Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

<

Tragom vesti

Vođin "poslovni duh": iz Fonda za razvoj Republike Srbije odobrio dokapitalizaciju "Tesla banke" u Zagrebu, a onda najavio njeno gašenje!

Levom daje, desnom oduzima

Na spisku projekata koje Aleksandar Vučić uspešno uništava, visoko mesto zauzima i „Tesla štedna banka" u Zagrebu. Vlada nema nikakav plan za rešenje problema u kojima se našla prva posleratna srpska ekonomska institucija u Hrvatskoj. Zbog nesposobnosti i javašluka banka godišnje gubi na vrednosti oko milion evra i tone u propast. Vučić kritikuje bivšu vlast što je vršila dokapitalizaciju „Tesla", a to i sam radi. Takođe, prigovara i na pokušajima da se banka proda, a i sam želi da se na takav način izvuče iz afere. Konačno, to je dokazao svojim držanjem kad je raspisan i konkurs za prodaju „Tesla" banke koji je bio otvoren do 14. avgusta, a objavljivanje konačne odluke najavljeno za 25. avgust. Ti datumi su prošli, a Vlada Srbije je to prećutala. Tako je napravljena velika šteta budžetu Srbije, kao i srpskim povratnicima u Hrvatskoj

Predrag Popović

Banka „Tesla" osnovana je 2011. godine s namerom da se povoljnim kreditima i logističkom podrškom omogući održiv povratak srpskih izbeglica u Hrvatsku. Inicijativu je pokrenulo Srpsko narodno veće, a „Tesla" je nastala dokapitalizacijom jedne hrvatske štedionice. Vlada pokrajine Vojvodine je, preko republičkog Fonda za razvoj uložila 1,5 milion evra, a Vlada Srbije 1,7 miliona evra. Akcionari banke kasnije su postale i neke hrvatske firme i pojedinci. Početni kapital od oko 4,5 miliona evra nije bio dovoljan za uspešan rad, tako da je „Tesla" od starta poslovala s velikim gubicima.

Posle prve dokapitalizacije, koja je bila palijativno rešenje, Republika Srbija je imala 29,12, a AP Vojvodina 25,96 odsto udela u kapitalu banke.

Odgovornost za loše poslovanje, pored rukovodstva, trebalo je da snose i članovi Nadzornog odbora. Pored Milorada Pupovca, predsednika SNV, u NO nalazili su se Zoran Pavlović, koji je podneo ostavku, i Biljana Jovanović, koja je bila uhapšena tokom istrage srpskog Tužilaštva za organizovani kriminal pod sumnjom da je, kao predsednica izvršnog i kreditnog odbora Razvojne banke Vojvodine, učestvovala u nezakonitom odobravanju 28 kredita i 16 bankarskih garancija preduzećima Dušana Borovice.

Pošto krediti nisu vraćeni, pokrajinskom budžetu je naneta šteta od oko 27 miliona evra.

Na udaru kritike našao se Bojan Pajtić, koji je optuživan da je fiktivnim kreditima isisavao novac iz osnivačkog kapitala „Tesla" banke i da je ulaganjem u taj posao oštetio Razvojni fond Vojvodine. Srpska napredna stranka je zahtevala utvrđivanje odgovornosti Pajtića za trošenje budžetskog novca na dokapitalizaciju banke. Koliko je ta vrsta kritike besmislena pokazuje već činjenica da AP Vojvodina, po svom Statutu, nema ovlašćenja da investira u pravna lica u inostranstvu. Takođe, dokapitalizaciju „Tesle" podržala je Vučićeva Vlada, o čemu svedoče dopisi tadašnjeg ministra finansija Lazara Krstića Hrvatskoj narodnoj banci o „kontinuiranom interesu Republike Srbije, kao većinskog vlasnika, za daljnji razvoj Tesla banke na hrvatskom tržištu, kao i stabilizaciju njene finansijske situacije".

Koliko je "sposoban", Vučić je pokazao serijom neverovatnih poteza. Prvo je Vlada Srbije 15. juna 2014. dala saglasnost da se „Tesla" banci odobri kredit Fonda za razvoj od 500.000 evra. S tom dokapitalizacijom, Srbija je ulog digla na 2,2 miliona evra. Samo šest nedelja kasnije, 29. jula objavljen je javni poziv za prikupljanje ponuda za prodaju akcija „Tesla" banke. Da bi haos bio potpun, u razgovoru s Pupovcem, predsednikom Nadzornog odbora, Vučić je najavio gašenje banke.

Pupovac je srpskom premijeru prigovorio na razlici u odnosu prema Srbima u Hrvatskoj i Srbima na Kosovu. Vlada Srbije, umesto da investira neophodnih 10 ili 15 miliona evra, želi da ugasi ili proda jedinu srpsku ekonomsku instituciju u Hrvatskoj, sve pod izgovorom da banka pravi gubitke od milion evra godišnje. Istovremeno, Srbija se na dnevnom nivou zadužuje za čak 8,5 miliona evra na srpske institucije na Kosovu i Metohiji dnevno se troši oko 650.000 evra, a na arapske migrante nešto više od 600.000 evra mesečno! Da se ne pominje šteta koju budžetu Srbije prave državna preduzeća, poput „Srbijagasa", preko kojeg se finansiraju vladajuće partije. Pored toga, budžetom Srbije predviđena su sredstva za dokapitalizaciju „Srpske banke", „Dunav osiguranja" i „Poštanske štedionice".

U odnosu na sve te budžetske izdatke, investicija u „Tesla" banku, koja bi značajno pomogla Srbima u Hrvatskoj, predstavlja kap u moru. Međutim, bivšeg zagovornika Velike Srbije, Aleksandra Vučića, ne zanimaju ni ekonomski, ni politički interesi Srba koje je dugo i uspešno gurao u rat protiv Hrvata. Kao i tada, tako i danas u marketinške svrhe zloupotrebljava Srbe s one strane Dunava.

Pozitivnu ideju, u osnovi i ekonomski opravdanu, koristi za obračun s političkim protivnicima. Optužbama na račun bivšeg režima, kao i aktuelnog predsednika pokrajinske vlade, pokušava da prikrije vlastitu odgovornost za nastalu štetu.

Vučić kritikuje bivšu vlast što je vršila dokapitalizaciju „Tesla", a to i sam radi. Takođe, prigovara i na pokušajima da se banka proda, a i sam želi da se na takav način izvuče iz afere.

Prodaja banke nije uspela 2014. godine. Norveški „B2 Holding AS" dao je ponudu od po 8,73 evra po akciji. U pregovorima s ponuđačem predstavnik „Tesla" banke uspeo je da podigne cenu akcije na 13,2 evra, čime bi republički Fond za razvoj i AP Vojvodina dobile oko milion evra. Pregovori su propali, Srbija nije prodala svoje akcije i tako bar malo umanjila štetu.

Ni ovogodišnji pokušaj ne uliva optimizam. Konkurs za prodaju „Tesla" banke bio je otvoren do 14. avgusta, a objavljivanje konačne odluke je najavljeno za 25. avgust. Vreme je prošlo, ali nema konačnog stava srpske Vlade.

- Banka ostvaruje gubitke, ali to ne znači da je propala. Većinski vlasnici odlučili su da prodaju akcije. Ako se to u dogledno vreme ne desi, možemo očekivati da će banka biti likvidirana. Ideja o osnivanju banke je bila odlična, ali ni srpske ni hrvatske institucije nisu pronašle interes da banku dokapitalizuju, tako da je odlučeno da se potraži nekakav strateški partner. Investitoru je mnogo lakše da kupi postojeću banku koja nije u velikim dubiozama, što je slučaj s „Tesla" bankom, nego da traži licencu za osnivanje nove banke. Međutim, kad dobije novog vlasnika, ova banka će verovatno imati drugačiju funkciju - rekao je Zvonko Agičić, predsednik Uprave „Tesla" banke.

Prema nezvaničnim informacijama, interesovanje za kupovinu je pokazao jedan ruski fond. Međutim, otvoreno je pitanje da li će Hrvatska narodna banka, koja donosi konačnu odluku, odobriti ulazak na njihovo tržište investitora iz Rusije, kojoj je Hrvatska, kao članica Evropske unije, uvela ekonomske sankcije. Ukoliko taj posao ne bude zaključen, izvesno je gašenje „Tesla" banke.

Kako god bilo, već je napravljena ogromna šteta budžetu Srbije, kao i srpskim povratnicima u Hrvatskoj. Dobru i značajnu ideju upropastili su predstavnici aktuelne i bivše vlasti.

GLOSA

Bivšeg zagovornika Velike Srbije, Aleksandra Vučića, ne zanimaju ni ekonomski, ni politički interesi Srba koje je dugo i uspešno gurao u rat protiv Hrvata. Kao i tada, tako i danas u marketinške svrhe zloupotrebljava Srbe s one strane Dunava.

GLOSA

Srbija se na dnevnom nivou zadužuje za čak 8,5 miliona evra. Na srpske institucije na Kosovu i Metohiji dnevno troši oko 650.000 evra, i skoro isto toliko na arapske migrante, nešto preko 600.000 evra mesečno!

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane