Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Pogled iz Moskve

Do čega će Ukrajinu dovesti deviza: „Smrt ruskim bankama!"

Bankarsko samoubistvo

U poslednje vreme je kijevska vlast ostala prepuštena sama sebi i počela je, što bi se reklo, da gubi samokontrolu. Tu spada i blokiranje železničkih šina, i zatvaranje, betonskim blokovima, ulaza u glavni kijevski ofis ruske Sberbanke, i debakl Alfa banke, i zapušavanje bankomata ruskih banaka pur penom, i generalno, u okviru podrške blokade Donbasa, razvijanje kampanje pod parolom: „Smrt ruskim bankama!". O ovom samoubistvu bankarstva u Ukraiji piše istraživač Lav Zolotko

Piše: Lav Zolotko

Tokom nekoliko martovskih dana, banke sa ruskim udelom u kapitalu, napadnute su u celoj Ukrajini. Napadači uopšte nisu uzimali u obzir činjenicu da su sve ove institucije ukrajinska pravna lica, registrovana u skladu sa ukrajinskim zakonodavstvom i da rade po pravilima Nacionalne banke Ukrajine, da aktivno učestvuju u privredi zemlje i uredno plaćaju porez Ukrajini.

Politikolog R. Išćenko tačno je primetio da se, na osnovu rezultata „borbe" Porošenka sa blokadom pruge u Donbasu koja je protivna Minsku 2 (Sporazum iz Minska), može reći da se ukrajinska vlast predala, da je u potpunosti prihvatila parole onih koji blokiraju, stala na čelo blokade, pooštrila je i na zvaničnom nivou (u obliku predsednika i ministra inostranih poslova) izjavila da se neće pridržavati Sporazuma iz Minska, dok nekim čudom ne iščeznu posledice blokade koju su oni organizovali.

Dodajmo da se na isti način predala i „aktivistima" u bankraskom samoubistvu. Pa iako u pritisku na ruske banke nije sve tako crno-belo, saglasićemo se sa analitičarem A. Kazakovom koji tvrdi da se Ukrajina ubrzano, po inerciji, kreće ka propasti. „Čim je Vašington odvojio Kijev od direktne kontrole, pauci su shvatili da mogu da pojedu najdebljeg i da zauzmu njegovo mesto." Pozabavimo se ovim aspektom samoraspada Ukrajine - bankarskim kolapsom. Ukrajinski rusofobi su objavili bojkot filijalama Sberbanke nakon što je rukovodstvo

ove banke u Rusiji objavilo da je banka otvorena i za građane koji imaju pasoše DNR i LNR (Donjecke i Luganske Narodne Republike).

Moguće je, uslovno, nazvati napad na bankarske filijale agresijom protiv ruskih institucija koje rade u Ukrajini, mada očigledno po načinu delovanja liče na napade nacističkih bandi, kao i na harakiri ukrajinskih vlasti.

Pre nekoliko dana, grupa veterana antiterorističkih opercija, u vojnoj uniformi, silom su provalili u salu u kojoj je zasedala kijevska Rada i potom blokirali sve izlaze. Rezultat ove akcije bio je da su deputati kijevskog gradskog veća izglasali odluku o preporuci „svim preduzećima, ustanovama i organizacijama svih formi svojine, fizičkim licima - preduzetnicima, koji ostvaruju privrednu delatnost u Kijevu... da prekinu svaku privrednu delatnost i međusobne odnose sa pravnim licima koja se nalaze direktno ili indirektno pod kontrolom ruskog biznisa". Osim toga, odluka se odnosi i na to da gradonačelnik Kijeva podnese molbu Savetu za nacionalnu bezbednost i odbranu Ukrajine za primenu odgovarajućih sankcija protiv ruskog biznisa.

Potom je 16. marta Porošenko, a po preporuci Nacionalne banke Ukrajine, odluku Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu stavio pod ličnu kontrolu Turčinova. Ova odluka se odnosi na primenu sankcija nad pet banaka sa ruskim kapitalom. „Sankcije sa rokom od godinu dana primeniće se na Sberbanku, Vieste banku, Akcionarsku komercijalnu industrijsko-investicionu banku, VTB banku, BM banku, kako bi se sprečilo da ova pravna lica izvrše odliv kapitala iz Ukrajine u korist, sa ovim bankama, povezanih lica", piše u zvaničnom dokumentu.

Pritom se ističe da vlada zajedno sa Nacionalnom bankom Ukrajine treba da obezbedi realizaciju i praćenje efekata sankcija i da donese neodložne mere u vezi sa zabranom raspoređivanja sredstava državnih preduzeća, ustanova, organizacija i privrednih društava, kao i korporacija u kojima država ima svoj udeo, u pomenute banke. Ministarstvo inostranih poslova treba da informiše kompetentne organe EU, SAD i drugih država o uvođenju sankcija i da im postavi pitanje o primeni sličnih restriktivnih mera prema odgovarajućim pravnim licima. Zanimljivo je da je samo pre godinu dana, guvernerka Nacionalne banke Ukrajine, V. Gontareva izjavljivala da nema pretenzija prema ruskim bankama koje rade u Ukrajini, a njihovo zatvaranje bi imalo negativne posledice po stanovništvo.

Ovu situaciju je komentarsao i lider pokreta Ukrajinski izbor, V. Medvedčuk. On je izjavio da primenom sankcija prema ruskim bankama u Ukrajini, zvanični Kijev ruši veze sa glavnim trgovinsko-ekonomskim partnerom i investitorom finansijsko-bankarskog sistema države. Istakao je: kada je Nacionalna banka Ukrajine uvodila nove standarde, tražila je od vlasnika ukrajinskih banaka da sprovedu dokapitalizaciju i masovno je zatvarala finansijske institucije ili uvodila u njih privremenu upravu, a ruske banke u Ukrajini su ispunjavajući ovaj zahtev ukrajinskih državnih organa prevodile na račune ukrajinskih „ćerki firmi" neophodna sredstva, uprkos stalnim pritiscima i pretnjama radikalnih organizacija, kao i na složenost poslovanja u Ukrajini. U periodu 2015-2016. ukupna suma dokapitalizacije pet ruskih banaka koje su u martu 2017. potpale pod sankcije, iznosila je 72,8 milijardi grivni ili 2,9 milijardi dolara. Ova sredstva su ušla u Ukrajinu, ne u vidu kredita MMF-a, već kao direktne inostrane investicije.

U zamenu za novac ruskih banaka, niko, za razliku od MMF-a, ne traži od Ukrajine da poveća starosnu granicu za odlazak u penziju, rasproda poljoprivredno zemljište, zamrzne plate i penzije, ukine socijalna davanja, sprovede privatizaciju državnih preduzeća, poveća carine.

Prema Medvedčuku, 2016. godine, udeo ruskih investicija u ukupnom obimu direktnih stranih investicija u Ukrajini iznosio je 37,8%. „Zvanični Kijev voli da izdaje saopštenja o pretvaranju zemlje u Meku za investitore. Izgleda da je za obezbeđivanje toga potrebno prvo ukrajinsku privredu pretvoriti u pustinju", zaključio je ovaj političar.

Antibankarski napadi nisu prestali: 18. marta u Ternopolju je izvedena akcija tokom koje su na lokalnoj filijali Sberbanke, aktivsti Nacionalnog korpusa i Desnog sektora ofarbali stakla, izlepili letke i ogradili je betonskim blokovima. Jedan od učesnika popeo se na krov banke i preko naziva banke ispisao „Game over" (Igra je gotova).

Uvek se, u takvim slučajevima, zapitajte „kome to koristi".

A. Vadžra u članku „Pljačka bankarskog tržišta u Ukrajini" piše: „Nema ničeg neobičnog u tome što se pogrom ruskih banaka koji je započeo u Ukrajini odvija pod patriotskim parolama („Slava Ukrajini, herojima slava!") i pod gromoglasnim uzvicima o „interesima ukrajinske nacije". A to što se pogrom odvija nauštrb interesa te „nacije" i samo zato da bi neke osobe dobile mogućnost legalne krađe i upropašćavanja konkurencije, nikoga ne brine...

Običan ukrajinski građanin ne može da objasni taj čudni ukrajinsko-ruski „rat", u situaciji u kojoj ukrajinski biznis blizak Porošenku profitira od saradnje sa „agresorom".

Ali, ako se vodi rat, zašto Rusija do dana današnjeg ostaje glavni trgovinski partner Ukrajine? Ako je EU glavni saveznik Ukrajine, ako je sa EU Kijev potpisao sporazum o zoni slobodne trgovine, zašto je prve godine stupanja na snagu tog sporazuma, ukrajinski izvoz u EU pao sa 17 na 13 milijardi dolara?

I zašto je prošle godine ukrajinski izvoz u zemlje EU porastao samo za 500 miliona dolara, istovremeno kada je zarada od ukupnog izvoza pala na 1,8 milijardi? Zašto „neprijatelj" a ne „saveznik" i „prijatelj" ima prvenstvo među glavnim trgovinskim partnerima Ukrajine? Zar se sa Rusijom ne vodi rat?! Zar ona nije „agresor"?! Zar nije ona, na neki način, napala Ukrajinu?! Pritom „agresor i napadač" nastavlja da ima prvenstvo u trgovini sa svojom „žrtvom". Zar to nije čudno? Kako to objasniti?

A kako objasniti činjenicu da na ukrajinskom bankarskom tržištu udeo ruskih banaka i banaka sa ruskim kapitalom iznosi oko 16%? „Zemlja agresor" neće prestati da trguje sa „zemljom žrtvom", niti će prestati da je finansira. Lažju o tzv. „agresiji", a takođe i delirijumom sa patriotskim parolama, prikriva se arogantan i primitivan obračun sa konkurentima. Vladajuća vrhuška uzima za sebe ono što joj se dopada. Privatnu banku Kolomojskog je već „svarila", pa je predsednikovo okruženje krenulo u pljačku bespomoćnih ruskih banaka.

Prvi zamenik guvernerke Nacionalne banke Ukrajine, Jakov Smolij, kaže: „Nacionalna banka je napravila odgovarajuću analizu i predlaže sledeće. Sa ciljem očuvanja finansijske stabilnosti u zemlji, rad sa klijentima ukrajinskih banaka sa državnim ruskim kapitalom potpada pod sankcije, kako bi se izbegao odliv kapitala izvan Ukrajine... Ovim sankcijama zabranjuje se svaka operacija u korist matičnih banaka - to se odnosi na međubankarske kredite, depozite, kupovinu hartija od vrednosti, zabranu isplate dividendi i druge operacije."

Drugim rečima, organizatori pogroma ruskih banaka žele da vode ove procese i operacije i da za sebe uzmu ne samo njihove investitore, već i kapital, pojašnjava analitičar. Posle preuzimanja Privatne banke, Porošenko i njegovi saučesnici, koji predstavljaju „državu", stavili su pod svoju kontrolu 51% bankarskog tržišta u zemlji. Depoziti u državnim bankama iznose 59%. Oni drže 75% svih bankomata i 72% poštanskih terminala. Porošenko, privatizujući vlast, sada je počeo da se bavi privatizacijom onog dela privrede koja još ostvaruje neki profit. Zato, kada Sberbanka, Prominvestbanka, VTB, VS banka i BM banka budu „progutane", na red će doći druge finansijske institucije.

Razume se, za to će iz svojih džepova platiti obični građani. Stručnjaci ističu da su ukrajinske državne banke, uključujući i nacionalizovane - polulikvidne, održavaju se na račun državnog budžeta. Žalosno stanje u kome se sada nalaze Ukreksimbanka, Ošćadbanka i nacionalizovana Privatna banka, traži njihovu stalnu dokapitalizaciju, odnosno stalno ulivanje novca od strane ministarstva finansija, a u suštini, od strane poreskih obveznika.

Narodna banka Ukrajine nije slučajno preporučila Ministarstvu finansija da proda bar deo državnih banaka, jer one nisu efikasne, kako ne bi stalno dodavala novac iz budžeta. Ali, nema kupaca! I, jasno, nema investitora. Niko nije lud! Osim, razume se, onih koji su progutali „evromajdansku" žvaku i nikako da je ispljunu.

Godine 2016. od 2,8 milijardi dolara direktnih inostranih investicija u Ukrajini, 2 milijarde su bile ruske. Rusija je poslednja država koja sa neobičnom upornošću nastavlja da ulaže ozbiljan novac u Ukrajinu.

A od 2014. godine ruske banke su donele u ukrajinsku privredu 175 milijardi rubalja, za njih su uredno plaćeni porezi. I šta sad?

Sberbanka se obratila predsedniku Ukrajine sa molbom da pomogne u deblokadi rada predstavništva i obezbeđivanju normalnog rada finansijskih institucija - u ovoj banci svoj novac drži nekoliko desetina hiljada ukrajinskih pravnih lica i više od milion klijenata - građana Ukrajine (!).

Jedna od najvećih ruskih banaka, VTB banka, objavila je principijelnu odluku da „izađe" iz Ukrajine i već se bavi pripremama za izvođenje sa teritorije Ukrajine svojih filijala. Prema rečima predsednika upravnog odbora VTB banke, A. Kostina, proces VTBegzita, pre svega će negativno uticati ne samo na ukrajinsku privredu, već i na ukrajinske građane.

Izlazak finansijskih institucija ne može da bude jednostavan i bezbolan. Suština Porošenkovih sankcija je u tome da po preporuci Narodne banke, on zabranjuje navedenim bankama da povlače kapital u korist matičnih kompanija.

Posle ukrajinskih sankcija, ćerka-banka ruske Sberbanke uvela je ograničenje na podizanje gotovine, tako da je moguće podići 30.000 grivni ili iste vrednosti u stranoj valuti - na šalterima banke, dnevno, po klijentu. Ruski politikolog S. Mihejev smatra da je odluka Ukrajine o ruskim bankama mogla da se predvidi i da je u vezi, pre svega, sa Porošenkovom željom da stavi „šapu" na tu oblast. Kapital je iz Ukrajine trebalo izneti još pre tri godine, jer je „odavno bilo jasno šta će se dogoditi", ubeđen je ovaj ekspert, jer je tačka na i bila stavljena još u vreme premijera Jacenjuka koji je porušio sve veze između proizvodnje. Političku logiku u očuvanju ruskog biznisa u Ukrajini S. Mihejev uopšte ne vidi. „Iluzije da će to učiniti da se ukrajinska elita predomisli su razvejane. Koliko godina smo animirali Ukrajinu za privrednu saradnju, a ona se uvek ponašala neotesano. I sadašnji obrt je bio predvidljiv", istakao je analitičar, koji ne razume zašto RF treba da podržava ukrajinsku vlast koja Rusiji stvara probleme i očekuje da će odluka Ukrajine o sankcijama ruskim bankama konačno „otrezniti" Moskvu i dovesti do toga da bude manje „sentimentalna" prema Kijevu, pa i kada je o privredi reč.

Određen broj Rusa bi želeo da prigovori gospodi Grefu i Fridmanu da je za tri godine i sa 175 milijardi rubalja moglo mnogo da se učini za građane Rusije - naprimer, umesto da se investira u kancelarije u Kijevu, da se uloži u puteve u Rusiji.

Ne treba zaboraviti ni da od poreza koje su platile ruske banke Ukrajini, deo novca sigurno odlazi na finansiranje ATO (snage za antiterorističke operacije), odnosno na rat u Donbasu.

Kako Ruska Federacija odgovara na postupke Ukrajine? Za početak, 17. marta je Državna duma usvojila u drugom čitanju tekst zakona o ograničenim novčanim transakcijama iz Rusije u Ukrajinu, pomoću platnih sistema. Tekst zakona predstavlja odgovor ruskih vlasti na zabranu ruskih platnih sistema u Ukrajini, što je mera uvedena u oktobru 2016. godine. U septembru 2016. društvena mreža Vkontakte pustila je onlajn servis novčanih transakcija za svoje korisnike, a u februaru 2017, Zorjan Škirjak, savetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine Arsena Avakova, pozvao je da se blokiraju ruske društvene mreže Vkontakte i Odnoklasniki.

Izmenama i dopunama teksta zakona koje su u Državnoj dumi donete u drugom čitanju, ukazano je da ako strana država uvede zabranu rada ruskih platnih sistema, kao kontramera uvodi se zabrana novčanih transakcija iz Rusije na teritoriju te države, pomoću inostranih platnih sistema.

Ako se pomenuti zakon donese u trećem čitanju, transfer novca iz Rusije u Ukrajinu biće moguć samo uz pomoć operatera kojeg kontrolišu ruska pravna lica. Pošto je delatnost ovih operatera u Ukrajini zabranjena, radi se o faktičkoj zabrani fizičkim licima da vrše transfer novca preko platnih sistema.

Istovremeno, banakrske transakcije ne potpadaju pod ova ograničenja. Šta će to u realnosti značiti za milione ukrajinskih gastarbajtera u Rusiji, koji svojim porodicama u Ukrajini šalju milijarde dolara godišnje?

Rezultat „bankovnog suicida Ukrajine" pratio je trenutni, kako se kaže „šlag na tortu": savet direktora MMF-a odložio je na neodređeno vreme za 21. mart planirano razmatranje antikriznog programa za Ukrajinu, od koga se očekivalo da na kraju rezultira narednom tranšom kredita od milijardu dolara. Razlog za odlaganje je, razume se, taj što je platežna sposobnost Ukrajine krenula nizbrdo, ka nuli.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane