Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Dežurna

Izveštaj ambasade Švajcarske otkriva kako Vučićev kartel investira u Srbiji

Opljačkane milijarde ulažu preko poreskih rajeva

Švajcarska ambasada u Beogradu je 28. maja poslala svom Ministarstvu spoljnih poslova redovni godišnji izveštaj o stanju u Srbiji koji je od nedavno dostupan javnosti. U svom izveštaju ambasada iznosi niz podataka i zapažanja u vezi političke i ekonomske situacije u Srbiji koja je, kako se iz izveštaja vidi, više nego loša. Izveštaj pokazuje da se u Srbiju ulaže najviše iz poreskih rajeva, a može se zaključiti da je to novac Vučićevog kartela i porodice

Milan Malenović

Novi godišnji izveštaj švajcarske ambasade u Beogradu o stanju srpske privrede i države, koji je nedavno postao dostupan javnosti, pokazuje da se za proteklih 12 meseci situacija u Srbiji nije ni malo popravila. Nesporan je rast bruto domaćeg proizvoda, ali samo zahvaljujući tome što je on podbacio prošle godine. Nema nikakvog pomaka u pravcu vladavine prava, a korupcija i kriminal su još veći nego pre godinu dana.

Već na strani dva izveštaja, ambasada ističe: „...Kako bi se očuvala konsolidacija budžeta potrebno je nastaviti sa strukturalnim reformama, posebno u vezi sa procesom 'tačnog dimenziranja' državne uprave, kao i sa privatizacijom i prestruktuiranjem preostalih firmi u državnom vlasništvu".

Za razliku od onoga što ovdašnje vlasti tvrde, Zapad nas ne primorava na privatizaciju Elektroprivrede Srbije, već traži jedino domaćinsko poslovanje i omogućavanje konkurencije na srpskom tržištu električne energije. O tome u Izveštaju na dnu druge strane piše, kako je neophodno restruktuiranje EPS-a, dok se preporučuje prodaja drugih preduzeća (na primer RTB Bora).

O tome da je potreban duboki zahvat u javni sektor, posebno u vezi sa brojem zaposlenih, govori rečito i Dodatak boj jedan pridodat izveštaju, u kome Ambasada, koristeći i obrađujući podatke Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prikazuje upoređene podatke: u 2012. godini od svih zaposlenih u Srbiji njih 24,8 odsto je radilo u javnom sektoru, dok ih je 2017. bilo već 34 odsto!

Očigledno je da se broj zaposlenih statistički povećao zahvaljujući povećanju broja državnih službenika primanjem partijskih kadrova. U istom periodu (2012. - 2017.) se, primera radi, broj zaposlenih u primarnom sektoru (u koji spada i poljoprivreda) prepolovio sa 3,5 odsto u odnosu na ukupan broj zaposlenih, na samo 1,7 odsto. Pedatni Švajcarci su izračunali i šta sve moramo da uradimo kako bi se približili zemljama u okruženju. Umesto tri odsto rasta bruto domaćeg proizvoda (koji ovdašnja vlast slavi kao neviđenu ekonomsku pobedu) potreban je kontinuirani rast od najmanje pet odsto i to celih 15 godina, kako bismo se približili nivou na kome su danas srednjeevropske zemlje.

Kao jedan od razloga sporog razvoja Srbije Izveštaj navodi i niske plate zaposlenih u Srbiji koje onemogućuju razvoj konzuma i povećanje proizvodnje dobara za opštu potrošnju.

Ukazujući na to da se oko trećine bruto društvenog proizvoda Srbije ostvaruje u takozvanoj sivoj ekonomiji i da tako ostaje neoporezovan, Izveštaj skreće pažnju potencijalnim investitorima da je ovdašnja poreska uprava nepredvidiva i da žmureći na oba oka pred kriminalom pojedinih kompanija u suštini pospešuje nelegalnu konkurenciju. Na investicionu i poslovnu klimu negativno utiču sledeće stvari:

- Neefikasna i snažno centralizovana javna uprava sa visokim administrativnim preprekama.

- Pravna nesigurnost kombinovana sa dugogodišnjim sudskim sporovima.

- Niska sopstvena produktivnost sa zavisnošću od uvoza, što se negativno odražava na spoljnotrgovinske bilanse.

- Previsoka zavisnost od stranih investicija.

- Nepovoljni demografski razvoj kombinovan sa nastavkom odlivanja stručne radne snage (po procenama oko 30.000 ljudi godišnje).

- Nedovoljne javne investicije,

- Sve niža konkurentnost prema ostalim evropskim privredama (za istraživanja i inovacije se izdvaja samo 0,5 odsto BDP-a)

Iako se na strani pet Izveštaja spominje ambiciozni plan vlade Srbije da podsticajnim merama u petogodišnjem periodu od 2015. do 2020. u srednjim i malim preduzećima otvori 100.000 novih radnih mesta, uočljiv je nedostatak podatka šta se na tom planu do sada postiglo. Verovatno nema šta značajno da se objavi, osim da je samo u prošloj godini na ovo iz budžeta potrošeno 16 milijardi dinara. Za te pare je trebalo da bude otvoreno najmanje 13.000 novih radnih mesta, ali o tome upadljivo nema nikakvog obaveštenja u Izveštaju.

Objašnjavajući u nastavku, na strani šest, kako su strani poslodavci u 2017. zaposlili 10.000 novih radnika u Srbiji, Ambasada ukazuje na jednu čudnu pojavu, a to je da se ne smanjuje interesovanje pojedinih stranih „investitora", uprkos činjenici da se ne poboljšava situacija u Srbiji. Iako u svom diplomatskom jeziku Ambasada ne obrazlaže razloge za ovo, čitanjem između redova se jasno vidi na šta se mislilo.

U Izveštaju se spominje kako je Transparency International Corruption Perception Index (CPI) Srbiju u 2017. stavio na 77. mesto od ukupno 180, što je pogoršanje u odnosu na 2016. (tada 72. mesto). Pomenuti indeks rangira zemlje po potencijalu i prisustvu korupcije u njima i tu jedino Ambasada pravi mali izuzetak i u veoma nediplomatskom jeziku objašnjava: „...Među najvažnije faktore koji negativno utiču na poslovnu klimu su korupcija i kriminalitet, nedostatak pravne sigurnosti, netransparentnost javnih tendera, poreski sistem i službe, kao i nedovoljna efikasnost javne uprave"

Da su tokovi novca netransparentni vidi se već na prvi pogled pregledom tabela priloženih uz izveštaj. Najveći direktni investitor u Srbiju je 2017. bila Holandija sa čak 19,3 odsto ukupnih investicija. Tačnije rečeno: skoro svaki peti evro uložen od strane stranaca u srpsku privredu 2017. dolazio je iz Holandije. Međutim, kada se kaže Kraljevina Holandija ne misli se samo na teritoriju na severozapadu Evrope, već i na teritorije na Bahama, koje takođe spadaju u ovu državu, ali su poreski rajevi. Aruba, jedna od autonomnih država u okviru Holandije, nalazi se na listi OEBS-a kao poreski raj, dok je druga takva država, Kurakao, do 2010. bila na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država. Iako su preduzeća iz Holandije investirala 2017. godine 491,4 miliona evra u Srbiju, ova država se ne nalazi među prvih deset zemalja sa kojima je naša zemlja ostvarivala trgovinsku razmenu. Jasni je da je reč o domaćim "investitorima", koji preko poreskih rajeva koji pripadaju Holandiji, peru prljavi novac od kriminalnih poslova.

Postoje još dva veoma interesantna „investitora" koje navodi švajcarska ambasada. Prvi među njima su Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su 2017. navodno investirali 132 miliona evra i time povećali svoje direktne investicije u odnosu na 2016. godinu za celih 62,8 odsto. S obzirom da se većina velikih investitora koji su navodno došli iz UAE povukla sa srpskog tržišta ili ništa značajno ne ulažu, pretpostavka je da je najveći deo novca trebalo da ode u projekat „Beograd na vodi", ali tamo (bar sudeći po zvaničnoj dokumentaciji u Agenciji za privredne registre) nije stigao.

Objašnjenje za ovo moglo bi da se nađe ne u Izveštaju švajcarske ambasade, već u članku od 19. jula 2018. britanskog lista „The Independent" koji Srbiju prikazuje kao jednog od najvažnijih liferanata oružja islamskim teroristima na Bliskom Istoku. Iako se autor članka mesecima trudio da otkrije kojim legalnim kanalima je oružje iz Srbije preko Saudijske Arabije dospelo u ruke boraca ISIS-a, to mu nije pošlo za rukom.

Ono što može da se zaključi jeste da se novac i dalje „pere" preko „Beograda na vodi" i sličnih projekata kako bi se zatim iskoristio za kupovinu oružja u Bosni i Hercegovini i Srbiji koje, zatim, uhodanim kanalima stiže do islamističkih terorista.

O svojim saznanjima švajcarske vlasti su obavestile nadležne u Evropskoj Uniji, ali i u OEBS-u, same, međutim, nisu preduzele nikakvu istragu, budući da nema naznaka da su interesi i zakoni Švajcarske na bilo koji način povređeni. U slučaju jedne treće države, međutim, istraga je u toku.

Radi se o „investicijama" iz Luksemburga. Ova mala evropska država sa nazivom Veliko vojvodstvo poznata je po svojim dosta liberalnim bankarskim zakonima, sličnim onima u Švajcarskoj i Lihtenštajnu. Kako je Magazin Tabloid već pisao, novac koji je klan Vučića ukrao u Srbiji, preko Švajcarske je prebačen u Luksemburg, odakle je većim delom uložen u banke na Kipru, Libanu i u Saudijskoj Arabiji. Nešto je, međutim, ostalo i na računima u Luksemburgu i to u investicionim fondovima koji sada operišu u Srbiji. Kako se radi o parama koje su transferisane zloupotrebom švajcarskih zakona, zvaničnici ove zemlje su zainteresovani da se stvar ispita do kraja.

Po Izveštaju švajcarske ambasade, mali Luksemburg je 2017. bio četvrti najveći direktni investitor u Srbiju i to sa ukupnom sumom od 195,9 miliona evra. Isto kao i u slučaju Holandije, ni ovde se ne zna u koje su to poslove ove pare uložene, jer retko ko može da se seti bilo kakvog preduzeća koje je holandsko ili luksemburško, a da posluje u Srbiji.

Inače, Švajcarska i kompanije iz te zemlje su tek na osmom mestu direktnih investitora sa ukupnim ulaganjem od 130,4 miliona evra, što je pad u odnosu na 2016. godinu od 44.4 odsto. Najveći rast u 2017. u odnosu na prethodnu godinu doživele su investicije iz Mađarske, 278,7 odsto, a posle njih one iz Ruske Federacije, 226,6 odsto.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane