna pretnja, razvijanje bombardera (demonstriranje sile)

Grčka, 1947-1949, komandovanje operacijama, upravljanje snagama ekstremne desnice tokom građanskog rata.

Kina, 1948-1949, trupe, marinci evakuišu američke državljane pre komunističke pobede.

Nemačka, 1948, nuklearna pretnja, bombarderi sa nuklearnim kapacitetom nadziru vazdušni most ka Berlinu.

Filipini, 1948-1954, komandovanje operacijama, CIA rukovodi ratom protiv ustanka Huka.

Portoriko, 1950, komandovanje operacijama, pobuna u korist zgažene nezavisnosti u Ponseu.

Koreja, 1950-1953, trupe, marinci, bombardovanja, nuklearne pretnje, SAD i Južna Koreja bore se protiv Kine i Severne Koreje. To je ćorsokak, opasnost od atomske bombe u 1950. godini, i protiv Kine 1953. godine. Američke baze su i dalje u Južnoj Koreji.

Iran, 1953, komandovanje operacijama,CIA obara demokratiju i instalira šaha na vlasti.

Vijetnam, 1954, nuklearna pretnja, ponuda bombi Francuzima da ih koriste tokom njihovih vojnih operacija.

Gvatemala, 1954, komandovanje operacijama, bombardovanja, nuklearna pretnja, CIA upravlja invazijom izbeglica posle čega je nova vlast nacionalizovala zemlje koje pripadaju američkim kompanijama; baze bombardera su u Nikaragvi.

Egipat, 1956, nuklearna pretnja, sovjetske trupe su zamoljene da se drže po strani od Suecke krize; marinci evakuišu strance.

Liban, 1958, trupe, marinci, pomorska okupacija protiv pobunjenika.

Irak, 1958, nuklearna pretnja, Irak je upozoren zbog moguće invazije na Kuvajt.

Kina, 1958, nuklearna pretnja, Kina je zamoljena da se ne iskrcava na tajvanska ostrva.

Panama, 1958, trupe, protesti protiv zastave se pretvaraju u konfrontacije.

Vijetnam, 1960-1975, trupe, marinci, bombardovanja, nuklearne pretnje, borbe protiv pobune u Južnom Vijetnamu i protiv Severnog Vijetnama; 1 do 2 miliona ubijenih tokom najdužeg od američkih ratova, pretnje atomskim bombama 1968. i 1969. godine. Totalno zagađenje zemlje, vazduha i vode Vijetnama mnogim nedozvoljenim hemijskim i biološkim oružjima, sa kongenitalnim posledicama po stanovnike sve do danas.

Kuba, 1961, komandovanje operacijama, CIA rukovodi invazijom izbeglica, doživljavajući neuspeh.

Nemačka, 1961, nuklearna pretnja, uzbuna tokom krize s Berlinskim zidom.

Kuba, 1962, nuklearna pretnja, marinci, pomorska blokada tokom raketne krize; to je gotovo rat protiv SSSR-a.

Laos, 1962, komandovanje operacijama, stvaranje jedne armije tokom gerilskog rata.

Panama, 1964, trupe, Panamci su srušeni u vreme zahtevanja da im se vrati Kanal.

Indonezija, 1965, komandovanje operacijama, milion mrtvih u vojnom državnom udaru koji je orkestrirala CIA.

Dominikanska Republika, 1965-1966, trupe, bombardovanja, marinci se iskrcavaju tokom jedne izborne kampanje.

Gvatemala, 1966-67, komandovanje operacijama, "Zelene beretke" intervenišu protiv ustanika.

Detroit, 1967, trupe, armija interveniše protiv crnaca, 43 ubijenih.

Sjedinjene Države, 1968, trupe, posle ubistva Martina Lutera Kinga, 21.000 vojnika po raznim gradovima.

Kambodža, 1969-1975, bombardovanja, trupe, marinci. Oko 2 miliona mrtvih za 7 godina bombardovanja, od gladi i od političkog haosa.

Oman, 1970, komandovanje operacijama, SAD vode invaziju iranske mornarice.

Laos,1971-1973, komandovanje operacijama, bombardovanja, SAD vode južnovijetnamsku invaziju, tepih-bombe po provincijama.

Južna Dakota, 1973, komandovanje operacijama, armija vodi opsadu Ranjenog Kolena protiv Indijanaca Lakota.

Bliski istok, 1973, nuklearna pretnja, svetska uzbuna tokom rata na Bliskom istoku, između Izraela, Egipta i Sirije.

Čile, 1973, komandovanje operacijama, državni udar koji podržava CIA protiv marksističkog, izabranog predsednika Salvadora Aljendea.

Kambodža, 1975, trupe, bombardovanja gasom, zaplena broda, 28 mrtvih u helikopterskoj nesreći.

Angola, 1976-1992, komandovanje operacijama, CIA pomaže pobunjenicima koje podržava Južnoafrička Republika.

Iran, 1980, trupe, nuklearna pretnja, neuspelo bombardovanje, akcija oslobađanja talaca u američkoj ambasadi u Teheranu; osam vojnika gine u helikopterskoj nesreći. Sovjeti upozoreni da se ne mešaju u revoluciju.

Libija, 1981, mlaznjaci marinaca, dva libijska reaktivna aviona srušena tokom manevara.

Salvador, 1981-1992, komandovanje operacijama, savetovanje trupa, nadletanja, pomoć u ratu protiv pobunjenika, conseil des troupes, vojnici kratko upleteni u uzimanje talaca.

Nikaragva, 1981-1990, komandovanje operacijama, marinci, CIA vodi invazije izbeglica ("kontras"), postavljanje lučkih mina protiv sandinističke revolucije.

Liban, 1982-1984, marinci, bombardovanja, trupe; marinci proteruju PLO i podržavaju falangiste. Marinci bombarduju i zasipaju granatama muslimanske i sirijske položaje.

Honduras, 1983-1989, trupe, manevri pomažu izgradnju baza u blizini granica.

Grenada, 1983-1984, trupe, bombardovanja, invazija četiri godine posle revolucije.

Iran, 1984, mlaznjaci, dva iranska mlaznjaka oborena iznad Persijskog zaliva.

Libija, 1986, bombardovanje, marinci, vazdušni udari da bi se zbacila nacionalistička vlast.

Bolivija, 1986, trupe, armija pomaže u vazdušnim napadima na region kokaina.

Iran, 1987-1988, marinci, bombardovanja, SAD intervenišu na strani Iraka u tom ratu.

Libija, 1989, mlaznjaci mornarice, dva libijska mlaznjaka oborena.

Devičanska ostrva, 1989, trupe, Sveti krst: pobune crnaca posle invazije.

Filipini, 1989, mlaznjaci, vazdušno "pokrivanje", stavljena na raspolaganje vladi zbog eventualnog državnog udara.

Panama, 1989-1990, trupe, bombardovanje, nacionalistička vlada je srušena sa 27.000 vojnika, rukovodioci su uhapšeni, više od 2.000 mrtvih.

Liberija, 1990, trupe, stranci su evakuisani tokom građanskog rata.

Saudijska Arabija, 1990-1991, trupe, mlaznjaci, Iraku se suprotstavilo posle njegove invazije na Kuvajt; 540.000 ljudi stacionirano u Omanu, Kataru, Bahreinu, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Izraelu.

Irak, 1990, bombardovanja, trupe, marinci, blokada Iraka i jordanskih luka; 200.000 mrtvih, i više, tokom invazije Iraka na Kuvajt, zabranjena zona leta nad kurdskim Severom, nad šiitskim Jugom, sveobuhvatna razaranja iračke vojne opreme.

Kuvajt, 1991, marinci, bombardovanja, trupe, kraljevska porodica Kuvajta je ponovo vraćena na presto.

Los Anđeles, 1992, trupe, armija i marinci razvijeni su protiv antipolicijskih pobuna.

Somalija, 1992-1994, trupe, marinci, bombardovanja, okupacija UN tokom građanskog rata: pod vođstvom SAD, vazdušni napadi protiv jedne frakcije u Mogadišu.

Jugoslavija, 1992-1995, marinci, blokada NATO protiv Srbije i Crne Gore;

Bosna, 1993-1995, mlaznjaci, bombardovanja, zona zabranjenoig leta nadzirana tokom građanskog rata; oboreni avioni; bombardovanje Srba oko Goražda, na Palama, oko Foče i na Ozrenu 1995, uranijumskim bombama.

Haiti,1994-1996, trupe, marinci, blokada protiv vojne vlade, trupe ponovo vraćaju predsednika Aristida, tri godine posle državnog udara.

Hrvatska, 1995, bombardovanja srpskih pozicija u Krajini, srpskih aerodroma napadnutih čak pre same ofanzive u avgustu.

Zair (Kongo), 1996-1997, trupe, marinci u logorima izbeglica Hutu, u zoni u kojoj počinje revolucija

Liberija, 1997, trupe, vojnici pod vatrom tokom evakuisanja stranaca.

Albanija, 1997, trupe, vojnici pod vatrom tokom evakuisanja stranaca.

Sudan, 1998, napadi raketama jedne farmaceutske fabrike za koju se sumnjalo da je neuralgična "teroristička" fabrika za izradu gasa. Više od 30.000 civila je ubijeno. SAD blokiraju istragu OUN u Savetu bezbednosti .

Avganistan, 1998, napadi raketama na nekadašnje logore CIA koje su muslimanski integristi koristili za navodne napade na američke ambasade.

Irak, 1998, bombardovanja, rakete, četiri dana intenzivnih vazdušnih udara, pošto su inspektori za naoružanje osumnjičili Iračane za opstrukciju.

Jugoslavija, 1999, 78 dana bombardovanja, raketa, teških vazdušnih udara NATO, pošto je Srbija odbila da se povuče sa Kosova. Dosad najviše korišćene (nedozvoljene) bombe sa osiromašenim uranijumom, bacane isključivo na Srbiju i Kosmet. Takođe i nedozvoljene grafitne bombe za blokiranje elektro-sistema, kao i klaster bombe.

Jemen, 2000, marinci, samoubilački atentat Al Kaide bombom na američki brod "Kol".

Makedonija, 2001, trupe i trupe NATO se pokreću i delimično razoružavaju albanske ustanike UČK.

Sjedinjene Države, 2001, mlaznjaci, marinci, odgovor na avio-atentate u septembru.

Avganistan, 2001, masovna mobilizacija SAD za napad na talibane i Bin Ladena. Predviđa se širenje rata na Irak, Sudan i druge prostore.

Irak, 2003-2008, trupe, marinci, avijacija, saveznici iz Alijanse; Srušen i vešan Sadam Husein i njegovi bliski saradnici; zemlja bačena u totalni haos i svakodnevna ubijanja; eksploatacija nafte dugoročno planirana; Irak verovatno predviđen za dalje parcelisanje po etničkom principu, na šiitski, sunitksi i kurdski deo, radi lakše eksploatacije, poput Jugoslavije.

Napad na Libiju počeo je 15. februara 2011. godine, i nakon toga je Libija slomljena, rasturena, devastirana do 20. oktobra iste godine.

Rat u Siriji je počeo 15. marta 2011 godine serijom demonstracija tzv ''arapskim prolećem''. Od tada traje građanski rat, koji je iznedrio Islamsku državu, osmišljenu u Lengiju. Poginulo je najmanje dve miliona ljudi, a nekoliko miliona je raseljeno. Potpuni slom Sirije spasila je intervencija oržanih snaga Ruske Federacije...

Antrfile:

Ovo je delimična lista američkih vojnih intervencija, jer u nju nisu ušli i značajni i brojni prateći činioci svih konflikata: obavezno vojno prisustvo tokom demonstracija; mobilizacije Nacionalne garde; razvijanje pomorske sile duž nacionalnih obala; jačanje personala ambasada; zapošljavanje personala koji nije u sastavu departmana odbrane (poput DEA); vojne vežbe; mobilizacije bez cilja borenja; permanentno stacioniranje oružanih snaga; tajne akcije iako tamo Sjedinjene Države nisu igrale komandnu ni kontrolnu ulogu; korišćenje malih jedinica oslobađanja talaca; američko pilotiranje stranim aparatima; asistencija tokom prirodnih katastrofa u inostranstvu; vojni trening i programi supervizije koji ne iziskuju direktno učešće u borbama; program civilne akcije i brojne druge vojne aktivnosti.

Korišćeni izvori: Arhive Kongresa; 180 iskrcavanja, Sekcija istorije U.S. Marine Corps; Ege & Makhijani u: Counterspy, i Daniel Ellsberg u: Protest & Survive; "Primeri pribegavanja američkim snagama u inostranstvu, 1798-1993", Ellen C. Collier iz Službe istraživanja Biblioteke Kongresa.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane