Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Od koga i za koga vlasti u Srbiji štite određenu grupu javnih preduzeća

Koliko nas koštaju režimska siročad

Čudno je da za 2016. godinu nisu APR-u predati godišnji bilansi za Industriju kablova u Jagodini, Železaru u Smederevu, ostatak imovine i obaveza nakon prodaje kineskom partneru, Grupu Zastava vozila, Kompaniju Yumco, Kompaniju Novosti, Štampariju Borba. Šta se krije iza ove režimske igre "žmurke", ko i zašto štiti ove državne gubitaše? Ovom temom bavio se Miodrag K. Skulić, naš poznati ekonomski stručnjak

Miodrag K. Skulić

U prošlom broju "Magazina Tabloid" doneli smo katastrofalno stanje društvenih preduzeća u restruktuiranju, koje nikad nije ni sprovođeno, već je Mlađanu Dinkiću i njegovoj stranci G-17 plus, služilo za zaštitu tih preduzeća od poverilaca, od 2003. I narednih jedanaest godina, dok svoje kadrove i svoju stranku nisu „tiho" utopili u vladajuću SNS stranku i time sebe zaštitili od političke odgovornosti i podizanja optužnica za uništenje srpskog bankarstva i srpske privrede.

Galenika, AD

Ukupna vrednost celokupne imovine AD Galenika, na kraju 2016. godine, iznosila je 146,7 miliona evra, od čega stalna imovina (zemljište, nepokretnosti, infrastruktura, postrojenja, mašine i oprema, vozila, poslovni i kancelarijski inventar i ulozi u zavisnim i povezanim društvima i kod drugih 111 miliona evra, a celokupna vrednost obrtne imovine (zaliha, potraživanja i gotovine samo 35,7 miliona evra), Ukupne obaveze društva na kraju te 2016. godine dostigle su 257,7 miliona evra i veće su od vrednosti celokupne poslovne imovine za tačno 111 miliona evra. Pri tom treba istaći da su kumulirani gubici ovog akcionarskog društva dostigli 257,3 miliona evra i tako su „pojeli" ceo kapital društva od 146,3 miliona evra.

Da je stanje u AD Galenika katastrofalno potvrđuje i činjenica da je ukupan poslovni prihod u 2016. godini ostvaren u iznosu od 50,6 miliona evra, uz iskazani neto gubitak u toj godini u iznosu od 10,2 miliona evra, što je jedan od najnižih gubitak u poslovanju ovog društva. Samo obaveze iz poslovanja u toj godini neizmirene su u iznosu od 43 miliona evra, i dostigle su 85 odsto prihoda ostvarenog u toj godini, tačnije predstavljaju obaveze od nastale za više od deset meseci. Smanjenje broja zaposlenih od 2.457 iz 2012 godine na 1.412 u 2016. godini, govori da je prekomerni broj radnika više od hiljadu njih, bio čisto partijsko zapošljavanje. Svakako da ovde treba istaći i političku odgovornost Socijalističke partije Srbije i njenih čelnika, posebno Ivice Dačića.

Preduzeće za puteve Beograd, AD u stečaju

Kumulirani gubici na kraju 2016. godine su 130 miliona evra, dok je vrednost celokupne stalne i obrtne imovine na kraju te godine iznosila samo, i samo, 11,5 miliona evra. Dakle, pošto je preduzeće izgubilo celokupan sopstveni kapital, jer su gubici do visine kapitala bili 27 miliona evra, a iznad visine kapitala 113 miliona evra, obaveze društva dostigle 124,7 miliona evra. Ovo nekad ugledno preduzeće u 2014. godini imalo je 561 zaposlenog, u narednoj 461, a u prošloj 2016. godini svi zaposleni dobili su otkaz, jer je preduzeće pre tri godine otišlo u stečaj. Vlasnik preduzeća je Republika Srbija 68,79 odsto, Preduzeće za puteve Niš 29,59 odsto i 987 malih akcionara 1,62 odsto.

JP REU Resavica

Ovo republičko javno preduzeće sa obavlja podzemnu eksploataciju uglja u devet rudnika u Srbiji. Ovom prilikom donećemo podatke o ostvarenom prihodu prodajom izvađenog uglja, primljenim državnim subvencijama u poslednjih sedam godina i gubicima iskazanim i pored velikih primljenih subvencija. Evo te računice:

Gore navedeni tabelarni prikaz jasno pokazuje da JP REU Resavica ostvaruje mnogo manje direktne prihode od prodaje uglja, kao sopstvenog proizvoda, nego što prima subvencije iz republičkog budžeta, pa i pored toga u poslovanju za ovih sedam godina, u šest godina je iskazalo gubitak, dok je samo 2014. godine poslovalo sa dobitkom.

U JP REU bilo je na kraju 2016. godine 4.061 zaposlen. Na ukupnoj poslovnoj imovini, po knjigovodstvenoj vrednosti od 74 miliona evra, kumuliran je gubitak u iznosu od 20 milijardi dinara, ili 162 miliona evra, koji je „pojeo" celokupni sopstveni kapital, pa su ukupne obaveze JP REU Resavica, na kraju 2016. godine, dostigle 125 miliona evra i veće su od knjigovodstvene vrednosti imovine 51 milion evra. Sa takvom visinom obaveza, bez sopstvenog kapitala, ovo javno preduzeće ne može nikad stati na noge, pa mu neće pomoći ni najavljeno zatvaranje tri nerentabilna rudnika.

JP Srbijagas, Novi Sad

U sistemu JP Srbijagas u 2016. godini bilo je 1.105 zaposlenih, a u zavisnim i povezanim društvima još 1.798. U 2013. Godni ovo javno preduzeće je izgubilo celokupan sopstveni kapital i od tada posluje bez sopstvenog kapitala. Tako je na kraju 2016. godine u matičnom društvu poslovalo na imovini vrednoj milijardu i 45 miliona evra, dok su ukupne obaveze matičnog društva dostigle milijardu i 581 milion, ili veće su od knjigovodstvene vrednosti iskazane celokupne imovine za 536 miliona evra.

Na ostvarenom prihodu u 2016. godini u iznosu 522 miliona evra, iskazan je u toj godini neto gubitak od 17,6 miliona evra, ili 3,37 odsto tog prihoda. JP Srbijagas iskazalo je najveći gubitak u 2013 i 2012. godini i to 43,3 odnosno 30,9 miliona evra. To je tada činilo 75,36 odsto, odnosno 51,27 odsto prihoda te godine.

JP Srbijagas je u 2015.godini prihvatilo pretvaranje potraživanja u kapital HIP-Azotare, doo, Pančevo, pa je postalo vlasnik 85,06 odsto ovog večitog gubitka, dok je u HIP-Petrohemija, AD, Pančevo vlasnik 13,09 odsto. Ranije vlasništvo u Srpskoj fabrici stakla, njenom neuspelom prodajom bugarskoj firmi Rubin, prestalo je vlasništvo JP Srbijagas u Staklari Paraćin. U Metanonsko sirćetnom kompleksu, AD, Kikinda ovo javno preduzeće ostalo je i dalje vlasnik 71,83 odsto, dok je Republika Srbija u tom kompleksu vlasnik 24,80 odsto. I naposletku JP Srbijagas prihvatilo je pretvaranje potraživanja u udele u Industriji crepa 2Toza Marković", doo iz Kikinde i postalo vlasnik 65,90 odsto udela. Dakle, gde su veliki problemi tu Socijalistička partija Srbije potura JP Srbijagas i njenog generalnog direktora Bajatovića, a država Srbija izdaje garancije za zaduženje ovog javnog preduzeća. Prosto je za čuđenje kako ministar finansija ne prekine ovu papazjaniju da javno preduzeće bez dinara sopstvenog kapitala obavlja godišnji promet više od pola milijarde evra, a duguje skoro1,8 milijardi evra i pored toga leči pet teških „bolesnika".

Druga zavisna društva JP Srbijagas su: Podzemno skladište gasa, doo, Banatski Dvor, Distribucija gasa- Novi Sad, Progres Trading, Jugorosgas, Informatika-Beograd, Loznica-Gas, Gas-Bečej, Energogas Crna Gora i Swizerland-Švajcarska. Samo u kapitalu zavisnih i povezanih društava JP Srbijagas ima 96 miliona evra kapitala.

FCA (Fiat Srbija), doo, Kragujevac

Ovo zajedničko privredno društvo registrovano je 14. oktobra 2008. godine, sa rokom trajanja od deset godina, u vlasništvu 2/3 Fiat-a, i 1/3 Republike Srbije. Prema tome ovaj ugovor ističe za 15 meseci. Republika Srbija je preuzela 166,7 miliona evra kredit od EBRD-a, a dvostruko veći iznos preuzeo je italijanski partner. Ukazivali smo na niz propusta u zaključenju ovog ugovora, između ostalih i da će naše ulaganje sa subvencijama i podsticajima iznositi oko 650 miliona evra, a da se nismo zaštitili niti u pogledu obima proizvodnje, niti u pogledu učešća domaćih delova u finalnom proizvodu, a ugovorili smo sve oblike subvencija i podsticaja, u nenormalno visokim razmerama, pri tom smo zaključeno ugovor proglasili tajnom, od sopstvenog naroda, pa i od samih narodnih poslanika. Ali poznata je ona narodna izreka „zaklela se zemlja raju, da se sve tajne znaju". Poznato je da nije ugovoren rok od deset godina punog kapacitete, koji je instaliran na 300 hiljada vozila godišnje, a neće se ukupno proizvesti ni 800 hiljada govore i sledeći podaci: Samo je u 2013. godini ostvarena proizvodnja u vrednosti od 1,5 milijardi evra, da bi pad prihoda u narednoj godini, dinarski posmatrano, opao za deset odsto, pa sledeće godine za 19 odsto i 23 odsto prema 2013. godini. Dok je prihod FCA za prve tri godine, tj. od 2010 do 2012. Godine ukupno bio ispod jedne trećine prihoda ostvarenog u 2013. godni. Praktično proizvodnja novog modela je otpočela krajem 2012. godine i ona ako traje do oktobra iduće godine trajaće ukupno 5 ipo godina, na kapacitetu manjem od jedne trećine instaliranih kapaciteta, koja oprema je plaćena zajedničkim novcem, bez našeg prava da utvrđujemo da li je to polovna oprema, ili, pak, po kojim cenama je uvezena. Pore svega najveći broj zaposlenih, i naših i italijansko/poljskih, bio je 3.668 u 2013. godini, da bi se nakon ukidanja jedne smene u 2016. godini smanjio na 2.833 zaposlena.

Ali, radnici koji ovih dana štrajkuju, s pravom, tražeći dostojne zarade i dostojan tretman zaposlenih u jednoj evropskoj kompaniji, kompaniji koja pripada Evropskoj uniji, u koju naš predsednik Republike, nalazi jedini put, trebamo istaći kolike su godišnje subvencije iz budžeta Republike, a kolike su godišnje bruto zarade.

Dakle, ne računajući naš preuzet kredit za kupovinu opreme od 166,7 miliona evra, dato besplatno građevinsko zemljište i povlastice u kupovini uvezenih automobila od Fijat-a u prve dve godine rada, te razna oslobađanja od plaćanja komunalija i javnih dažbina, zarade u bruto iznosu su pokrivene iz subvencija u visini 87,35 odsto, uključivo u to i zarade stranaca. Ove subvencije od 14,7 milijardi su 135 miliona evra.

Šta je ostalo dugova od Železare Smederevo, doo nakon prodaje imovine kineskom partneru

Nakon prodaje imovne (zemljišta, objekata, postrojenja, opreme, zaliha sirovina, proizvodnje u toku i gotovih proizvoda za 46 miliona evra kineskom partneru ranije pravno lice Železara Smederevo (matični broj: 07342691) ostalo je aktivno društvo, jer je izostao stečajni postupak. To pravno lice nije APR-u dostavilo bilans za 2016. godinu, pa na osnovu bilansnih podataka iz 2015. godine vii se da je približna vrednost stalne i obrtne imovine društva 48,7 prema 51,3 odsto, odnosno samo 206 miliona evra, bez dinara sopstvenog kapitala, dok su obaveze dostigle, na kraju te 2015. godine, ukupno 430 miliona evra. Uzimajći u obzir da je sva zdrava imovina preneta kineskom partneru, a da je za to dobijeno 46 miliona evra, preostale obaveze iznose 384 miliona evra i predstavljaju čist gubitak poverilaca banaka, dobavljača i države, uz još nekoliko desetina miliona evra nastalih u poslovanju u prvom polugođu 2016. godine. Za čuđenje je da nije imalo stručnjaka u Ministarstvu privrede, odnosno finansija da sastavi uredan godišnji bilans i rekapitulira sve obaveze Železare Smederevo, pre ustupanja kineskom partneru.

Poslovanje tri nova AD Železnice

Tri novoosnovana akcionarska društva Železnica Srbije (Infrastruktura, Kargo i Srbija Voz), praktično su poslovala u tom pravnom obliku u celoj 2016. Godini, obzirom da su registrovana 10. avgusta 2015. godine, sa deobnim bilansom bivšeg preduzeća Železnice Srbije u kome je, nakon toga, ostala infrastruktura, lokomotive i vagoni na Kosovu i Methohiji, jer sve drugo, pa i obaveze podeljene su na novoosnovana tri akcionarska društva. Obzirom, da su ova tri društva celu 2016. godinu poslovala kao novoosnovana društva možemo dati početnu ocenu njihovog rada i rezultata te reorganizacije.

Železnička infrastruktura sa 9.637 zaposlenih i ukupnom poslovnom imovinom u iznosu od 249 milijardi dinara, ili nešto više od dve milijarde evra, sopstvenim kapitalom pokriva 84,41 odsto vrednosti imovine, a ukupne obaveze društva na kraju 2016. godine dostigle su 38,8 milijardi dinara, ili 314 miliona evra. U prošloj 2016. godini ovo privredno društvo ostvarilo je prihod 109 miliona evra, uz državne subvencije u iznosu od 79,8 miliona evra, pri čemu su isplaćene bruto zarade iznosile samo 77 miliona evra, ali je, i pored toga napravljen novi gubitak u iznosu od 25,2 miliona evra. Dakle, obaveze društva od 314 miliona evra predstavljaju trogodišnjih nivo prihoda društva, a to je poražavajuće.

Srbija Kargo sa 3.892 zaposlena raspolaže ukupnom poslovnom imovinom u vrednosti od 189 miliona evra, uz sopstveni kapital od 131 miliona evra, te tim sopstvenim kapitalom pokriva 69,25 odsto vrednosti ukupne poslovne imovine, dok su obaveze na kraju 2016. godine dostigle 58 miliona evra. Kako je u toj godini ostvaren ukupan prihod od samo 87,6 miliona evra, uz državne subvencije u iznosu od 6,7 miliona evra, iskazan je dobitak u poslovanju te godine u iznosu od nešto više od tri miliona evra. Za bruto zarade ukalkulisano je 33 miliona evra. I ako je ovo društvo pozitivno poslovalo u 2016. godini, obaveze društva od 58 miliona evra predstavljaju 66 odsto godišnjeg prihoda, ili osmomesečni nivo prihoda

Srbijavoz, društvo za putnički železnički saobraćaj u 2016. godini poslovalo je sa 2.835 zaposlenih i koristilo 305 miliona evra poslovnih sredstava, koje je sopstvenim kapitalom pokrivalo sa 62,6 odsto, dok su obaveze društva na kraju te godine dostigle 114 miliona evra. U toj godini društvo je ostvarilo 59 miliona evra prihoda, uz državne subvencije 41,5 miliona evra, dok je za bruto zarade isplaćeno 24 miliona evra, uz iskazani gubitak od 5,5 miliona evra. Dakle, državne subvencije su znatno veće od isplaćenih sredstava za bruto zarade.

Kako je poslovalo društvo „Beograd na vodi"

Ovo privredno društvo za izgradnju poslovnih i stambenih luksuznih objekata, sa obe strane reke Save, u vlasništvu je UAE 68 odsto i Republike Srbije 32 odsto. Registrovano je 24. jula 2014. godine. U 2016. godini raspolagalo je poslovnom imovinom u vrednosti od 85,3 miliona evra, uz sopstveni kapital društva 47,4 miliona evra i obaveze od od 37,9 miliona evra. Naravno da društvo ima samo male prihode od 247 hiljada evra i povećanje vrednosti objekata u gradnji od 34 miliona evra.

Ko je od zaštićenih otišao u stečaj

Pored mnogih ranije zaštićenih, kao što su privredna društva MIN-a, EI, Goše, IHP Prahovo, u stečaj su otišli:

• Zastava Grupa

• Zastava Automobili

• Zastava Specijalna vozila, SOMBOR

• Prva Iskra Holding

• Prva Petoletka

• Magnohrom

• Fabrika vagona Kraljevo

Zastava Grupa u stečaju nije predala APR-u godišnji bilans za 2016. godinu. Na kraju prethodne godine imala je 117 zaposlenih, a u grupaciji je bilo svega 540 zaposlenih, dok je grupacija imala u prethodnoj 2014. godini 1.151 zaposlenog, a 2010. bilo je, čak, 3.176 zaposlenih. Imovina matičnog privrednog društva Zastava Grupa na kraju 2015. godine po knjigovodstvenoj vrednost iznosila je 89 miliona evra, ali su obaveze bile dvostruko veće i iznosile su 184 miliona evra, jer je Grupacija ostala bez dinara sopstvenog kapitala. Samo u 2015. godini iskazan je gubitak u poslovanju 17,7 miliona evra, jer je ukupan prihod bio samo 730 hiljada evra.

Zastava Automobili i Zastava Specijalna vozila iz Sombora su, takođe, u stečaju.U stečaju je I nezavisno od ove grupacije akcionarsko društvo Zastava Livnica iz Topole. U stečaju još nije privredno društvo Zastava Kamioni.

Prva Iskra Holding ušla je u stečajni postupak, dok su iz Registra APR-a brisana društva: Armatura, Silikoni i Athezivi, Poliuretani, Procesna standardna oprema, Nestandardna oprema, FAM, Montaža, Usluge, Trgovina i ugostiteljstvo. U stečaju nisu još: Frak, Inženjering, Bazna hemija Namenska i Energofluid.

Prva Petoletka, u stečaju, kao i sledeća zavisna akcionarska društva: Cilindri, Armatura - Aleksandrovac, Hidraulika, Industrijska pneumatika, Zaptivke, Servoupravljači, Remont i energetika, Obezbeđenje, Transport, NIC Naučni centar, Ishrana i Fabrika uređaja i delova iz Brusa.

U ovom velikom industrijskom kompleksu u Trsteniku u stečaju još nisu: Namenska, TMO, društvo za tehnološku obradu metala, Kočna pneumatika i Zglobni ležajevi, AD iz Leposavića.

Interesantno je da su se udruženi zaposleni samoorganizovali i registrovali svaja dva privatna privredna društva: Kočna pneumatika PPT upisana u Registar APR-a 14. decembra 2015. godine sedam osnivača, sa po 14,285 odsto uloga, zatim PPT-Petoletka, doo upisana 04.01.2016. godine sa 846 osnivača. Treće novoosnovano društvo u privatnoj režiji PPT Servo, doo registrovano je 31. decembra 2015. godine, a iz Registra brisano 29. novembra 2016. godine. Cilj osnivača, kao zaposlenih je da spase svoja radna mesta, ali je problematično kakve će odnose uspostaviti sa Odborom poverilaca čiju opremu, objekte i tehnologiju koriste.

Magnohrom iz Kraljeva posle 70 godina rada otišao je u stečaj. U 2014. u Magnohromu je bilo 308 zaposlenih, a u 2016 samo 95. Na imovini po knjigovodstvenoj vrednosti od 15,2 miliona evra, kumuliran je gubitak od, čak, 13,4 milion evra, pa su obaveze narasle na ukupno 28,6 miliona evra. Prihodi ostvareni u 2016. godini su 2,3 miliona evra a gubitak iskazan u toj godini je 1,3 miliona evra. Fabrika vagona, Kraljevo u stečaju je kao i zavisna društva ove fabrike: Livnica, Vagonogradnja, Termoplastika i TRS.

Posebno zaštićena preduzeća

PKB Korporacija, AD

U 2016. godini imala je 1.802 zaposlena. Na imovini od 529 miliona evra, sopstvenim kapitalom finansirala je tu imovinu sa 80,4 odsto, pa su ukupne obaveze iznosile 103 miliona evra, dok je ukupan prihod u toj godini dostigao iznos od 38 miliona evra, uz iskazani gubitak u toj godini od deset miliona evra. Vlasnik Korporacije je 98,18 Republika Srbija i 1,82 odsto Akcijski fond.

FAP, AD

Vlasnici akcionarskog društva su 7.098 malih akcionara, između kojih Investbanka u stečaju 7,76 odsto i Autoremont, doo 2,92 odsto. U stečaju su zavisna društva: Livnica Prijepolje, Stan, Lim i Transport. U 2016. godini na ukupnoj poslovnoj imovini, po knjigovodstvenoj vrednosti od 23,3 miliona evra akumulirali su se gubici u ukupnom iznosu od, čak, 53 miliona evra, tako da su obaveze narasle na 76,3 miliona evra, već FAP pune četiri godine posluje bez dinara sopstvenog kapitala. Sa 278 zaposlenih u 2016. Godini ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 1,1 milion evra uz iskazani gubitak u toj godini od 4,4 miliona evra.

Ikarbus, AD

U 2016. godini sa 269 zaposlenih Ikarbus je ostvario prihod od 10 miliona evra, uz iskazani gubitak u poslovanju te godine od tri miliona evra. Imovina društva na kraju te godine iznosila je samo 16,4 miliona evra, a kumulirani gubici 21 milion evra, tako da su obaveze društva na kraju te godine dostigle 37,4 miliona evra.Vlasnik ovog akcionarskog društva je Registar akcija i udela 49,40 odsto i 1.445 malih akcionara 50,60 odsto.

HIP-Petrohemija, AD

Vlasnik akcija je Republika Srbija 53,70 odsto, Fond za razvoj 13,34, JP Srbijagas 13,09, NIS 12,45, Elektrovojvodina 4,77, Akcijski fond 2,16 i Opština Pančevo 0,49 odsto. U 2016. godini bilo je 1.426 zaposlenih, dok je dve godine radije u HIP-Petrohemija bilo 1.738 zaposlenih. Na imovine krajem 2016. godine po knjigovodstvenoj vrednosti od 180 miliona evra, društvo je imalo obaveze 479 miliona evra, jer je pre osam godina izgubilo celokupan sopstveni kapital. U 2016. godini na prihodu od 289 miliona evra iskazan je gubitak od 42,6 miliona evra,

HIP-Azotara, doo, Pančevo

Vlasnik ovog privrednog društva je JP Srbijagas 85,06 odsto, kada je pre tri godine nastalo pretvaranje potraživanja u udele društva. HIP-Azotara nema ni dinar sopstvenog kapitala, pa na imovini vrednoj, po knjigovodstvenoj vrednosti od 108 miliona evra ima obaveze 156 miliona evra. Prihod ostvaren u 2016. godini je 31 milion evra, a gubitak samo u toj godini iznosi 48,4 miliona evra i za 1,56 puta je veći od prihoda ostvarenog u toj godini.

Metanonsko sirćetni kompleks, Kikinda

Vlasnik kapitala u MSK u Kikindi je JP Srbijagas 71,83 odsto, stečenih pretvaranjem potraživanja u akcije. Na kraju 2016. godine bilo je 513 zaposlenih i tek nakon godinu dana što je obnovljena proizvodnja u ovom hemijskom kompleksu, nade, ipak postoje, Iako, već duži period MSK posluje bez dinara sopstvenog kapitala obaveze od 76 miliona evra su ostale. Budućnost se očekuje, ali nije na vidiku, jer samo mi Srbi mislimo da uspešno možemo poslovati bez dinara sopstvenog kapitala. A za uspešno poslovanje nužan je minimum od jedne trećine do dve trećine sopstveni kapital.

Zastava Kamioni

S pravom se očekuje dolazak kineskog partnera, kako bi se razrešio problem ovog proizvođača kamiona, mada se ruski „Kamaz" već duže ubeđuje da uđe u trajnu saradnju sa ovim proizvođačem.

Industrija kablova, AD, Jagodina

Ova industrija nije dostavila uredne godišnje bilanse ni za 2015 ni za 2016. godinu. Prema bilansu za 2014. godinu, kada je bilo 1.980 zaposlenih ostvaren je ukupan prihod od 24,7 miliona evrsa uz iskazani gubitak samo u toj godini od 14 miliona evra. Industrija kablova pre pet godina ostala je bez dinara sopstvenog kapitala tako da su obaveze društva na kraju 2014. godine narasle na 143 miliona evra. Ovo akcionarsko društvo u vlasništvu je 3.889 malih akcionara.

Fabrika reznog alata, Čačak

Fabrika reznog alata u Čačku u vlasništvu je 47,86 odsto Akcijskog fonda, PIO fonda 9,79 i 3005 malih akcionara 42,35 odsto. Sedam zavisnih društava još nije u stečaju, a ulazak u stečajni postupak

Yumco Korporacija

I ova korporacija APR-u nije za 2016. Godinu dostavila godišnji bilans. Vlasnik akcije je Akcijski fond 21,20, PIO fond 6,49, Republika Srbija 18,43, Fond za razvoj 16,63 odsto i 12.367 malih akcionara 37,25 odsto. U 2015. godini bilo je 1.332 zaposlena, 520 manje nego godinu dana ranije. Preduzeće već sedam godina posluje bez sopstvenog kapitala, pa su ukupne obaveze dostigle 42 miliona evra.

Simpo, AD

Deset zavisnih društava Simpa, AD je aktivno, dok su u stečaju samo Tepisi, doo iz Donjeg Stajevca, a Transport, doo je u procesu likvidacije. U konsolidovanom bilansu ove Kompanije ukupno je na kraju 2015. godine bilo 2.956 zaposlenih, dok je godinu dana ranije bilo 1.249 više zaposlenih. Sopstvenim kapitalom matično društvo pokriva 22,4 odsto vrednosti ukupne imovine. U poslednjih pet godina iskazuje gubitak u poslovanju. Društvo još nije uspelo da povrati imovinu koja je ostala u bivšim jugoslovenskim republikama.

SP Lasta

Ovo akcionarsko društvo je u vlasništvu 10,93 odsto Republike Srbije 44,62 odsto Akcijskog fonda, PIO fonda 8,91 odsto i 6.266 malih akcionara 35,54 odsto. U 2016. godini ostalo je sa 2.056 zaposlenih, jer se preko socijalnog programa oslobodilo 1.010 radnika u prethodnoj godini i 550 radnika iz 2014. godini. SP Lasta posluje pozitivno i sopstvenim kapitalom pokriva 22,7 odsto vrednosti ukupne poslovne imovine.

Varoš kapija, Beograd

I ovo društveno preduzeće nije predalo bilans za 2016. godinu, a u prethodnoj godini sa 117 zaposlenih koristilo je poslovnu imovinu u vrednosti dva miliona evra, uz sopstveni kapital od samo 15,8 odsto, dok su ukupne obaveze veoma visoke i iznose na kraju te 2015. godine 1,9 miliona evra. Na prihodu od 231 milion dinara iskazana je u toj godini neto dobit u iznosu od 9,8 miliona dinara. Ranije smo isticali da nema razloga što se ovo ugostiteljsko preduzeće, u društvenoj svojini, ne izlaže prodaji, pogotovu što razlog za to ne može biti kafana Znak pitanja, već pre toga, razlog je restoran u Knez Mihailovoj, Domu omladine i kafana Proleće.

Ravanica, Paraćin

Ovo preduzeće konditorske industrije ima 223 zaposlena i predstavlja jedno od vrlo rentabilnih društava ove grane. Sa poslovnom imovinom u vrednosti 2,3 miliona evra i kapitalom u visini 66 odsto te vrednosti, na kraju 2016. godine obaveze su iznosile 772 hiljade evra. Sa prihodom ostvarenim u toj godini u iznosu nešto manjem od dva miliona evra, iskazana je neto dobi 314 hiljada evra. Poznato je da je privatizacija ovog proizvođača konditorskih proizvoda odložena u vreme vladajuće Demokratske partije, jer su neki njeni kadrovi znatno ispod tržišne cene hteli da „otmu" ovu društvenu firmu, ali su se kadrovi iz preduzeća pobunili i digli problem na veći nivo, tako je sprečena divljačka privatizacija, i posle toga stoji sve.

Politika, AD sa svojim zavisnim društvima, Politika Novine i Magazini, doo i Politika Štamparija

Vlasnici Politika, AD su Republika Srbija 56,84 odsto (R.Srbija 31,06, Akcijski fond 21,45 i Fond PIO 4,33 odsto), Elektroprivreda Srbije 14,17 odsto, Komercijalna banka 2,62 odsto, AIK banka 1,83 odsto, JP Pošta Srbije 1,07 i NIS 0,79 odsto, dok je 6.512 malih akcionara vlasnik 22,69 odsto akcija. Kako država, kao većinski akcionar upravlja ovom medijskom kućom vidi se iz Odluke Vlade 05.br. 1411/2015 od 30. decembra 2015. godine kojom je Vlada sagladna da se potraživanje od 205 miliona dinara od „Politika", AD, konvertuje u kapital tog akcionarskog društva. Zatim je 16. novembra 2016. godine Privredni sud u Beogradu doneo Rešenje 1 Reo 37/2016 kojom se određuje privremena mera 1/ Imenuje se stečajni upravnik Zoran Simić iz Beograda 2/ Zabranjuje se sprovođenje izvršenja na obezbeđenoj i neobezbeđenoj imovini stečajnog dužnika, uključivo i zabranu koja se odnosi na ostvarivanje prava razlučnih poverilaca 3/ Zabranjuje se NBS - Odelenje prinudne naplate Kragujevac da sprovodi naloge blokade i prinudne naplate sa računa stečajnog dužnika kod banaka.

U Registru APR-a novi zakonski zastupnik AD Politika je Zefirino Grasi, generalni direktor. Sa 259 zaposlenih ovo akcionarsko društvo, u većinskom državnom vlasništvu raspolaže ukupnom poslovnom imovinom od 318 miliona evra, uz obaveze 386 miliona evra, jer nema ni dinar sopstvenog kapitala, obzirom da su kumulirani gubici „pojeli" celokupan sopstveni kapirtal. Na ukupnom prihodu od 800 miliona dinara u 2016. godini iskazan je gubitak u poslovanju te godine od, čak, 701 milion dinara.

Politika Novine i magazini, doo ima 314 zaposlenih i u vlasništvu je AD „Politika" 50 odsto i zavisnog ino moskovskog društva Farmakom, Šabac u stečaju, 50 odsto. Sa prihodom u 2016. Godini od 8,7 miliona evra i ovo zavisno društvo iskazalo je u toj godni gubitak od 1,2 miliona evra. Politika Novine i magazini, doo raspolaže sa ukupnom poslovnom imovinom 29,4 miliona evra, dok su obaveze 17 miliona evra i dvostruko su veće od ukupnog prihoda ostvarenog u toj 2016. godini.

Politika Štamparija, doo, nije podnela uredan bilans APR-u za 2016. godini, ima 93 zaposlena u prethodnoj godini, kada je ostvarila ukupan poslovni prihod u iznosu od četiri miliona evra, uz iskazani gubitak u toj godini od oko million evra. Sa imovinom u 2015. godini u iznosu od 14,2 miliona evra sopstvenim kapitalom pokriva 6,7 miliona evra, dok su obaveze Štamparije dostigle 7,5 miliona evra, što je prema godišnjem prihodu od četiri miliona evra, ukupna obaveza dostigla skoro dvogodišnji iznos prihoda.

Kompanija Novosti, AD i Štamparija Borba

Vlasnik Kompanije Novosti su tri firme povezane sa biznismenom Milanom Bekom 62,43 odsto (Trimax Investments GmbH 24,99 odsto, Ardos Holding GmbH 24,89 odsto i Karamat Holdings Ltd 12,55 odsto), Republika Srbija 29,51 i Fond PIO 7,15 odsto i 19 malih akcionara 0,91 odsto. Biznimenu Milanu Beku oduzeto je pravo upravljanja akcijama, jer na vreme nije uputio obavezujuću ponudu o preuzimanju akcija manjinskih akcionara. Kompanija Novosti nije predala uredan bilans APR-u za 2016. godinu, a u prethodnoj godini imala je 421 zaposlenog , ostala je bez dinara sopstvenog kapitala, obzirom da su kumulirani gubici iz ranijih godina „pojeli" ceo sopstveni kapital, pa na ukupnoj imovini, koja po knjigovodstvenoj vrednosti iznosi 4,8 miliona evra, narasle su obaveze na kraju 2015. godine 12,5 miliona evra. I sa stalno opadajućim prihodom od reklama i pada tiraža, a rasta remitende, prihod se na kraju 2015. godine sveo na samo 13 miliona evra, uz iskazani minimalni gubitak u toj godini. Najveći gubitak Kompanija je iskazala 2013. godine u iznosu 750 miliona dinara, ili 6,5 miliona evra, što je u odnosu na prihod ostvaren u toj godini iznosilo 42 odsto. Kompanija je u sporu sa državom oko vlasništva nad tri poslovne zgrade, gde prema deobnom bilansu overenom od svih 14 OOUR-a Kompaniji pripada više od 50 odsto.

Štamparija Borba, ad je u državnom vlasništvu 79,42 odsto, a u vlasništvu 908 malih akcionara 20,58 odsto. I Štamparija nije APR-u predala uredan bilans za 2016. godinu. Na kraju prethodne godine imala je 240 zaposlenih, uz znatan pad u prihoda u poslednjih pet godina. Na samo 3,2 miliona evra prihoda ostvarenog u 2015. godini iskazana je minimalna dobit. Za čudo da Ministarstvo za privredu ovo većinski društveno preduzeće ni u jednoj svojoj evidenciji ne vodi da je preostalo za privatizaciji, verovatno da na taj način zamagljuje tešku sliku u Kompaniji Novosti, gde je ovih dana usvojena ostavka glavnog urednika i direktora, po isteku četvorogodišnjeg mandata.

IP Prosveta

I ovo društvo nije APR-u dostavilo godišnji bilans za 2016. godinu. Na kraju prethodne godine sa 14 zaposlenih društvo je imalo prihod od samo 203 hiljade evra uz iskazani neto gubitak u toj godini u iznosu od 319 hiljada evra. Na ukupnom poslovnom imovinom u vrednosti od 2,9 miliona evra obaveze društva su dostigle dva miliona evra, jer sopstvenim kapitalom društvo pokriva samo 39,8 odsto vrednosti poslovne imovine. Država pravda neuspeh u privatizaciji ove izdavačke kuće precenjenom lokacijom čuvene knjižare „Geca Kon".

podeli ovaj članak:

Natrag