Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Propadanje

Budžet Republike Srbije za 2016. godinu: gde smo bili i dokle smo stigli

Danak u krvi

Vrhunac licemerja i, slobodno govoreći, kriminalnog odnosa prema novcu svih građana Srbije, naprednjačka vlast je pokazala budžetom za 2016. godinu, koji je odlazeći premijer, iz samo njemu poznatih razloga, nazvao "konzervativnim budžetom". Tabloidov ekonomski stručnjak, Miodrag K. Skulić, detaljno je analizirao ovaj budžet prepun zamki i varljivih računica, jasno uperen protiv interesa naroda, ali usmeren na interes vladajuće klike. Uzima se od siromaha, a ne misli na one koji će ostati bez posla. Daje se za imigrante iz islamskih zemalja 40 miliona evra, a građani Srbije umiru od gladi. Zaboravljeni su i poljoprivrednici. Samo se računa na otimanje od onih koji nemaju skoro ništa, da bi dobili oni koji imaju sve. I tako da zadovolje MMF i Svetsku banku. Koliko nas će izdržati ovaj danak u krvi?

Miodrag K. Skulić

U budžetu Republike Srbije za 2016. godinu, odmah su uočljive ove činjenice: ukupni planirani rashodi su hiljadu i 119 milijardi dinara, ili 9,14 milijardi evra, dok su nedostajuća sredstva 994 miliona evra, jer su prihodi samo 8,15 milijarde evra samo za kamate planiran je rashod milijardu i 142 miliona evra, a za neto zarade svih zaposlenih milijardu i 120 miliona evra, ili za neto plate manje 22 miliona evra, obzirom da se za kamate za iduću godinu planira veći rashod od 68 miliona evra. Ali, upada u oči da je iz teksta Predloga budžeta za 2016. godinu Vlada izbacila pregled broja zaposlenih po ministarstvima, agencijama i drugim organizacionim delovima budžetskih korisnika!

Počnimo od izdataka u budžetu za 2016. godinu u kome je samo za rashode po osnovu kamata planiran iznos od milijardu i 142 miliona evra, računatih po kursu od 122,50 dinara za evro. Dakle, u 2016. godini za kamatne izdatke planirano je više 6,33 odsto, ili 68 miliona evra. Tako rashodi po osnovu kamata učestvuju u ukupnim planiranim rashodima 12,50 odsto. O kolikoj sumi se radi najbolje potvrđuje činjenica da je za neto zarade svih zaposlenih koji se finansiraju iz republičkog budžeta za 2016. godinu planirano milijardu i 120 miliona evra.

Za Ministarstvo odbrane planirano je 55,79 milijardi dinara, a za Ministarstvo unutrašnjih poslova 61,74 milijardi dinara... Dakle, za ova dva ministarstva koja zapošljavaju 78 hiljada lica (odbrana 33 hiljade, unutrašnji poslovi 45 hiljada), planirano je izdvajanje 117,53 milijardi dinara, a za rashode za kamate 139,93 milijardi dinara, ili 22,40 milijardi dinara manje za ova dva ministarstva.

Prihodi i primanja iz budžeta za 2016. godinu su 997,4 milijardi dinara, ili više nego u budžetu za prethodnu godinu 73 milijarde dinara, što čini 7,3 odsto veći planirani prihod.

Republika Srbija je u 2016. godini planirala novo zaduženje za još 121,7 milijardi dinara, ili nešto manje od milijarde evra. Dug Republike Srbije na dan 31. oktobra 2015. godine iznosio 22,2 milijarde evra, a godinu dana kasnije, tačnije 31. oktobra ove 2015. godine, iznosi 24,3 milijardi evra, ili više 2,1 milijardu evra u proteklih 12 meseci. U ovom budžetu planirano je novo zaduženje za još milijardu evra, pa ukoliko se ne proda Telekom, treba očekivati da će zaduženje Republike Srbije na kraju oktobra iduće godine iznositi 25,3 milijarde evra.

Planirani prihod od PDV na domaće proizvode opao sa 34,04 u 2014. godini na 26,39 odsto u 2015. godini i na planiranih samo 21,41 odsto u 2016. godini.

Ukupni planirani prihodi PDV za 2016. godinu na robu iz uvoza je dostigao je 333,3 milijardi dinara, prema planiranom PDV na proizvode u zemlji u iznosu od 90,8 milijardi dinara. To znači da je PDV na robu iz uvoza dostigao 78,59 odsto, a na proizvode u zemlji samo 21,41 odsto. PDV na dodatu vrednost u zemlji u 2014. godini bio je planiran 34,04 odsto, a za 2015. godinu 26,39 odsto. Zar pad ovog učešća ne govori o ubrzanom opadanju domaće proizvodnje i sve većem oslanjanju na uvoz, po kom osnovu država ostvaruje skoro 4/5 ukupnih prihoda PDV na granici, unapred naplaćenim PDV.

Od akciza je planiran prihod u iznosu od 254,2 milijarde dinara, u odnosu na planirani u prethodnoj godini od 215,6 milijardi dinara, što čini 38,6 milijardi dinara, ili više 17,9 odsto u odnosu na planirani prihod od akciza u prethodnoj godini. To je znak prevaljivanja nedostatka planiranih prihoda na teret poreskih obveznika, kako građana tako i privrednih subjekata i preduzetnika, posebno zbog većih prihoda planiranih za akcize na naftne derivate. U narednom pregledu jasno se vidi da se očekuje posebno visok priliv sredstava od ostalih akciza, a to je uvedene akcize na električnu energiju u ovoj godini.

Nedovoljno planirane subvencije za privredu, poljoprivredu, puteve, turizam i kulturu

Pod pritiskom MMF i Svetske banke da se na najmanju meru smanje subvencije za privredu i poljoprivredu, Vlada kao da ne očekuje da će u 2016. godini morati poslati na tržište rada 40.000 zaposlenih iz društvenih preduzeća koja odlaze u stečaj, pa će sredstva planirana u Tranzicionom fondu biti nedovoljna. Ukupne subvencije planirane su u iznosu od 5,4 milijarde dinara više nego u budžetu za prethodnu godinu, dok su za Železnicu u 2016. godini planirana veća sredstva u iznosu od 5,7 milijardi dinara, što je motivisano za učešće u ruskom kreditu za železnicu u iznosu od 5,91 milijardi dinara. Za JP Putevi Srbije planirana su veća sredstva za 2,7 milijardi dinara, što verno pokazuje dati tabelarni pregled.

Za JP PEU Resavica planirana su sredstva u iznosu od 4,47 milijardi dinara, što je svakako nedovoljno za održavanje tekuće likvidnosti. Za Fond PIO izdvajanje 19,64% ukupno planiranih sredstava, u iznosu od 219,8 milijardi dinara, ili oko 1,8 milijardi evra...

Za Republički fond penzijskog i invalidskog osiguranja planirano je 219,8 milijardi dinara, što iznosi skoro 1,8 milijardi evra. To je najveći pojedinačni iznos na strani rashoda, koji je dostigao 19,64 odsto ukupno planiranih rashoda u republičkom budžetu. I za iduću godinu sredstva koja se iz republičkog budžeta prenose Fondu PIO su nešto manja od iznosa koji sam fond prikupi po osnovu uplaćenih doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje od zaposlenih čiji poslodavci uplaćuju ove doprinose. Za obrazovanje u 2016. godini planirano je 168,6 milijardi dinara, ili 15,07 odsto ukupno planiranih rashoda republičkog budžeta. Za osnovno obrazovanje odlazi 68,9 milijardi dinara, za srednje obrazovanje 32,3 milijarde dinara, a za više i visoko univerzitetsko obrazovanje 39,1 milijardi dinara. Za sudstvo i tužilaštva planirana su sredstva 24,5 milijardi dinara...

Planirana sredstva za konačno obnavljanje kliničkih centara

Za rekonstrukciju kliničkih centara u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu planirana su sredstva u budžetu za 2016. godinu u iznosu od 1,614 milijardi dinara, što predstavlja samo 13,2 miliona evra, i to je nedovoljno samo za rekonstrukciju objekata, a da ne govorimo o potrebi nabavke nove opreme.

U Ministarstvu kulture i informisanja za osnovnu delatnost medijskih javnih servisa planirano je četiri milijarde dinara, ili 32,6 miliona evra. U budžetu planiranom za iduću 2016. godinu Vlada je planirala četiri milijarde dinara, što iznosi oko 32,6 miliona evra za osnovnu delatnost medijskih javnih servisa. To se, sa potpunom sigurnošću može tvrditi, da će biti usmereno u Javni servis Radio televizija Srbije i Radio televizija Vojvodine. U 2014. godini RTS subvencije države bile su 6,7 milijardi dinara, pa je i pored tog iznosa subvencije, RTS iskazao gubitak u poslovanju te godine, u iznosu od 2,15 milijardi dinara.

I u ovom budžetu planirana davanja za Fiat automobili i Air Serbia. U Ministarstvu privrede za 2016. godinu, kao i za prethodnu 2015. godinu planirana su ulaganja od posebnog značaja u iznosu od 8.133.325.000 dinara, ili 66,4 miliona evra za: Fiat Automobili Srbija i Air Serbia.

Za BIA planirana sredstva 4,52 milijarde dinara, ili 37 miliona evra. Za bezbednosno informativnu agenciju koja je u 2015. godini imala planiran broj zaposlenih 2.050 planirana su sredstva u iznosu od četiri milijarde i 520 miliona dinara, ili 37 miliona evra. Vojna obaveštajna i kontraobaveštajna agencija, nisu više direktni korisnici budžetskih sredstava i njihovi izdaci se obuhvataju budžetom Ministarstva odbrane.

Agencije, uprave, kancelarije, fondovi i drugi korisnici budžeta po predlogu za 2016. godinu planirani su sa 85,9 milijardi dinara, ili 7,68 odsto ukupnih planiranih prihoda budžeta. U finansiranju ovih više od sto organizacionih jedinica koje se podmiruju iz republičkog budžeta po dvadeset je kancelarija i uprava, po deset direkcija i zavoda, devet kancelarija, sedam agencija, po tri su službe, saveta i centra i drugi brojni organizacioni delovi na koje se usmerava 85,9 milijardi dinara, ili 7,68 odsto ukupnog iznosa planiranih rashoda za 2016. godinu.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane