Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tabloid istražuje

Država Srbija pokriva gubitke privatnih firmi

Sve što je naše, odavno je njihovo

Neverovatno ali istinito: opljačkani građani Srbije iz budžeta finansiraju privatne firme, a primera za to ima na pretek. Poznat je slučaj JP Srbijagas koje je postalo vlasnik 65,90 odsto prezaduženog privatnog preduzeća Industrije crepa Toza Marković iz Kikinde i na taj način ovo javno preduzeće bez dinara sopstvenog kapitala, nastavlja da investira u promašene poduhvate

Miodrag K. Skulić

Opšte su poznate dve velike dubioze u privredu Srbije. Jedna nastala 2014. godine je uvođenje u stečajni postupak Akcionarskog društva Industrija crepa „Toza Marković" iz Kikinde, čiji su pretežni vlasnici akcija bili: 24,29% IHT, doo, 14,47% Žitoprodukta, doo, 9,10% Svetskog crepa, doo, 8,77% Aberdeen Select International, 4,86% East Capital Balkan Fund i 1,67% Nautica, doo, što sve čini 63,26 odsto. Vlasnik ovih pet firmi je Dejan Babić i one su u toj godini imale neizmirene obaveze 48 miliona evra.

Stečajni postupak otvoren je po zahtevu Erste Bank, AD, Novi Sad , jer su neizmirene obaveze bile veće od 5,5 milijardi dinara.

Druga poznata privredna dubioza je da je Javno preduzeće Srbijagas već od početka 2013. godine ostalo bez dinara sopstvenog kapitala. ITH i pet firmi iz Beograd, u vlasništvu Dejana Babića, imaju ukupne obaveze 34,4 miliona evra

Dejan Babić, JMBG: 1303968172650. osnivač je firme ITH, DOO, Beograd, Vlajkovićeva 12, kao i firme Agragold, doo , na istoj adresi, dok je firmu ITH osnovalo društvo Svetski crep, doo, na istoj adresi, dok su društvo Nautica, doo na istoj adresi, osnovala firma sa Britanskih Devičanskih Ostrva, a Međunarodnu distribuciju šećera, doo, na istoj adresi, osnovala je češka firma OS PAG SPOL. Ovih pet firmi su međusobno povezane preko Elektrometal, AD, Beograd, Industrije crepa Toza Marković, AD, Kikinda, u stečaju, Industrije automobilskih delova FAD, AD iz Gornjeg Milanovca, u stečaju i Žitoprodukt, doo, Beograd. Blokadu tekućeg računa imale su tada ITH 1,9 milijardi dinara, Agrogold 894 miliona dinara, Nautica 774 miliona dinara, Svetski crep 591 milion dinara, ili ukupno ova četiri preduzeća 4,16 milijardi dinara.

Danas blokada tekućih računa ovih firmi (ITH, Agragold, Nautica i Elektromtal) iznosi 4,2 milijarde dinara, ili 34,4 miliona evra, jer je FAD, AD, G. Milanovac u stečaju prodat firmi Metalac iz Gornjeg Milanovca, kada je ovo FAD promenio pravnu formu u društvo sa ograničenom odgovornošću. Isto to se dogodilo i sa AD "Toza Marković" iz Kikinde kada je iz stečaja, preko UPPR-a (Unapred pripremljen plan reorganizacije) 18.05.2016. godine preuzelo Javno preduzeće "Srbijagas", kao većinski vlasnik (65,90 odsto), pa je tog dana promenjena pravna forma AD u doo i ove industrije crepa.

JP Srbijagas je od 2013. godine izgubilo celokupan sopstveni kapital, tako da na kraju 2015. godine ima gubitak iznad visine kapitala 68,5 milijardi dinara, ili 564 miliona evra, pa su ukupne obaveze tada dostigle 197,5 milijardi dinara, ili milijardu i 624 miliona evra, što je rekordna zaduženost u ukupnoj privredi Srbije. Ali taj dug ovo javno preduzeće ne plaća sa svog računa, već svi dospeli krediti (inostrani i domaći) padaju na teret republičkog budžeta, odnosno svih poreskih obveznika Srbije, bilo da su oni pravna lica, preduzetnici ili građani.

Toj visini zaduženosti nije doprineo samo javašluk i nedomaćinsko poslovanje, već i preuzimanje obolelih privrednih preduzeća: Srpske fabrike stakla iz Paraćina, Azotare Pančevo, Metanolsko sirćetne kiseline iz Kikinde i Agroživ, AD iz Žitišta.

Do sada se Srbijagas rasteretio Srpske fabrike stakla, ali je zato ovih dana preuzeo Industriju crepa iz Kikinde.

Preuzimajući Industriju crepe "Toza Marković", Kikinda, novi vlasnici na čelu sa JP Srbijagas, transformisali su ovo akcionarsko društvo u društvo sa ograničnom odgovornošću, čime su svi dotadašnji većinski vlasnici, pa i mali akcionari, brisani kao vlasnici akcija, a upravljanje nad privrednim društvom "Toza Marković", sada d.o.o. iz Kkinde, preuzeo je Srbijagas. Ovo vlasništvo udela novi vlasnici stekli su pretvaranjem svojih obligacionih potraživanja u udele i to: JP Srbijagas 1.198.467.297 dinara, ili 65,90 odsto, Agencija za osiguranje depozita i izvoza R. Srbije 60.062.711 dinara (3,30%), JP EPS 49.560.200 dinara (2,72%), Republika Srbija, po osnovu poreza i drugih javnih prihoda 40.606.243 dinara (2,23%), Akcijski fond Srbije 53.651.200 dinara (2,95%), Privredna banka, AD Beograd, u stečaju 136.207.983 dinara (7,49%).

Tako je država Srbija postala novi vlasnik udela u Industriji crepa "Toza Marković" sa više od 85 odsto, dok je Elektrometal, AD, postao vlasnik udela sa 61,5 milion dinara, ili 3,38 odsto, dok su 188 malih vlasnika udela upisani sa ukupno 12 odsto.

Postavljaju se tri ključna pitanja: prvo, tačno je da pravo upravljanja akcionara prestaje danom uvođenja stečaja u svako akcionarsko društvo. Ali, kako stečajni upravnik, stečajni sudija i sami dotadašnji poverioci iz obligacionih odnosa, koji postaju novi udeličari u d.o.o. taj razvod akcionara i novo venčanje vlasnika udela, rešavaju na način da stare akcionare udalje od njihovog imovinskog prava iz akcija i proglase sebe kao nove vlasnike, na bazi običnog prava iz tekućeg poslovanja, zadržavajući banke (Erste banku, Sber banku, Intesa banku i Čačansku banku) kao hipotekarne poverioce. Dakle, JP Srbijagas i drugi poverioci Republike Srbije preuzimaju Industriju crepa "Toza Marković", uz 2,7 milijardi dinara hipotekarnih obaveza prema tim bankama, što je u odnosu na 1,8 milijardi dinara vrednosti svih uloga JP Srbijagas, Republike Srbije, EPS-a i drugih malih udeličara znatno niže i ko tvrdi da će se ubuduće moći na tržištu revalorizovati ili prodati za taj iznos. Kako će Privredna banka, AD u stečaju moći da u roku od godinu dana unovči svoje potraživanje sadržano sada u ulozima u iznosu od 136 miliona dinara, ili više od 1,1 milion evra.

Drugo, u kakvom su sada položaju poverioci koji su blokirali tekuće račune ovih sa Dejanom Babićem povezanih firmi, za iznos blokada 34,4 miliona evra, kada je glavnina imovine, na kojoj su zasnovane tolike obaveze, izmigoljila iz njihovog imovinskog portfelja (AD Toza Marković i FAD Gornji Milanovac). A da je ostala šuplja aktiva pokazuje nepredavanje bilansa Elektrometala, ili predavanje bilansa drugih blokiranih dužnika sa nulom poslovnih prihoda, dok u ovim dužničkim firmama skoro i da nema ni zaposlenih. Takođe, u kom položaju je sada Metalac iz Gornjeg Milanovca koji je kupio FAD u stečaju, a akcije FAD-a unete su u imovinu Nautice, doo sa 40,3 miliona dinara.

Treće, da li je moguće registrovati društvo sa ograničenom odgovornošću sa više od sto vlasnika udela, kao što se to dogodilo u Industriji crepa Toza Marković iz Kikinde, koja sada ima 195 vlasnika udela, koji su postali udeličari putem pretvaranja svojih tekućih potraživanja u uloge. Na sva ta tri pitanja, i nekoliko dodatnih potpunija, odgovorićemo u narednom broju Magazina Tabloid.

Koje su Babićeve firme i sa njim povezane

Elektrometal, AD, Vlajkovićeva 12, je u vlasništvu IHT 24,83%, Međunarodne distribucije šećera, doo 20,28%, Nautica, doo 10,48%, Genel, doo 10,18% i Žitoprodukta, doo 8,79 odsto, ili zajedno 74,52 odsto. Tekući račun je u neprekidnoj blokadi 1.097 dana za 656 milion dinara, ili 5,3 miliona evra. Zakonski zastupnik Dragana Savić, državljanin BiH-a. Elektrometal nije predao ni ispravan, niti neispravan godišnji bilans za 2015. godinu, dok je za prethodnu 2014. godinu predao neispravan bilans u kome je prikazao ukupne poslovne prihode ostvarene u toj godini 5,3 miliona dinara, uz iskazani neto gubitak u toj godini od 78,7 miliona dinara. Račn Elektrometala, AD danas je blokiran 656 miliona dinara.

Žitoprodukt, doo, u vlasništvu je Morgan New Land LLC iz SAD ima blokiran tekući račun 1,1 milijardu dinara duže od 679 dana, neprekidno. FAD, AD, u stečaju, pre preuzimanja od Metalca, AD, Gornji Milanovac bio je u vlasništvu 24,97% ITH, 15,97% Nautice, doo, Žitoprodukt, doo, Zemun 9,49% i Međunarodne distribucije šećera, doo 9,43%, što sve čini 59,96 odsto. Blokada tekućegt računa ovog akcionarskog društva u stečaju, bila je 1,5 milijardi dinara, neprekidno duže od 199 dana.

Iz iznetog se jasno pokazuje da su IHT i oko njega povezane firme u totalnoj blokadi uvele ne samo od njih osnovane firme sa privatnim kapitalom, nego i četiri ranija društvena preduzeća, koje su kupili na aukcijama, ili stekli većinsko vlasništvo kupovinom odnosno preuzimanjem akcija (Toza Marković Kikinda, FAD Gornji Milanovac, Žitoprodukt Beograd i Elektrpometal Beograd).

ITH i šest firmi iz Beograda, povezane sa Dejanom Babićem, imaju ukupne obaveze 34,4 miliona evra

IHT, doo, Beograd

U vlasništvu je Dragana Babića sa kapitalom od samo 229.629,86 dinara unetih 12.09.2002. godine. U 2010. godini bilo je zaposleno 14 lica, a u 2015 samo dva. U bilansu stanja te 2015. godine uneta je imovina 2,2 milijarde dinara, bez sopstvenog kapitala, uz ukupne obaveze 2,5 milijardi dinara, bez ikakvih poslovnih prihoda, pa je u toj godini prikazan gubitak od samo 36 miliona dinara. Kako je blokada tekućeg računa duže od 1.097 dana u iznosu od 1,9 milijardi dinara, očito je da se u bilansu rashoda ne prikazuju rashodi za zatezne kamate po osnovu blokade računa.

Agragold, doo, Beograd

Ovo društvo za obavljanje nespecijalizovane trgovine ne veliko osnovala je panamska firma sa kapitalom od samo 42.259 dinara uplaćenim 09.09.2005 godine. U 2013. godini bilo je dva zaposlena, a u 2015. godini nije bilo zaposlenih. U 2015. godini u bilansu stanja prikazana je ukupna vrednost imovine 265 miliona dinara, dok su ukupne obaveze na kraju te godine iznosile 279 miliona dinara. U toj godini nije bilo nikakvih poslovnih prihoda, pa ni iskazanog gubitka u poslovanju, što je veoma čudno obzirom da je tekući račun ovog panamskog društva blokiran duže od 1097 dana sa 893 miliona dinara, te je očito da u bilansu 2015. godine nije ukalkulisan nikakav rashod po osnovu zateznih kamata za tu ogromnu blokadu računa. Takođe, obaveze su nekoliko puta manje prikazane od same blokade tekućeg računa.

Nautica, doo, Beograd

Ovo društvo osnovano je od firme sa Devičanskih Ostrva, sa kapitalom od 68,9 miliona dinara, uključivo u to i kapital sadržan u akcijama FAD, AD, Gornji Milanovac u iznosu od 40,3 miliona dinara koji čini 58,48 odsto tog ukupnog kapitala. U 2012 godini bilo je pet zaposlenih, a u 2015 godini nema zaposlenih, niti u toj godini ima poslovnih prihoda, pa ni iskazanog gubitka. Vrednost ukupne poslovne imovine na kraju 2015. godine u bilansu stanja prikazana je samo 327 miliona dinara, uz ostatak sopstvenog kapitala od 26 miliona dinara i ukupne obaveze 301 milion dinara, mada je tekući račun ovog preduzeća neprekidno blokiran duže od 1097 dana za iznos 774 miliona dinara, te je očito da sve obaveze nisu ukalkulisane u bilans imovine I obaveze, pa ni sve pripadajuće zatezne kamate na iznos blokiranog računa.

Međunarodna distribucija šećera, doo, Beograd

Osnivač ovog društva je 40 odsto Dejan Babić, a 60 odsto firma iz Paname. U 2013. godini bio je jedan zaposlen, a u 2015. godini nema zaposlenih, niti je iskazan ikakav poslovni prihod, pa ni gubitak u poslovanju. Ukupna vrednost prikazane poslovne imovine na kraju 2015. godine u ovom privrednom društvu je samo 123 miliona dinara, uz sopstveni kapital od 62 miliona dinara, te su prikazane ukupne obaveze 61 milion dinara. Elektrometal, AD, Vlajkovićeva 12, je u vlasništvu je pet povezanih firmi iz Vlajkovićeve 12 u Beogradu, ukupno zajedno 74,56 odsto, dok je Akcionarski fond Srbije vlasnik 20,12 odsto, a436 malih akcionara 5,37 odsto. Tekući račun je u neprekidnoj blokadi duže od 1097 dana za 656 miliona dinara.

Žitoprodukt, doo, u vlasništvu je Morgan New Land LLC iz SAD ima blokiran tekući račun 1,1 milijardu dinara duže od 486 dana, neprekidno, a 25.03.2016. godine deblokirano je. Kapital društva je 81,7 miliona dinara. Privredno društvo obavlja proizvodnju mlinskih proizvoda i u 2010. godini imalo je 60 zaposlenih, a u 2014 i 2015. godini nema nijednog zaposlenog, pa ni prikazanih nikakvih poslovnih prihoda.

Toza Marković, AD, u stečaju, je u vlasništvu 24,29% IHT, dop, Žitoprodukta, doo 14,47%, Svetskog crepa, doo 9,10%, Aberdeen Select I8nternational 8,77%, East Capital Balkan Fund 4,96% i Nautica, doo 1,67 odsto, što sve čini 63,26 odsto. Stečajni postupak otvoren je po zahtevu Erste Bank, AD, Novi Sad , jer su neizmirene obaveze bile veće od 5,5 milijardi dinara.

FAD, AD, u stečaju, je u vlasništvu 24,97% ITH, 15,97% Nautice, doo, Žitoprodukt, doo, Zemun 9,49% i Međunarodne distribucije šećera, doo 9,43%, što sve čini 59,96 odsto. Blokada tekućegt računa ovog akcionarskog društva u stečaju, bila je 1,5 milijardi dinara, neprekidno duže od 199 dana.

Iz iznetog se jasno pokazuje da su IHT i oko njega povezane firme u totalnoj blokadi uvele ne samo od njih osnovane firme sa privatnim kapitalom, nego i četiri ranija društvena preduzeća, koje su kupili na aukcijama, ili stekli većinsko vlasništvo kupovinom odnosno preuzimanjem akcija (Toza Marković Kikinda, FAD Gornji Milanovac, Žitoprodukt Beograd i Elektrometal Beograd).

A 1. Šta je bio uslov izlaska iz stečaja

Posle 148 godina uspešnog poslovanja Industrija crepa Toza Marković iz Kikinde otišla je u stečaj. Industrija crepa Toza Marković iz Kikinde otišla je u stečaj 14.09.2014. godine, a bila je najstarija i najveća ciglarska kompanija u Srbiji, osnovana 1866. godine, a njeno ime je jedno od najboljih srpskih brendova. Dana 18.05.2016. godine ovu industriju crepa preuzelo je JP Srbijagas, s tim što su Erste banka i druge banke koje su imale hipoteke, ostale hipotekarni poverioci i svoja potraživanja nisu pretvorile u kapital društva, dok su akcionari izgubili celokupan svoj akcijski kapital, da bi JP Srbijagas i drugi poverioci postali vlasnici udela, što je bio uslov za izlazak iz stečaja.

A 2. Stari marifetluci Javnog (državnog) preduzeća Srbijagas

Ovo javno preduzeće sa obavezama od 1,6 milijardi evra u matičnom društvu i sa još 50 miliona evra u zavisnim društvima, jer se rasteretilo Srpske fabrike stakla, ovih dana u stečaj je pustilo i pridruženo preduzeće za uzgoj živine Agroživ iz Žitišta, koje ima obaveze od 68 miliona evra, a u kome je sada Republika Srbija bila vlasnik sto odsto.

JP Srbijagas ostalo je vlasnik Azotare iz Pančeva sa 85,06 odsto sa ulogom od 4,7 milijardi dinara. Samo u 2015. godini Azotara je sa 985 zaposlenih imala poslovni prihod od 7,2 milijarde dinara I iskazala je gubitak u toj godini od 2,6 milijardi dinara, a ostala je bez dinara sopstvenog kapitala sa ukupnim obavezama u iznosu od 18,7 milijardi dinara, ili 143 miliona evra.

JP Srbijagas vlasnik je Metanolsko sirćetnog kompleksa iz Kikinde sa 71,86 odsto akcija, dok Republika Srbija ima 24,80 odsto i Fond za razvoj 0,45 odsto, NIS 2,43 odsto, dok 39 manjih akcionara imaju 0,46 odsto. U 2015 godini sa 479 zaposlenih ostvaren je poslovni prihod od 510 miliona dinara, uz iskazani gubitak u toj godini od 2,2 milijarde dinara. Na imovini od 4,9 milijardi dinara iskazane su ukupne obaveze 5,5 milijardi dinara. U Podzemnom skladištu u Banatskom Dvoru vlasnik 49 odsto je Srbijagas, a 49 odsto ruski partner. Srbijagas vlasnik je 50 odsto u Progres Trejnig-u, a ostalih po 25 odsto dva ruska partnera. U Informatici, AD, Beograd značajno vlasništvo je Srbijagas, a u Loznica-GAS, i GAS Bečej, Srbijagas je vlasnik po 51 odsto. Pod pritiskom MMF 20. avgusta 2015 registrovana su dva nova privredna društva Distribucijagas, doo, Novi Sad i Transportgas, doo, Novi Sad. Tu su još i zavisna društva Jugorosgas, AD, N. Sad i Sorgaz, AD, N. Sad. Srbijgas ima i dva privredna društva registrovana u inostranstvu: Sout Stream Srbia, AG, Zug, Švajcarska i Energogas, doo, Podgorica.

To je od ranije poznata lična karta starih marifetluka, kojoj se sada pridružila i Industrija crepa Toza Marković, doo iz Kikinde.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane