Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Banke

Još jedna pljačka sefova u Vojvođanskoj banci

Govorite li Grčki?

Kao što je već više puta potvrđeno, iskustvo ovdašnjeg tržišta sa grčkim bankama nije nimalo dobro. A, ni grčke banke nisu uspele opstati na ovom tržištu (izuzev Eurobank koja još posluje) posle besramnog zatvaranja domaćih banaka, kada je otvoren prostor za dolazak stranih banaka bez ikakve selekcije. Posledice su vidljive: nigde na evropskom kontinentu ne divljaju male horde "visokog bankarskog menadžmenta", koji se nesmetano bave pljačkom građana uz prećutnu saglasnost narodne banke Srbije. mada su i drugi strani bankari radili i dalje rade šta hoće, Grčki bankari su među najgorima.

A. Nađ

Mada su kreatori finansijskog sistema u Srbiji najavljivali svojevremeno grčke banke kao simbol bankarskog preporoda, ne samo da nisu donele ništa novo da unaprede i razviju bankarski sistem, nego su učinile sve da efekat bude suprotan.

O tome govori primer desetogodišnjeg „čerupanja" Vojvođanske banke. Prvo pitanje je, po kojoj ceni su Grci kupili Vojvođansku banku decembra 2006. godine (mada se smatra da jhe cifra bila 385 miliona evra) i za koliko su je prodali u paketu s NBG Leasingom.

Cena prodaje je takva da nisu smeli ni da je objave već su se tiho povukli (otišli) - pobegli. Marketing, kao i sve ostale funkcije su bile u privatno -poslovnoj režiji Marinosa Vathisa (CEO). Praktično, nije bilo funkcije u banci gde se nije ugrađivao, a posebno je fokus bio pored marketinga na opštim poslovima (nabavkama - renoviranjima, iznajmljivanju prostora, renoviranja, prodajama bančinih nekretnina, pa čak i umetničkih slika koje su nacionalno dobro ove države (uzgred, popis umetničkih slika namerno nije urađen kad je NBG bank kupila Vojvođansku banku od većinskog vlasnika, dakle, države.

Nažalost, oni su doprineli da se poljulja poverenje u bankarski sistem i uneli su „nova" pravila- „bankarske procedure"koje su u suprotnosti s medjunarodnim bankarskim standardima. Sve je to posledica odabira nekompetentnih i nestručnih, a odanih i lojalnih kadrova koje je izabrao grčki menadžment na čelu banke.

Evo još jednog primera koji to potvrđuje, a dešavalo se u Vojvođanskoj banci prošle godine u Filijali „Dedinje" u beogradskoj ulici Neznanog junaka.

Samo da posetimo da je prvi put, koliko imaju informacije, da je izvršena pljačka sefova u Vojvođanskoj banci. To se desilo pre nepune tri godine i cela afera je otkrivena zahvaljujući medijima. Naime, klijent koji je prvi otkrio pljačku niko u banci, a posebno uključujući prvog čoveka (Marinos Vathis), koji nije čak hteo ni da razgovara, a dotični je rekao da je isti klijent lud! I kada se klijent obratio medijima, uključio se MUP Srbije, čime je otkrivena pljačka ne samo tog klijenta, već više njih!

Naravno, odgovornost za to je trebalo da snosi banka, odnosno zaposleni koji su bili zaduženi za taj deo posla, koji su omogućili da se pljačke obave od trećih lica. A takvih u Vojvođanskoj banci ima čitav spisak: od nazovi direktora koji piše procedure, njegovih direktora do direktora za bezbednost.

Završilo se da je klijentima nadoknađen gubitak, a naravno nikom od odgovornih nije hvalila dlaka na glavi, a kamo li ne daj Bože da izgube poziciju ili radno mesto. Epilog svega toga je bio da „stručnjak" za procedure uz saglasnost svojih nadležnih, a isti kao i ona dopune postojeće procedure kojima je propisano da u ugovoru o iznajmljivanju sefa između klijenta i Banke, Banka može nadoknaditi štetu do maksimalno 1.000 evra, ukoliko dođe do nekog propusta od stane banke.

Prošle, 2017. godine, desilo se potpuno isto, samo je lokacija druga i jedino što je novitet, to je nazovi pružanje usluga iznajmljivanja sefova, kju je na ovoj lokaciji osmislio grčki menadžment. Naime, prosto nema logike, a da ne spominjemo SWOT analizu i da je nekome pala na pamet ideja da se ovi poslovi mogu obavljati u prostoru koji nje priveden za ovu namenu. Dovoljno je reći da je prostor (prostorija) deo iznajmljene filijale u ulici Neznanog junaka, lociran u prizemlju stambene zgrade, okrenut ka dvorištu i čak ima i prozor!

To očito nije smetalo da se uđe u ovu investiciju koja je u startu bila neprofitabilna (većina sefova se ne koristi) i efekti su ravni nula, odnosno investicija je čisti promašaj, kao i mnoge od iznajmljivanja prostora i renoviranja. Takođe, ako se ima u vidu da Vojvođanska banka ima već sefove na dve lokacije u Beogradu. I naravno, isti propust je bio i ovde i desilo se isto kao u sefovima koji su locirani u ulici Mihajla Pupina na Novom Beogradu. I opet ne bi bilo ništa da klijent nije prijavio slučaj MUP-u Srbije. Sve se isto ponovilo. Zabrinjavajuće je da opet niko nije od odgovornih snosio sankcije. Jedino su strogoću trenirali na zaposlenom na najnižoj poziciji u toj filijali. Svi ostali nemaju nikakvih sankcija. Plate u hiljadama eura, kola, reprezentacija i sve ostale privilegije za posao za koji su odgovorni i čime su doprineli da nastane materijalna šteta i reputacioni rizik za banku.

Međutim, ovo pokazuje samo da su dvojaki aršini prema zaposlenima. Dobro je poznato da su neki zaposleni morali da nadoknade štetu, a mnogi su krivično gonjeni. Ko se iole razume u bankarske poslove, iznajmljivanje sefova je jedna od najjednostavnijih i klasičnih vrsta usluga koje se pružaju klijentu, ali je ispalo da ni to nisu bili sposobni da urade.

Ne treba biti pametan da je razlog „dobar" izbor kadrova od takozvanog Human Resours Management-a. Fokus je na podobnim, poslušnim, sa sumnjivim znanjem koji u toj hijerarhiji omogućavaju da visoki (grčki) menadžment ostvari svoje ciljeve kojima nije prioritet Banka već njihovi lični.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane