Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tragom vesti

Ko "kalkuliše" Komercijalnom bankom i sprema je za prodaju

Šta država zadržava

Privatizacija Komercijalne banke dogovorena je još 2006. godine, ali se sa njenom realizacijom čekalo do sada, jer nije bio pronađen kupac spreman da plati odgovarajući deo vlastodršcima. Sada za nju postoje najmanje dva zainteresovana domaća muljatora bliska vlastima, Miodrag Kostić i Bogoljub Karić, dok se u ulozi privatizacionog savetnika našao grobar srpske privrede, Aleksandar Vlahović, prvi DOS-ov ministar za privredu, koji je privatizaciju posvetio svome džepu. Vučić mu je obećavao večnu robiju, ali mu je Vlahovic danas uz skute. Sve je spremno za još jednu pljačku u bankarskom sektoru Srbije.

Igor Milanović

Komercijalna banka je jedna od dve poslednje velike banke u Srbiji u kojoj naša država ima značajan vlasnički udeo od 41 odsto akcija. Veliki udeo u vlasničkom kapitalu ima i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) sa 24,43484 odsto akcija, a tu su i još neki manji strani investitori koji su 2006. pomogli da banka ostane likvidna. Tada su EBRD (sa 50 miliona evra), Međunarodna finansijska korporacija (IFC, uplatila 40 miliona), nemački investicioni fond DEG (20 miliona) i švedski fond za investicije u zemlje u razvoju Swedfund (10 miliona) dokapitalizovali Komercijalnu banku i stekli upravljačka prava shodno broju akcija koje su imali. Još tada je sa Mlađanom Dinkićem, tadašnjim ministrom finansija, dogovorena privatizacija ove banke, odnosno povlačenje iz nje države Srbije, ali i pomenutih stranih investitora. Da bi se ostvarila bolja cena, a i da bi se stranci osigurali da ne budu prevareni u korist nekog domaćeg tajkuna, dogovoreno je da pre privatizacije Srbija od njih otkupi njihove akcije.

Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je krajem jula ove godine obznanila kako se privatizacija užurbano priprema, ali nije iznela nikakve detalje. Ove namere je potvrdio i šef kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Sebastijan Sosa. U međuvremenu se na Beogradskoj berzi (Belex) pročulo kako će se sa privatizacijom početi najkasnije u februaru sledeće godine do kada će se od stranih investitora iz 2006. otkupiti njihove akcije kako bi bile prodate zajedno sa državnim udelom. Raspisivanje tendera za privatizaciju planirano je za jun sledeće godine, a najkasnije tri meseca kasnije, u septembru, sve bi nilo završeno.

Zanimljivo je kako postoji detaljan plan za privatizaciju, ali ne i privatizacioni savetnik koji je uobičajen u poslovima ove veličine. Dobro obavešteni krugovi, međutim, tvrde da je vlada Srbije već odabrala pomenutog savetnika, ali se čeka pravi momenat da se javnost o tome obavesti, jer se radi o Aleksandru Vlahoviću, grobaru srpske privrede.

Koliko se sada zna, najviše interesovanja za akcije Komercijalne banke pokazala je mađarska bankarska grupa OTP koja je već potrošila oko milijardu evra u Srbiji, bez da je postigla značajnije rezultate. Ona je prvo kupila Nišku banku, Cepter banku i Kulsku banku koje je 2007. integrisala u OTP Srbija a.d. Krajem prošle godine ova grupacija je postigla sporazum sa tadašnjim grčkim vlasnicima Vojvođanske banke o njenom preuzimanju do leta 2019. Rukovodstvo centrale u Mađarskoj je tada najavilo kako namerava da uloži još milijardu dolara u proširenje posla u Istočnoj i Centralnoj Evropi i da se traži odgovarajuća banka na tim prostorima koja bi bila kupljena. Generalni direktor Šandor Čanji je posebno istakao spremnost da se kupi Komercijalna banka čija se privatizacija očekuje već godinama. Pošto je OTP pre samo nekoliko dana krenuo u preuzimanje Credit Agricol u Srbiji , postoje mišljenja kako neće biti zainteresovana ili u stanju da kupi još i Komercijalnu banku, zbog čega rastu šanse domaćih muljatora.

Kao druga dva zainteresovana kupca koja imaju velike šanse da ih NBS prihvati (Narodna banka mora da da dozvolu za kupovinu akcija banaka) na Belexu se pominju Miodrag Kostić i Bogoljub Karić. Kostić je već većinski vlasnik niške AIK Banke, koja je sa svoje strane jedan oda najvećih sponzora Srpske napredne stranke kojoj odobrava milionske kredite za koje se ne zna da li su vraćeni. Novac za ovu „donaciju" i druge poslovne aktivnosti srpskog kralja šećera dolazi od prihoda AIK Banke, najvećim delom od uloga komintenata. Pošto je ovaj izvor para počeo da presušuje traži se nova banka.

Da je nejverovatniji novi vlasnik Komercijalne banke neki od domaćih tajkuna bliskih vlastima vidi se i iz toga da banka još od 2014. nije isplatila dividende akcionarima iako je isplata dogovorena na redovnim godišnjim skupštinama. Srbija će, kada bude krajem ove ili početkom sledeće godine otkupljivala akcije EBRD-a i njenih partnera iz budžeta, platiti ne samo cenu akcija, već i zaostale dividende, a to će se zatim utopiti u opštu sumu za koju će privatizacioni kupac kupiti većinski paket akcija, pa će tako srpski poreski obveznici platiti nekoliko miliona evra koji se duguju na ime višegodišnjih dividendi.

U svakom slučaju, već je počelo bežanje odgovornih sa rukovodećih mesta u Komercijalnoj banci. Neki odlaze, jer imaju putera na glavi zbog dodele nenaplativih kredita, a drugi zato što se ne slažu da se banka koja ima dobre potencijale proda za tepsiju ribe. U prilog ove teze govori i medijska hajka kojom poslednjih dana se pokušava da prikaže kako ova nekada stabilna i uspešna banka već godinama razbacuje svoj kapital i da je svo rukovodstvo, navodno, korumpirano i nesposobno. Na ovaj način svakako žele da se uplaše eventualni ozbiljni kupci, mada je retkost da se za neku srpsku banku zainteresuje neko ko je uspešan i ima čist kapital.

Konačna odluka kome će se banka prodati biće doneta u skladu sa ponudama koje kupci budu dali političarima. Tako je bilo u svakoj privatizaciji u kojoj je učestvovao Aleksandar Vlahović.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane