Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Zločinački poduhvat

Zločinački poduhvat

Fiat automobili Srbija, nedonošče iz Torina, plod istopolne ljubavi žutih i šifrovanih, definitivno uvaljen Srbiji na ljuljanje

 

Oni će platiti, kad mi budemo mogli

 

Takozvani poslovi sa Fijatom dospeli su u fazu koja se, ustavnom i zakonskom terminologijom rečeno, može nazvati organizovanim podrivanjem ekonomskog i državnog suvereniteta zemlje, veleizdajom takoreći, što učesnike u ovom kriminalu nužno stavlja na klupu za odgovorne za najteža krivična dela protiv države i naroda 

 

Mersiha Hadžić

 

Mediji nikako da objave vest da je car odavno gologuz, a kako vreme odmiče sve je jasnije da od odela nema ništa. Posao veka je u stvari sramota veka, a čega se pametan stidi...

Besramnost ovog prevarnog posla najbolje ilustruje potez Vlade Srbije, koja je 2. juna 2011. godine usvojila dva Predloga zakona o potvrđivanju ugovora o garanciji kredita, vrednog 200 miliona evra. Suvereni nosioci gluposti u ovom poslu, potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić, guverner Narodne banke Dejan Šoškić i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić, koji su nastavili sramotu svojih šefova, potpisali su 16. maja 2011. godine u Luksemburgu, sa potpredsednikom Evropske investicione banke (EIB) Dariom Skanapjekom i generalnim direktorom kompanije Fijat automobili Srbija Đovanijem de Filipisom ugovore vredne ukupno 750 miliona evra. Iznos od 250 miliona evra namenjen je finansiranju malih i srednjih preduzeća, dok je iznos od čak 500 miliona evra predviđen za proširenje kapaciteta fabrike zajedničke kompanije Fiat automobili Srbija u Kragujevcu.

Strašno je to što se o trošku poreskih obveznika Vlada Srbije prihvatila obaveze da država bude garant za vraćanje 200 miliona evra kod EIB, dok su Fiat iz Torina i italijanska Agencija za osiguranje poslova, obezbedili garancije za preostalih 300 miliona evra. Što se tiče otplate, za kredit vredan 150 miliona evra definisan je rok otplate od 10 godina sa grejs periodom od četiri godine, dok će se drugi kredit od 50 miliona evra vraćati osam godina, sa grejs periodom od dve godine. U obrazloženju za davanje garancije Vlada Srbije je navela da će kamatu EIB-a činiti: fiksna kamatna stopa koju na godišnjem nivou utvrđuje EIB, i varijabilna kamatna stopa koja je na godišnjem nivou jednaka šestomesečnom euriboru, plus ili minus raspon koji određuje EIB.

 

U korist opšte štete

 

Povodom potpisivanja spornog kreditnog ugovora, ministar ekonomije Nebojša Ćirić doslovce je rekao da ovo pokazuje da se projekat Fijata približava kraju i da se može očekivati novi model automobila do kraja 2011. godine. "Ugovor o kreditu za Fijat dovoljno govori o ozbiljnosti projekta i najveći deo tog novca biće investiran ove i početkom sledeće godine u završetak celokupne investicije Fijata u Kragujevcu, koja bi trebalo da iznosi oko milijardu evra", stručno je objasnio ministar Nebojša Ćirić.

Odluka rukovodstva kompanije Fijat automobili Srbija (FAS) i većinskog akcionara Fijat grupe iz Torina, da se zajednička kompanija zaduži za iznos 500 miliona evra (bez kamate) kod EIB-a, nesumnjivo predstavlja najbrutalniji vid obmane svih građana Republike Srbije. Ni jednom jedinom odredbom ugovora o zajedničkom ulaganju Fijat grupe i Republike Srbije u postojeće kapacitete fabrike Zastava, koji je Vlada Srbije obelodanila na svom veb-sajtu, ne predviđa se kredit kao instrument investicije. Ovu informaciju može da potvrdi preko 100 novinara, snimatelja i izveštača koji su 29. septembra 2008. godine u Beogradu prisustvovali svečanom i glamuroznom potpisivanju ugovora između predstavnika Republike Srbije i Fijat grupe.

Tada je ugovorom predviđeno da Fiat grupa sa 67 odsto, a Republika Srbija sa 33 odsto akcijskog udela, uz upisan osnovni kapital od 300 miliona evra, osnuju zajedničku kompaniju pod nazivom Fijat automobili Srbija (FAS). Fiat se obavezao na ulaganje početne investicije od 700 miliona evra, dok je učešće Republike Srbije definisano na iznos od 200 miliona evra. Država se obavezala da će svoje obaveze izmiriti sa 200 miliona evra u novcu, a dodatnih 50 miliona evra kroz poreske olakšice Fijatu. Danas, dve i po godine nakon potpisivanja ugovora, očigledno je da su ugovoreni uslovi, ili bar ono što je od septembra 2008. godine permanentno prezentovano javnosti, pretrpeli drastične izmene na štetu Republike Srbije, koja sve više ulaže, a ima sve manje učešće u kapitalu. Očigledno je da građani moraju da osnuju jedan fond koji će  ministrima da nabavi po jedan kalkulator kako bi obezbedili da se ovi vrli stručnjaci saberu. 

 

Poveliki "poklončići"

 

Dakle, celokupna investicija Fijat grupe imala bi drugačiji "tonalitet" da se tada znalo da će Italijani praktično uložiti svega 99,4 miliona evra, a da će preostalih 600 miliona evra biti pretežno obezbeđeno iz kreditnih izvora finansiranja. Međutim, da je takva činjenica blagovremeno prezentirana javnosti, onda bi predizborna režimska euforija izazvala revolt i bes građana Srbije. Tom prilikom je marketinški prikriveno da će zajedničko preduzeće Fijat automobili Srbija biti kreditno opterećeno i to pre otpočinjanja proizvodnje najavljenog novog modela Fijata. To će u velikoj meri uticati i umanjiti profit FAS-a, a samim tim i dividende koje bi trebale da se sliju u budžet Republike Srbije po osnovu 33 odsto akcijskog udela države u FAS-u.

Ali ni to nije sve. Naime, na samom startu je mentalno ograničeni režim u Srbiji italijanskoj Fijat grupi dao neverovatne podsticaje i "poklončiće", za koje se s pravom veruje da do sada, ni jedan investitor nigde u svetu nije dobio. Italijanskom Fijatu su poklonjeni pogoni čuvene domaće fabrike Zastava, zatim 67 hektara zemljišta (uz obavezu obezbeđenja dodatnih 70 hektara), date su državne subvencije za novozaposlene radnike, kao i subvencije pri prodaji automobila punto.

Podsećanja radi, prvi problem oko transfera novca iz Torina u Kragujevac, javio se nepunih pola godine nakon što je krajem septembra 2008. godine potpisan spektakularni ugovor o investiciji Fijat grupe. Rok za uplatu osnivačkog uloga od 200 miliona evra u kompaniju Fijat automobili Srbija, bio je definisan do 31. marta 2009. godine, ali je početkom 2009. godine prolongiran do kraja godine, uz izgovor svetske ekonomske krize (koja je pritom zaobišla Srbiju po rečima premijera i ministra ekonomije).

Kako se kraj godine približavao, a Fijat nije bio u mogućnosti da ispuni svoju obavezu, 20. decembra 2009. godine potpisan je novi aneks ugovora. Predviđena uplata od 200 miliona evra ovim aneksom ugovora je prepolovljena, tačnije podeljena na dva dela i to uz obavezu uplate 100 miliona do kraja godine, a preostalih 100 miliona evra tokom 2010. godine.

Prvi deo od 98 miliona evra (ranije sukcesivno uplaćivan iznos do nepuna dva miliona evra) Fijat grupa je konačno na račun zajedničke kompanije FAS uplatila 29. decembra 2009. godine. Kako se bližio kraj 2010. godine, a Fijat grupa je ignorisala svoju obavezu, sa novim korekcijama oglasio se tadašnji ministar ekonomije, od majke Mirosinke, Mlađan Dinkić. U decembru 2010. godine ministar Dinkić je najavio da će Fijat grupa svoju obavezu duga od 100 miliona evra za osnivački kapital izmiriti tokom 2011. i 2012. godine! Dakle, prvobitna obaveza Fijat grupe, od septembra 2008. godine prolongirana je čak do 2012. godine. Time je prećutno izmenjen najbitniji element ugovora, a na štetu ekonomije Republike Srbije!

 

Pakleni plan

 

Veoma je indikativno da niko iz Vlade Srbije do sada nije izneo precizne informacije u pogledu činjenice koliko novca je, zaključno sa majem 2011. godine Fijat grupa iz Torina investirala u FAS. Enigma je koliko je novca, prema ugovoru do sada Fiat grupa ostala dužna Srbiji, kao i to koliko iznose ukupna ulaganja i podsticaji Republike Srbije u zajedničku kompaniju. Još od kraja decembra 2010. godine niko nije u mogućnosti da dođe do informacija u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja šta se tačno zbiva. U spomenutoj instituciji već šest meseci odbijaju da odgovore na postavljena pitanja. Međutim, ako se pogledaju podaci koje vodi Agencija za privredne registre, moguće je uporediti ulaganja i jedne i druge strane.

Država je u zajedničku kompaniju FAS, 14. oktobra 2008. godine uplatila novčani kapital od 231 milion evra, zatim 3. juna 2009. godine iznos od 495.000 evra, dok je 22. decembra 2009. godine izvršena predaja nenovčanog kapitala (nekretnine i oprema) u vrednosti od 49 miliona evra. S druge strane, po osnovu ulaganja Fijat grupe u FAS, do sada je evidentiran iznos uplate od svega 99,4 miliona evra.

Bez obzira na sva dosadašnja prolongiranja rokova, Fijat grupa iz Torina praktično uopšte nije ispunila svoju obavezu iz ugovora o ulaganju sa Republikom Srbijom u zajedničko preduzeće FAS. Srbija je uložila skoro 281 milion evra i polaže pravo na 33 odsto akcijskog udela, a Fijat grupa je uložila svega 99,4 miliona evra i već dve i po godine u zajedničkoj kompaniji polaže pravo na 67 odsto akcijskog udela. Zbog toga se nameće elementarno i sasvim logičko pitanje: da li je u bilo kojoj ozbiljnoj zemlji na svetu moguće biti većinski vlasnik kompanije na način kako to formalno jeste Fiat grupa u Srbiji?

Koja je prava uloga kredita od 500 miliona evra? Da je investicija Fijat grupe iz Torina krajnje neozbiljna i sračunata isključivo na krajnju štetu i prevaru Republike Srbije i njenih građana, svedoče demagoške izjave čelnika Vlade Srbije, koji u celokupnoj priči žele da prigrabe što veći broj glasova na izborima. Bez obzira što Fijat grupa, dve i po godine, nije pokazala interesovanje i volju da, u skladu sa obavezama iz potpisanog ugovora, dovrši započete investicije, doskorašnji ministar Mlađan Dinkić je plasirao nova obećanja. Naime, u septembru 2010. godine, ministar Dinkić je rekao da će Fijat u 2011. godini "direktno investirati u Kragujevac skoro 600 miliona evra"!

To svakako nameće pitanje kako Fijat dve i po godine nije bio u stanju da uplati preostalih 100 miliona evra, a sada će odjednom uplatiti 600 miliona evra? Odgovor na ovo pitanje krije se na početku same priče, a to je da je Fijat grupa iz Torina, shvativši sa kakvim glupanima ima posla, razradila "pakleni plan" obmane koji javnost nije bila u prilici da sagleda, sve do maja ove godine, odnosno do momenta kada je EIB odobrila kredit od 500 miliona evra! Suština je zapravo u nameri Fijata da preuzete obaveze investiranja realizuje putem kredita koji je stavljen na teret novoosnovanom preduzeću FAS i državi Srbiji kao akcionaru ovog preduzeća. Zbog ovoga se u privatizaciji momentalno raskida ugovor!

 

Udruženi poduhvat

 

Na ovakav scenario kvazi-investiranja iz Torina, a kroz kasu Evropske investicione banke i preko grbače i hipoteke nad građanima Srbije, režim u Srbiji je pristao jer se nalazi u "predizbornom lavirintu svoje nepopravljive gluposti". Najavljeni dolazak Fijat grupe u Republiku Srbiju i potpisivanje tzv. "memoranduma o razumevanju", bila je svakako centralna tema u kampanji za parlamentarne izbore 2008. godine. Ova tema donela je pobedu koaliciji prozapadnih stranaka pod nazivom Za evropsku Srbiju - Boris Tadić i osigurala još jedan mandat predsedniku sa posebnim potrebama Borisu Tadiću. Kako u narednom periodu u Srbiji predstoje parlamentarni izbori, namera Demokratske stranke je da se upravo fokusira na prividan "rezultat" ranije datog obećanja i da maksimalno politizuje novi Fijatov model, koji bi sa fabričke trake trebalo da siđe krajem 2011. godine. Tako je i zbog toga je Vlada Republike Srbije pristala da se kompanija FAS zaduži za 500 miliona evra, zalažući za taj dug - imovinu Republike Srbije. Tako je retardirana vlada bez zatezanja odobrila garanciju kompaniji FAS, pa će u slučaju kraha očekivane proizvodnje i prodaje automobila, građani Srbije morati da vrate deo kredita u iznosu od najmanje 200 miliona evra, bez kamata.

I eto, poluludi režim i dalje pokušava da ubedi građane i javnost da će Fijat u Kragujevcu, umesto ranije obećanih 200.000, proizvoditi 300.000 novih automobila. Ova propaganda ni praktično, a ni teoretski nije ostvarljiva, jer je čuvena fabrika Zastava u najboljem dobu, 1989. godine, ostvarila rekordnu proizvodnju od 220.000 automobila!

Dakle, građani Srbije, spremite se na nove manipulacije propagandnog tipa i prljavu predstojeću izbornu trku u Srbiji, dok su "finansijske akrobacije" na štetu dugom ubijene i osiromašene Srbije, rezultat perfidne politike Fijat grupe iz Torina i neverovatne nesposobnosti i gluposti Vlade Republike Srbije. Ipak suština je samo jedna: režim u Srbiji i Fijat grupa iz Torina rade udruženo protiv građana Srbije i na štetu nacionalne ekonomije, svako iz svojih interesa, koji svakako nisu ni državni ni narodni!

 

 

 

Pamet mu otežavajuća okolnost

 

 

Ne može čovek da zaboravi kako iza bravure Fijat automobila Srbije stoje raznorazni specijalni savetnici koji su u svoju specijalnu glupost hteli da ubede i sve one koji razum imaju.

U to ime treba pomenuti Aleksandra Ljubića, specijalnog savetnika direktora Agencije za privatizaciju, koji je rukovodio restrukturiranjem Zastave od 2005. godine, iako u medijima kaže da je to radio i pre nego što je došao u Agenciju. Ovog eksperta je zbog kvaliteta njegovih saveta čak i Vladislav Cvetković prosledio u Ministarstvo ekonomije da njih tamo savetuje... Tako on postaje savetnik ministra ekonomije, napreduje, pa je u ekonomiji krenulo kao u poslu veka sa Fijatom. No, treba podsetiti da otkad je u vrhu Agencije za privatizaciju i otkad je izvršio kadrovske promene, privatizacija je samo tema koja se uz kafu spominje kako se nekada dešavala, a ove godine je ovaj takođe vrli stručnjak prevazišao sva očekivanja onih koji su protiv privatizacije i uspeo da uz svih 300 odabranih kadrova proda samo - dva preduzeća. Čak postoji i opravdana sumnja da se i kod ova dva zabrojao pošto Ministarstvo finansija u Biltenu javnih finansija objavljuje samo jednu rečenicu u vezi sa prihodima od privatizacije, a to je da su se desile samo dve, i to po principu - i ćorava koka ubode po neko zrno, i to za šest meseci... Eh, da su ovakve kadrove postavljali ranije, mi bismo danas imali sve ono što više nemamo i bili bi svoji na svome.

Treba podsetiti da je u ovom štetnom poslu Aleksandar Ljubić bio onaj ko je stalno medijski istupao i ubeđivao javnost: posao sa Fijatom siguran, mediji puni dezinformacija... Mediji lažu, ali činjenice ne... ili mediji pišu istinu samo neko uvek i svuda patološki laže...

Ljubić je uvek tvrdio da se dogovoreni projekat Republike Srbije i Fijata sprovodi prema predviđenoj dinamici u svakom segmentu, i nisu tačni navodi medija da je posao propao. Ukazujući da su srpski mediji puni dezinformacija o tom projektu, Ljubić je napomenuo da nijedan od njih nije preneo izjavu potpredsednika Fijata da je ugovor sa Srbijom potpuno siguran. On nije štedeo reči ubeđivanja pa je javnosti kao papagaj ponavljao da "veruje u ovaj projekat", a neko bi rekao - "jer mu pamet za to ne smeta!"

 

 

 

 

 

Kakvi savetnici, takva i propast

 

Aleksandar Ljubić je bio gost Televizije B92 u svojstvu specijalnog savetnika direktora Agencije za privatizaciju, da svoja "stručna" uverenja podeli sa javnošću. Sa njim je razgovarala Antonela Riha.

Evo i najzanimljivijih detalja za rubriku "prosudite sami"....

Na pitanje da li će ugovor sa Fijatom biti ispoštovan, pošto se ne zna njegov jasan tok, on kaže da je do 31. marta 2009. godine Fijat trebalo da uplati tih 200 miliona evra, iako u ugovoru postoji jedna klauzula da, ukoliko Fijat to ne uplati na vreme, može biti kažnjen sa 30 miliona evra. Kada ovaj savetnik savetuje državu da se ne drži ugovornih obaveza i zaštitnih klauzula, treba li ga pozvati na odgovornost?

On kaže: "Sigurno će uslediti aneksiranje ugovora, kada budemo videli koliko je pomeranje, jer 30 miliona u ovom trenutku... postoji ugovorna kazna, ali nemojmo da zaboravimo odakle smo krenuli! Znači, mi u ovom trenutku imamo šansu, a nama je šansa da Zastava postane deo jata jednog velikog proizvođača automobila kao što je Fijat. Mislim da ništa naplatom penala konkretno u ovom slučaju ne bismo dobili. "

Ovaj čovek se stalno poziva na to da je on tvorac i sprovodilac ideje o kooperaciji sa Fijatom, pa čak obmanjuje javnost pričom oko prodaje, privatizacije i uopšte problema u Zastavi negde od 2000. godine. Čovek bi rekao da je on nosilac petooktobarskih promena, i pre nego što je usvojen novi Zakon o privatizaciji, i pre nego što je Agencija za privatizaciju osnovana...

Evo šta on kaže šta smo mi zapravo dobili kada je reč o Zastavi.

Ljubić: Ja sam vrlo zadovoljan. Zastavom se bavim još od 2001-2002. godine. Prvi razgovori sa Fijatom, podsetiću vas, bili su za regulisanje istorijskih obaveza Zastave... Puno toga je menadžment Zastave, ljudi iz Agencije za privatizaciju i Ministarstva ekonomije, puno su odradili na toj Zastavi, puno je proizvođača automobila kontaktirano. Prošle godine mi smo objavili preliminarni tender, na koji nam se niko nije javio. Jednostavno, mi smo puno energije uložili da bi doveli strateškog partnera u Zastavu, čak i ta proizvodnja zastave 10 je bila razmišljanje menadžmenta i ljudi iz Agencije da, ako i sutra, u budućnosti, dođe do privatizacije Zastave, ipak ponudimo Zastavu sa jednom ozbiljnom trakom, jednim ozbiljnim modelom, ne bi li je učinili atraktivnijom. Napravili smo ugovor sa Fijatom, to je dobra priča, zato što je Fiat istorijski vezan za Zastavu... A i svakodnevno ono što se dešava u samom Kragujevcu... vidimo da se ugovor realizuje, da ljudi iz Fijata rade dole na onom delu posla koji je ugovorom pripao njima. Neko ko ne misli ozbiljno da radi, ne bi trošio novac tek tako. Ono što je bilo predviđeno ugovorom jeste da investicije Fijata budu 700 miliona, i Fijat će investirati 700 miliona u određenom vremenskom periodu. Fijat je dužan da obezbedi određenu svotu novca, gde je Republika Srbija obavezna da onaj ekvivalent toga za svoj vlasnički udeo u Fiatu pripremi, odnosno obezbedi. Mnogo toga je definisano kroz podsticaje, koji se obračunavaju kao ulog Republike Srbije ili direktno kroz novac... Mi smo imali predviđeno ove godine oko 50, ili kroz imovinu koju ćemo uneti kao prava i stvari u novu kompaniju.

B92: A da li su Italijani previše dobili ili kada će to dobiti? Naime, oni su, prema ugovoru, oslobođeni plaćanja svih lokalnih taksi do 2018. godine? Onda neće plaćati porez na imovinu, zakup građevinskog zemljišta, isticanje firme na poslovnom prostoru, što je ukupno 450 miliona manjka za gradsku kasu, tako kažu u Kragujevcu. Da li su oni dobili previše ovim ili smo mi Zastavu prodali tek tako?

Ljubić: Ja mislim da smo napravili pravi odnos.

Ostaje samo jedno pitanje: za koga ovaj čovek radi i čiji je savetnik, kad onaj koga on savetuje i ko ga plaća (bar zvanično) ima samo štetu. Kakav savetnik, takvi saveti, a rezultati su "verujete li meni ili svojim očima"...

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane