Za pakao dovoljna i kobasica
__________________________________________

Svakom svoj fundamentalizam: Dok svet i doslovno gori zbog uvrede proroka Muhameda, kod nas...

 

Za pakao dovoljna i kobasica

 

Oni koji su ?okirani razvojem događaja povodom objavljivanja karikatura začetnika islamske vere, previđaju da su i sami, danas i ovde, okru?eni sličnim izlivima verske zatucanosti i primitivne rigidnosti

 

Goran Predojević

Konfuzija je prilična. Feminizam je taman dobio bitku protiv Frojda i mu?kog ?ovinizma, izborio pravo na klitoralni orgazam i isposlovao medicinski tretman pobačaja, kad je na scenu stupio verski fundamentalizam, ponovo ojačavajući zabrane i proteste ?irom sveta zbog slobodnog shvatanje vere koje se kosi sa konzervativnim učenjem hri?ćana i muslimana. Civilizacija se suočava sa pro?lo?ću i vraća nas u doba srednjeg veka.

Svet je i doslovno zapaljen posle objavljivanja dvanaest karikatura proroka Muhameda, između ostalog i sa turbanom na glavi u obliku bombe, u danskim i francuskim novinama. Budući da islam zabranjuje prikazivanje Muhamedovog lika, mnogi muslimani su tu karikaturu shvatili kao smrtnu uvredu svoje vere. O?tre reakcije muslimana nisu odobrovoljile zapadnoevropske vlade da osude autore spornih karikatura. Zaista, postavlja se retoričko pitanje, ?ta bi se dogodilo da su Arapi "onu stvar" Isusa Hrista naboli na krst časni, sa porukom polne nemoći i razvrata bele rase u izumiranju? Svet drma kriza identiteta, crveno svetlo je već upaljeno, pa ove nusproizvode civilizacije i ne treba posmatrati u sklopu reciprociteta. Fundamentalizam se po pravilu vezivao isključivo za radikalne poglede islama, ali ta tamna strana religije prisutna je kao značajan faktor u svim verskim i političkim pojavama, pa i kod nas.

Kada se zna da ministarka prosvete u srpskoj vladi preduzima opse?ne mere za izbacivanje Darvinove teorije iz nastave i svrstava hri?ćansko učenje o postanku čoveka u redovan ?kolski program, potom da ministar vera tra?i za sve?tenike sudski i svaki drugi imunitet koji u?ivaju narodni poslanici, da Bogoslovski fakultet postaje punopravni član Univerziteta u Beogradu, da se u novousvojenoj srpskoj himni veličaju Bog i srpska vera, da verske i crkvene proslave i manifestacije postaju dr?avne, da veronauka ima tretman jednog od obaveznih predmeta u ?kolama, mnogi vide u Srbiji na delu pravoslavni fundamentalizam.

Istoričarka dr Radmila Radić smatra da postoje krugovi u Srpskoj pravoslavnoj crkvi koji su vrlo fundamentalističkih pogleda, ali ne toliko ra?ireno kao ?to se predstavlja. Slično je i sa svim crkvama koje su u okru?enju, u zemljama tranzicije, u Bugarskoj, u Rumuniji, pa i u samoj Rusiji. Crkva treba da pređe iz jednog stanja gde je bila potpuno na margini i da uđe u polje dru?tva koje traje već desetak-petnaestak godina.

 

Ciljevi kao ?iroke pantalone

Pod pritiskom vehabija, mud?ahedina te terorista koji zagovaraju verski fundamentalizam za račun političkih ciljeva, Srbija je tlo na kome deluju ekstremne islamske frakcije, na ?ta upozorava na? istaknuti islamolog Miroljub Jevtić. On tvrdi da je Novi Pazar izvori?te vahabizma, kao najradikalnijeg oblika tumačenja islama.

- U Novom Pazaru vehabije su vrbovale mlade ljude, obično propale u svakom poslu ili studiranju i obično verski polupismene. Oni pu?taju brade i nose pantalone ?irokih nogavica. Među njima ima neostvarenih osoba koje tu nađu oslonac i materijalnu pomoć - smatra on.

Islamski fundamentalistički pokreti učestvovali su i u ratnim sukobima u Bosni. Dr Dragan Novaković u analizi delovanja Islamske zajednice iznosi podatak da je 2.11.1990, znači dve godine pre izbijanja rata u BiH, Ferhat ?eta, biv?i predsednik stare?instva Islamske zajednice za BiH, posetio onda?njeg predsednika Komisije za vere Skup?tine Srbije Dragana Dragojlovića i preneo mu da je u Skoplju na jednom skupu čuo da će, ako treba, poginuti milion Albanaca u cilju stvaranja republike Kosovo, jer Albanci poseduju celokupno kopneno naoru?anje, osim tenkova. Te sulude ideje mirno je saslu?ao onda?nji reis-ul-ulema Selimovski, tada vrhovni poglavar Islamske zajednice, uz ocenu da treba ?to pre ostvariti konfederaciju između Kosova i Albanije.

 

Danas vlada kohabitacija crkve i dr?ave. Visoki crkveni velikodostojnici u ime Boga donose odluke, njihovo mi?ljenje u dr?avnim poslovima se posebno vrednuje i ceni, podučavaju političare i vernike o svemu i svačemu, donose va?ne odluke i zabrane.

Nije tako davno bilo kada je protojerej ?arko Gavrilović sa članstvom Srpske svetosavske stranke organizovao proteste povodom premijere pozori?ne predstave o Svetom Savi. Samo ?to nisu linčovali glumca ?arka Lau?evića. Atmosfera je toliko podgrejavana da je autor predstave Sini?a Kovačević mogao svakog časa da skonča na lomači. Nije to davno bilo kada je Zoran ?i?ić u svojstvu saveznog premijera ustvrdio da mu je "uzor u vođenju dr?avnih poslova patrijarh Pavle", ?to ga je preko noći od ateiste svrstalo u verskog fanatika.

Razlika između kobasice na ro?tilju i neistomi?ljenika na lomači mnogo je manja nego razlika između Irineja Bulovića i mislećeg čoveka. Episkop bački Irinej je povodom "tajminga" jedne Kobasicijade u Turiji, pre dve godine, koja je "pala" u prvu nedelju najdu?eg pravoslavnog posta, uputio pismo odboru za organizaciju ove manifestacije tra?eći da se ona odr?i pre početka vaskr?njeg posta, opominjući ih da će u suprotnom "svi članovi Upravnog odbora Kobasicijade biti privremeno izop?teni iz crkvene zajednice i biće im uskraćena svaka molitva, u narednih godinu dana sve?tenik neće ulaziti u njihov dom i neće im se vr?iti nijedna sve?tena radnja osim svete tajne kr?tenja, jer deca nisu kriva za greh i ludost svojih roditelja". Ozbiljno se razmi?ljalo o bacanju slu?benog prokletstva na sve koji u to vreme kroče u Turiju, a o javnom spaljivanju ko uz to proba kobasicu.

Dozvoljeno je, naravno, sve ?to je u okvirima verskog delovanja. Propovedi i besede Amfilohija Radovića, mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori i političara u mantiji, vi?e puta su nailazile na osudu ne samo dela podgoričkih zvaničnika. Njegova beseda na proslavi jedne pravoslavne Nove godine i poziv Crnogorcima da svaki od njih "paganskog cara Dukljanina čekićem prikuje za Vezirov most" shvaćena je kao pravoslavni fundamentalizam, mada su njegovi "prevodioci" tvrdili da mitropolit nije mislio ni?ta lo?e. Samo je uzimanjem jedne krajnje simboličke slike podsetio na lokalne legende sa političkom konotacijom na savremene prilike u Crnoj Gori.

Svet prolazi kroz krizu smisla i preispitivanje osnovnih vrednosti. Raznolike ideologije su se pokazale ?upljima i, razočarani neuspehom materijalizma. ljudi odgovore tra?e u duhovnoj sferi. Novi fundamentalizam cveta u hri?ćanstvu, u judaizmu, kao i islamu, misticizam do?ivljava procvat, sti?u pozivi na obnavljanje discipline. Propoveda se neminovnost apokalipse, kao i u doba Hrista, krsta?kih ratova, reformacije protestanata, dolazak Antihrista, francuske i ruske revolucije.

- U svetu u kome danas ?ivimo, mislim prvenstveno na zapadnoevropsku civilizaciju i kulturu, doskora nazivanu hri?ćanskom, u kome su sve istinske i najva?nije vrednosti ?ivota - religija, moral i etika, lepo i dobro, altruizam i odgovornost, vera i ljubav, po?tovanje i samopo?tovanje - dovedene u pitanje, svedene na najmanju meru, uvedene u retko viđenu krizu u istoriji - svaki fundamentalizam je opravdan - stav je Vladete Jerotića, profesora Bogoslovskog fakulteta.

Nimalo neva?no pitanje jeste ko i kako sprovodi fundamentalizam, prisutan danas, zbilja, svuda: u islamu i rimokatolicizmu, u protestantizmu i brojnim sektama, u pravoslavlju, ruskom, srpskom i grčkom. Značajnije i masovnije fokusiranje na ovu temu karakteristično je tek za poslednjih desetak godina, koje je, prema oceni profesora Beogradskog univerziteta Darka Tanaskovića, "urodilo uvidima čiji je nivo u svakom pogledu neuporediv sa predstavama iz jo? uvek ne tako davnog vremena, kada je jedan ajatolah, Homeini, vrativ?i se iz okoline Pariza u rodni Iran, uzdrmao svet". Posle velikog ?oka koji je na Zapadu izazvala 1979. godina, islamska revolucija u Iranu i "zarazni" prodor islama u dru?tveni i politički ?ivot islamskih zemalja, pokret je manifestovao globalni terorizam i fundamentalizam, ?ireći zabrinutost, strah i krvavi trag u ime Svevi?njeg.

Pre neki dan u na?em neposrednom okru?enju, umesto da bude proslavljen uspeh filma "Svjedoci" reditelja Vinka Bre?ana u Berlinu, hrvatska javnost je zasula kritikama sve koji su učestvovali u ekranizaciji istinite priče o stradanju srpske porodice na početku ratnih sukoba.

Kako će izgledati Hrvatska u budućnosti? - pitali su Bre?ana.

- Nisam vidovit, ali na vlast dolazi katolički fundamentalizam. Kada se danas govori o fundamentalizmu, prva asocijacija je islam. Međutim, u Evropi je verski fundamentalizam već i te kako funkcionisao. Istorija se ponavlja i postoji realna opasnost da katolički fundamentalizam ponovo za?ivi, ?to ne bi bilo dobro ni za koga.

Fali samo jo? da hri?ćansko sve?tenstvo ima u ergeli po četiri-pet ?ena, poput sand?ačkog muftije Muamera Zukorlića. Tako bi fundamentalna slika bila potpuna.