Natrag

Polemika

Strahovanje, uzbuna i užas u Albaniji od knjiga Akademika Burovića

Istina protiv laži

Od kad je izašao iz zatvora, akademik, prof. dr Kaplan Burović je centar pažnje svih albanskih medija, Albanije i albanske dijaspore. Pošto su im nedovoljna njihova medija, oni su proširili polje njihove medijske aktivnosti u vezi ovog disidentskog književnika i naučnika i na strane medije, pa i na stranice glavnog lista francuskih staljinista L'Humanite, gdje je protiv Akademika Burovića istupio sa svojim bezobraznim lažima i falsifikatima lično predsjednik Albanije i šef „komunističke" Partije rada Albanije Ramiz Alija, primjer ovaj do danas bez presedana u istoriji ovog lista, pa i u istoriji čovječanstva.

Danilo Dančetović

Akademik prof. dr Kaplan Burović je skrenuo na sebe pažnju ne samo vlasti svoje domovine Jugoslavije, već i Albanije, još davne 1952. godine, kad je objavio disidentsku poemu Bojana (Dubrovnik, Zagreb, Beograd), kojom je nazvao ništa manje već golgotom ne samo Albaniju, već i titoističku Jugoslaviju, prethodeći u disidenciji ne samo Milovanu Đilasu, već i svima drugima koji su pretendirali za disidenciju u Jugoslaviji i širom svijeta. Tako je još od tada uveden u crne liste Jugoslavije i Albanije, pa je kao takav i persekutiran, proganjan nemilosrdno i protivzakonski provociran, stavljen i u policijsku obradu: godine 1959. će mu se inscenirati i sudski proces u Jugoslaviji i kazniti krivično. Više puta su pokušali da ga i fizički likvidiraju.

Po izdržanom jugoslovenskom zatvoru emigrirao je za Albaniju sa namjerom da otuda ode u SSSR. Albanske ga vlasti protivzakonski zadržavaju i traže mu i oni računa zato što im je Albaniju nazvao Golgotom. U početku pokušavaju da ga vrate Josipu Brozu Titu, u zamjenu za svog prebjeglog književnika Martina Camaja. Pošto im i to propade, pokušavali su da ga iskoriste za svoje planove i potrebe. Tako mu objavljuju jednu za drugom tri knjige: roman Izdaja (1965), zbirku pripovijedaka Odjek Koraba (1968) i novelu Zmija (1969). Sva tri dela disidentna i sa tematikom iz jugoslovenskog života, ali na albanskom jeziku, pa i pseudonimom Resuli, jer u Albaniji ni dan-danas ne dozvoljavaju da se drukčije piše.

Misleći za njega da je Albanac, pa i njihove gore list, Albanci Albanije i njene dijaspore po svijetu prihvatili su ga kao svog književnika. Njegov roman su proglasili za chef d'oeuvre albanske proze svih vremena, dok su jezik tog dela tražili za službeni književni jezik albanskog naroda. Iako se radnja romana razvija u Jugoslaviji, oni su ga prihvatili kao disidentsko djelo kojim se aludira za Albaniju, pa su se i došaptavali: „...Ova izdaja stvari radnog naroda u Jugoslaviji, o kojoj se govori u ovom romanu, desila se i ovde, kod nas, u Albaniji!" Čim su osjetili da je počeo da ćarlija razvigor demokratizacije, počeli su da govore i glasno, pa i da pišu: "...Roman 'Izdaja', neočekivano, od jedne prijatne lektire i saveznice propagande za albansku državu, obrati se u jedan preteći dinamit..."

Tako je Akademik Burović još prije hapšenja u Albaniji zauzeo vidno mesto i u zvanična medija ove zemlje, konkurišući i najvećem enverističkom književniku Ismailu Kadareu. Istovremeno on postaje predmet svekolikih kriminalnih aktivnosti albanskog Sigurimija, koji ga prati u korak i stavlja ga u policijsku obradu, spremajući ga ovako za hapšenje i fizičko likvidiranje, unapred osuđen na smrt, sigurno u znak zahvalnosti za sva izuzetno značajna dobra koja je učinio albanskom narodu uopšte i albanskoj dijaspori u Jugoslaviji posebno.

Po izlasku iz albanskog zatvora i emigriranju u Švajcarskoj, on je centar pažnje albanskih medija, koja pišu da je najveća greška Envera Hodže što ga nije ubio. Akademik, prof. dr, pa i eks-ambasador „demokratske" Albanije u Turskoj Skender Shkupi, preko medija, otvoreno traži da se zabrani ulazak u Albaniju ne samo njegovim knjigama, već i njemu samome, koji je više od ma kojeg od njih učinio, doprinio i žrtvovao za slobodu i demokratiju Albanije. Godine 2009., sred Tirane mu se spaljuje čitav tiraž od četiri (4) tek objavljenih djela i vrši se na njega atentat.

Albanski intelektualac Robert Thomai, krajem prošle 2017. godine, napisao je dvije studije o Akademiku Buroviću, ali mu nijednu ne objavljuju albanska medija, jer je tu, pored uobičajenih laži i falsifikata protiv njega, iznio i neke nepoželjne istine za albanske vlasti, pa i za same Albance. Tada on otvara na Facebook svoj profil i objavljuje ih tu: . Druga studija: .com/kapllan-resuli-2/

Kako nam on svjedoči, djela Akademika Burovića su zabranjena u Albaniji. Šta više, i u glavnoj biblioteci Albanije, tzv. Nacionalna Biblioteka, iako im je Akademik poklonio po više primjeraka svojih izdanja, njegove su knjige stavljene pod zabranom, sigurno naređenjem albanskih vlasti. Svjedočeći da se od djela Akademika Burovića plaše i strahuju ne samo albanski intelektualci, već i upravljači Albanije, on tvrdi da u Albaniji imamo pravu uzbunu, pa i užas od djela ovog Akademika. Konkretno on piše:

"...Za čudo, ne sve ove knjige nalazimo u Nacionalnoj Biblioteci u Tirani i, od onih koje se tu nalaze, nisu sve za slobodnu upotrebu. Znači, one koje se tu nalaze, samo su u ograničenoj upotrebi čitalaca, izuzev moguće njegovog dobro poznatog romana Izdaja...". Ova od vlasti poželjna ograničenost i u današnje vreme, sjvedoči da nešto preko serioznog treba da postoji posredi ovde:

1) Ili su njegove knjige sa jednim banalnim riječnikom, što nam ne pada u oči,

2) Ili se od njegovih knjiga plaše, strahuju intelektualci i upravljači ove zemlje (Albanije), što nam ostaje da vjerujemo.

Onda se postavlja pitanje: zašto ovo strahovanje, ova uzbuna, ovaj užas ? Ova uzbuna treba da dolazi:

a) Od činjenice što autor Kaplan Resuli iznosi istine koje albanski upravljači zajedno sa intelektualcima zemlje su prikrili, jer štete interese Albanije, jedna delatnost ova makabristička za svu ovu zemlju, pošto istina jedan dan trijumfira;

b) Ili zato što upravljači i albanski intelektualci mora da su takvi magarci da ne znaju koliko istina ili neistina nam se prezentiraju u dopisima i tezama Kaplana Resuli, tako da nisu ni ubjeđeni u ono što su do sada pretendirali i sami;

c) Ili da upravljači i albanski intelektualci znaju da teze Resulia ne odgovaraju istini, ali sav albanski narod je idiota i ne shvaća istoriju, pa zato ove teze će sugestionirati ovaj narod i možda će se desiti jedan kolektivni suicid (samoubistvo ?!- DD) albanskog naroda!

Zato i, koji god bio od ova tri slučaja, upravljači i albanski intelektualci kriju i kriju se, izbjegavaju i izbjegavaju se, prelaze po strani i prelaze se sa strane sami u istoriji naroda svijeta, tako ne primjećujući se (kako to ni jedan neuk ne može da shvati), jer čine sebi, narodu i zemlji njihovoj mnogo više štete nego li - kako misle oni - što im čini ovaj određeni autor! Ab absurdum!

Treća tačka, ova poslednja (c), ne opstaje...jer su se Albanci prosvjećivali tokom vremena 'socijalizma', po tezama Lenjina. Zato, postojeći samo kod dve prethodne tačke (a, b), da bismo otkrili zašto su se knjige Kaplana Resuli izbegavale od širokog javnog mnenja..."

Mnogo godina prije njega, profesor Univerziteta u Tirani A. Kocani je izjavio: "...Pročitao sam neke stvari od Kaplana Resulija koje su jako interesantne. Ja mislim da će on za kratko vrijeme 100% demantovati tezu da su Albanci porijeklom od Ilira...Mi ne možemo demantovati ono što kaže on. Zabezeknuti smo od činjenica koje on prezantira..."

Iz same Akademije nauka Albanije izašle su ove riječi: "...Sve što kaže Akademik Burović o porijeklu Albanaca, mi to znamo odavno prije njega i bolje od njega, ali sada nije vrijeme da se to kaže. Treba da prethodno ujedinimo Kosovo sa Albanijom, pa ćemo tada i mi to priznati!".

Činjenice su neosporne da je Akademik Burović sa njegovim albanološkim tezama trijufirao. Sva nastojanja Albanaca da mu ih obore i da dokažu suprotno, propala su. Priznanje ovih Albanaca da se oni od njegovih teza plaše, strahuju, da im izazivaju užas, pa i uzbunu, dokaz su njihovog potpunog i sramnog poraza, poslije toliko decenija najprljavije, monstruozne borbe protiv njega i njegovih teza, bez presedana u istoriji čovječanstva.

Za njegovu herojsku borbu i istrajnost, za ovu njegovu sjajnu i vrlo važnu pobjedu na polju naučne istine, akademik, prof. dr Kaplan Burović je zaslužio posebna priznanja i posebne čestitke od svijetske nauke, sa svih strana svijeta, posebno od pograničnih naroda sa Albanijom, koji se evo dva vijeka krvavo uznemiravaju od ovih Albanaca, indoktriniranih njihovom falsifikovanom istorijom, tobože o njihovoj autoktonosti i o porijeklu od Ilira i Pelazga.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane