Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Nemačka

Nemačka

 

Finansijska kriza uzima danak

 

Ko špara, nema para

 

Nemačke regije i opštine su prezadužene, a izvori finansiranja presušuju. Novac iz budžeta sve više se troši za hitne pomoći privredi. Dok jedni moraju da štede, drugi troše kao da im je poslednji dan u životu. Da troše svoje pare niko se ne bi uzbuđivao, ali potrošene pare potiču od poreskih obveznika. U Nemačkoj je preko jedanaest miliona ljudi siromašno ili živi na ivici siromaštva

  

Fridrih Emke

dopisnik iz Frankfurta

 

 

Zbog specifične zakonske pozicije, smatralo se da su šparkase (bukvalno: kasa za štednju, odnosno štedni instituti) najvećim delom izuzete od svetske ekonomske krize. Pokazalo se da ovakvo mišljenje nema osnova.

Prošle godine uzdrmala se druga najveća šparkasa pokrajine Šlezvig-Holštajn, na krajnjem severu Nemačke. Konačno je kroz fond za pomoć šparkasi Südholstein dato 50 miliona evra za sanaciju, dok je sestrinska šparkasa Hamburg pritrčala sa dodatnim kreditom u istom iznosu.

Kriza je stigla i do najveće šparkase Šlezvig-Holštajna, Nord-Ostsee, teškoj skoro 6,5 milijardi evra. Uzrok krize su nagomilani otpisi dugova klijenteli koja nije više u stanju da vraća kredite. Ono što čudi jeste to da otpisani dugovi iznose tek 120 miliona evra, što je gotovo minorno u odnosu na bilansnu svotu. Ovaj slučaj, po mišljenju mnogih, pokazuje svu  krhkost banaka i šparkasa u Nemačkoj.

Stručnjaci smatraju da bi povratak na striktno pridržavanje Zakona o šparkasama, liberalizovano u decenijama finansijskog rasta i stabilnosti, bilo jedno od rešenja koje bi dovelo do brze sanacije bankarskog sektora.

Dok jedni moraju da štede, drugi troše kao da im je poslednji dan u životu. Da troše svoje pare niko se ne bi uzbuđivao, ali potrošene pare potiču od poreskih obveznika.

Jedna delegacija Bundestagovog Odbora za ekologiju proćerdala je prošle godine tokom devetodnevnog boravka u Keniji 35.000 evra budžetskih para. U odnosu na nemački budžet suma je skoro smešno mala, ali Nemci ne bi bili Nemci kada i ovom slučaju ne bi posvetili dužnu pažnju.

Sve je počelo u proleće 2009, kada je javnost saznala za planirano putovanje u Keniju koje je po svom programu više ličilo na izlet nego na službeni put: putovanje kroz savanu do Kilimandžara, obilazak nacionalnih parkova i odmor na jezeru Viktorija. Javnost se pobunila zbog ovoga, a posebno je glasan bio moćni Savez poreskih obveznika, organizacija koja je i ranije uspevala da zada glavobolju državnim troškadžijama.

Zbog javne reakcije Odbor je odlučio da pripreme za putovanje odradi u punoj ilegali. Program puta je stalno menjan, a konačnoj verziji je dat nadnaslov: Interni dokument. U prevodu na običan jezik: o ovome ne treba obaveštavati javnost. Zbog ovakvog postupka kao i zbog tajnovitosti, većina poslanika odustala je od "studijskog" putovanja, ali se njih šestoro na čelu sa prevodiocem prošlog februara uputilo u Keniju.

Među njima je bila i predsednica Odbora Petra Birvirt, koja je godinu dana pre toga obznanila svoju odluku da se povuče iz Bundestaga. Kakve potrebe je ona imala za studijskim putovanjem - samo neki mesec pre odlaska sa funkcije?

Savez poreskih obveznika sada pokušava da dobije detalje o putovanju za koje je javnost saznala sa zakašnjenjem od pola godine. Ono što je pomenuto udruženje posebno iritiralo, jeste odgovor Odbora na jedan njihov raniji dopis - sa pitanjem o troškovima putovanja. Odgovor je glasio da su se poslanici "izričito izjasnili da se ti podaci ne saopštavaju".

Nemačka, odnosno nemačke poreske platiše, predstavljaju najveći izvor prihoda briselske birokratije, zbog čega nemački mediji posebnu pažnju obraćaju na potrošnju institucija EU.

Nedavno su komesari EU i njihovi najbliži saradnici odlučili da u predahu od napornog rada uživaju u specifičnom ukusu espresa. Samo najbolje je dovoljno dobro za birokratske pregalnike, pa je naručena 21 kafe-mašina prestižnog proizvođača La Cimbali. Cena nabavke je prava sitnica: 100.000 evra.

Vredni mastiljavi udarnici su se, međutim, žalili na ukus espresa skuvanog u tim aparatima. Naknadna provera je utvrdila povećano prisustvo cinka i olova u napitku. Birokratija kao birokratija: nastavila je da istražuje uzroke povećanog zagađenja vode, pa je kao krivac označen omekšivač za vodu koji je izgleda, osim vode, omekšavao i delove aparata za espreso kafu.

Proizvođač je tada prihvatio svoj deo odgovornosti i isporučio nove, poboljšane aparate koji nisu osetljivi na omekšivače za vodu.

I briselska birokratija je prihvatila svoj deo odgovornosti, te je pristala da iz kabineta svakog komesara pošalje bar jednu osobu na obuku o ispravnom kuvanju espresa. Ove kurseve će, podrazumeva se, da organizuje La Cimbali, a platiće ih poreske platiše iz cele Evrope, najvećim delom iz Nemačke.

Ništa, međutim, ne sme da nam bude skupo kada je u pitanju zadovoljstvo i blagostanje zastupnika i vođa.

 

 

 

Zarada nije cilj

 

Šparkase (nemački: Sparkassen) su javni kreditni instituti čiji zadatak je da narodu ponude mogućnosti sigurnog ulaganja uz kamatu, kao i da zadovoljavaju lokalne potrebe za kreditima. Ostvarivanje zarade, pri tome, za šparkase nije primarni cilj.

Šparkase rade na osnovu saveznog Zakona o kreditnim institutima, Zakona o šparkasama pokrajine u kojoj su osnovani, kao i svog statuta.

Nekada su šparkase bile veoma ograničene u svom radu, kako bi se obezbedio prvenstveni zadatak da nude sigurnost za uloge građana, ali su u međuvremenu dobile opšte ingerencije koje ima svaka banka. U Nemačkoj ima oko 430 šparkasa.

 

 

 

Gubitak

 

Godišnji promet Nemačke berze smanjen je za 16 odsto i iznosi 2,06 milijardi evra. Niži prihodi i tromesečni gubitak prisilili su Berzu da donese plan smanjenja troškova, u okviru koga će od 2011. godine redukovati broj zaposlenih menadžera, a neke aktivnosti predati ugovornim firmama.

Nemačka berza (Deutsche Boerse), koja upravlja jednom od najvećih berzi za trgovinu hartijama od vrednosti na svetu, saopštila je da je u poslednja tri meseca 2009. godine uknjižila prvi gubitak u istoriji - 33 miliona evra. U istom periodu prethodne godine, ta berza je ostvarila profit od 222 miliona evra, prenele su agencije.

U prošloj godini firma je, ipak, ostvarila pozitivan poslovni rezultat, od ukupno 496 miliona evra. Godinu dana ranije profit je iznosio milijardu evra. Tromesečni gubitak i godišnji pad dobiti Nemačke berze objašnjavaju se, pre svega, jednokratnim otpisom 415,6 miliona evra, zbog preuzimanja američkog operatera opcijskih ugovora Internešnel sekjuritis junit (International Securities Unit).

 

 

 

Siromašni

 Kako pokazuju rezultati jedne studije, više od jedanaest miliona ljudi u Nemačkoj je siromašno ili živi na ivici siromaštva. Siromaštvo najviše ugrožava mlađu populaciju uzrasta od 19 do 25 godina. Što se porodice tiče, opasnost od siromaštva raste s povećanjem broja dece. Čak 22 odsto domaćinstava s troje dece je siromašno, a 36 odsto porodica s četvoro ili više dece može se podvesti pod tu kategoriju. Oko 40 procenata samohranih roditelja s maloletnom decom živi na ivici siromaštva - ili u siromaštvu.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane