Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Stav

ZLATO

Branko Dragaš

U poslednjih nekoliko nedelja ugledni svetski ekonomisti, koji su tačno predvideli krizu 2007/2008 godine intezivno pišu o drugom talasu krize koja sigurno stiže. Naši ekonomisti o tome ništa ne pišu. Njih to ne zanima. Estradni ekonomisti su sluge vladajuće neoliberalne dogme. Koja je bankrotirala, ali niko to ne sme da im kaže. Guraju oni po sveme. Drže tezge, pogrešno uče našu decu, podržavaju režim, uzimaju apanaže i provizije za služenje odnarođenom režimu.

Nakon deset godina krize, potpuno je jasno da se sistemski, u obolelom neoliberalnom kapitalizmu, ništa nije promenilo. Sve je ostalo totalitarno i špekulantsko. Socijalna raslojavanja su sve veća.Samo se balon još više naduvao. Koji preti svakog časa da pukne. Razlog pucanja je jednostavan, umesto da kriza bude sučeljavanje sa realnošću i da dovede do otrežnjenja onih koji upravljaju svetskim finansijama, kriza se zataškavala štampanjem dolara i evra bez pokrića.

Narkomani su povećali dozu koju se uzimali. Misle da se tako mogu da izleče. Ne mogu! Tako se ide u propast. Prema mojim procenama, ubačeno je u neoliberalni kapitalistički sistem 200.000 milijardi dolara i 150.000 milijardi evra novooštampanog novca od 2007. godine do danas. Tako su se dugovi u SAD - socijalističke američke države popele na 400.000 milijardi dolara.Zvanični podaci da je budžetski deficit 21.611 milijardi dolara je samo jedan manji deo velikog problema dugova koji pritiskaju SAD.

Kako se rešiti tolikih dugova?

Pisao sam o izlaznim opcijama. Od velikog svetskog rata, koji ne bi bio na teritoriji SAD, preko hiperinflacije, nekog novog tehničkog pronalaska, gde će dominirati veštačka inteligencija, pa preko kriptovaluta do stvaranja potpuno novih valuta koje će biti vezane za neke nove vrednosti.

Koje su to nove vrednost? Koja je to roba koja jedino može biti sigurno sidro za papirne valute? Istorija nas uči da je to jedino-zlato. Kada sve propadne, ponovo se čovečanstvo vraća zlatu da se ne bi vratili robnoj razmeni. Šest milenijuma pre Hrista je zlato postalo plantežna roba. Kada nastaju velike krize, ratovi i velike katastrofe, zlato preuzima platežnu funkciju.

U takvim ekstremnim situacijama šta je kapital običnog, malog čoveka? Oni koji su prošli našu tragediju devedesetih godina to jako dobro znaju. Samo dve stvari su kapital: ono što imate u glavi i ono što imate u džepu. Sa onim što imate u glavi možete ponovo da stvarate i zarađujete.

Zato savetujem roditelje da nauče svoju decu da steknu radne navike. To je najvažnije. Ako nauče sve da rade i ako im ništa nije teško da urade. To je dobitna kombinacija. Za vreme koj je pred nama,za vremena velikog izazova za posrnulo čovečanstvo, to je veliki kapital.Nažalost, naša omladina se potpuno pogrešno vaspita, gledajući režimske splačine: farme, zadruge i parove. Ono što imate u džepu vam može da pomogne da preživiti prve najteže trenutke. Šta je to što možete da stavite u džepove? Papirni novac? Ali u finansijskom slomu koji sledi, taj novac neće imati nikakvu vrednost. Jedino što ćete moći da menjate bilo gde da se nađete u svetu je zlato. Tačnije, investiciono zlato. Otuda moj savet da se kupuje investiciono zlato u pločicama od 1 gr do 100 grama. To su apoeni koji su najprikladniji za stanovništvo. Zašto treba imati investiciono zlato? Ako hoćete da sačuvate vrednost svoje imovine, onda ulažite u investiciono zlato ili srebro, nekretnine, zemlju, izvore vode, šume i realnu proizvodnju. Savetujem da se rasporede rizici, da se diversifikuju rizici tako da držite do 30% svoje ušteđevine u investicionom zlatu i srebru.

Kako građani Srbije drže u bankama 9,3 milijarde evra devizne štednje i kako kod kuća drže još 6 milijardi evra, onda je moja preporuka da novac rasporede tako da mogu da se zaštite od gubitka štednje. Kada nastane finansijski cunami, onda novac mora da bude u nečemu što je opipljivo. Kompjuterski izveštaji ništa ne vrede. Štampanje tolike količine dolara i evra bez pokrića nije značajno oslabilo poziciju zlata. Svetski prevaranti su sve učinili da se nekako dokopaju zlata koje je kod građana. Prema nekim procenama u svetu je iskopano, od postanka ljudskog roda do dana, negde oko 170.000 t zlata i danas se svake godine iskopa negde oko 2.500t, reciklira se starog zlata godišnje oko 1.000 tona, dok je potražnja godišnja oko 4.500 t, što znači da je tražnja za zlatom u svetu godišnja za 1.000 t veća od moguće ponude.

Trenutna cena na berzi, dok pišem ovaj tekst, iznosi 1.187 $/ uncu. Unca zlata je 31,1 gr.Svetsko zlato je raspoređeno na sledeći način : 48,2% je nakit, 20,4% investiciono zlato, 17,2% zlato kod centralnih banaka i ostalo zlato 14,2%. To znači, dalje, da se od 170.000t svetskog zlata samo 17,2% nalazi monetarizovano kod centralnih banaka ili 29.240 t zlata.Ako to pretvorimo u novčanu protivrednost u dolarima, onda je kg zlata danas vredan 38.162$, što znači da 29.240 t vredi - 1.116 milijardi $. Kada ovu brojku, koja pokazuje kolika nominalna vrednost zlata se nalazi u svim centralnim bankam u svetu, uporedimo sa ukupnim svetskim BDP za 2017 od preko 70.000 milijardi $, onda postaje potpuno štampane novčanice nemaju nikakvu podlogu u pokriću u zlatu.

Kada ovim sumanutim brojkama dodamo količinu hartija bez vrednosti, koje se okreću na svetskim berzama: akcije, bondovi, obveznice, fjučersi i drugi izmišljeni finansijski derivati, koji su danas dostigle brojku od 3.000.000 milijardi evra, onda to najbolje pokazuje u kakvom problemu se finansije sveta nalaze. Sedimo na finansijskoj nuklearnoj bombi, ubeđeni da ona neće da eksplodira i slušamo debilizovane političare i kretenizovane medije, čiji je jedini zadatak da zamajavaju okupirani i zarobljeni narod da dobrovoljno pristaju da žive u dužničkom ropstvu. Finansijski mehur mora da pukne. Kada se sve to desi, kada sve hartije budu izgorele, kada svi kompjuterski brojevi budu izbrisani, važno je da imate u džepu investiciono zlato i da imate radne navike da ste spremni da se prilagodite sim tržišnim zahtevima. Ko to ne bude shvatio, imaće velikih problema da obezbedi elementarnu egzistenciju. Cilj ovog mog pisanja je da vas na vreme pripremim za to nevreme koje sigurno dolazi.

Pogledajmo još neke interesantne podatke iz kojih sami možete da izvučete zaključke. Pretpostavimo da je neko, ko je mislio svojom glavom i ko nije postao potrošački fah idiot, kupio daleke 1977. godine Mojave Nuget 156 unca /4,85kg/ zlata i da je to platio 54.609 nemačkih maraka, što je protivvrednost - 27.612 evra. Posle dvadeset godina, da je ostao u nemačkim markama, da nije kupio zlato, on bi 1997.godine imao isto-54.609 DM, posle deset godina 2007 bi imao - 22.451 evra i danas 2018 godine bi imao - 17.723 evra. Šta bi se dogodilo da je kupio ponuđeno zlato? Posle dvadeset godina -1997. imao bi 41.340 evra, vrednost bi mu se povećala 2007 godine na 88.290 evra i danas bi to zlato vredelo 187.200 evra.

Pokazani primer jasno pokazuje, ko hoće da vidi, da se na dugi rok ne isplati držati papirne novčanice, nego da je mnogo unosnije da se investira u zlato. To, opet, znači da i danas važi isto pravilo. Ako hoćete na duži rok da zaštitite svoju imovinu, onda kupujte investiciono zlato. Kada pratimo kretanja zlata i dolara u periodu 1900-2015, onda vidimo da je zlato nadoknađivalo gubitak kupovine američkog dolara za preko 6.000%. Cena zlata je 02.01.1987.godine iznosila 404$/unca, danas je 1.187$/unca. I tu se vidi koliki je rast, mada znamo da je danas potcenjena vrednost zlata i da su banditi sa Vol Strita pokušavali, poslednjih pet godina, da obore cenu zlata ispod 800$/unca, kako bi ga jeftino otkupljivali, ali da im to nije pošlo za rukom, jer građani nisu naseli na ovu berzansku prevaru i odbili su da prodaju svoje porodično zlato.

Ako, pak, uporedimo kretanje zlata od 1999. godine do danas sa akcijama, primer nemačkog indeksa akcija DAX, onda ćemo videti da je DAX index porastao za + 136%, DAX bez dividendi porastao za +46%, dok je zlato poraslo +385%.To se može videti na primeru kada je uveden evro. Zlato ne samo da sprečava pad vrednosti imovine koju posedujete, nego dovodi do porasta njene vrednosti. Ako ste 2001. godine imali, uzećemo zbog boljeg praćenja taj iznos, recimo, 100.000 DM, danas imate, zbog inflacije, kupovnu moć od svega 34.400 evra. Ako ste kojim slučajem za taj novac kupili 153 unca zlata, onda vi i danas imate tih 153 unca, ali vaša kupovna moć je 159.426 evra. Morate da priznate da su zaista velike razlike između 34.400 evra u papirnom novcu i 159.426 evra u zlatu.Pošto isto ovakve računice prave i države, onda je objašnjivo zašto je poslednjih godina nastala trka u kupovini zlata.

Prema poslednjim zvaničnim izveštajima državne rezerve u zlatu izgledaju ovako : SAD -8.166t, Nemačka - 3.378t, MMF -2.814t, Italija - 2.451 t, Francuska - 2.453 t, Kina - 1.833 t, Rusija - 1.526 t, Švajcarska - 1.040 t, Japan -765 t, Holandija - 612t. Ako zlato ne vredi, kako blefiraju berzanski mešetari, zašto ove zemlje ne prodaju svoje zlatne rezerve? Zašto danas na svetskom tržištu najviše zlata kupuju Rusija, Kina i Indija? Zlatne rezerve Srbije su -18,3 t zlata. Zašto država ne pretvori 11,4 milijarde evra deviznih rezervi u zlato?

Ako bi to uradila, onda bi imali 298,7 t zlata +18,3t = 317,0 t zlata. Tako bi se zaštitili u trenucima sloma svetskih valuta.Istovremeno, zlatne rezerve mogu da posluže, pametnoj i preduzimljivoj vladi, kao kolateral za pokretanje proizvodnje i zapošljavanje radne snage. Kada bi se taj novac ubacio u proizvodnju, onda bi mogli da zaposlimo 2.419.470 radnika i potpuno bi iskorenili nezaposlenost u Srbiji izvršili prekvalifikaciju svih zaposlenih u državi. Doškolovavanje je nužno za sve, jer znanja danas zastarevaju posle nekoliko meseci i za brzi privredni razvoj, dvocifrene stope privrednog razvoja, koja su nam jedina garancija da ćemo brzo izaći iz siromaštva, potrebna nam je obučena, istrenirana i dobro plaćena radna snaga.

Zašto se devizne rezerve ne stave u funkciju privrednog razvoja? Koji je smisao da se devizne rezerve drže u američkim obveznicama kada vidimo koliki su dugovi Imperije u rastrojstvu? E, ovo su prava pitanja za samohvalisavog predsednika države koji se razume od kosmičkih tehnologija i letećih automobila do opremanja ginekoloških klinika koje nikad ne prime nijednu pacijentkinju, pitanje za premijerku koja je turistički uštavljenih vodič činovnika MMF-a i za gospođu guvernerku, koja je izašla iz Nušićevih komedija i celu naciju pretvara u Ožalošćenu porodicu. O upotrebi deviznih rezervi moram da napišem poseban tekst. Suština je da građani razumeju kakve su prognoze i šta se može očekivati u narednom periodu.

Pošto na našim medijima ne nastupaju stručnjaci iz ekonomije i bankarstva, nego estradni ekonomisti koji veličaju falsifikovane rezultate lažnih uspeha, onda su građani potpuno neinformisani o tome šta će se dogoditi i šta građanima valja da čine. Svako donosi odluke za sebe i svoju porodicu. Ako ste neodgovorni prema sebi, budite odgovorni prema našem pokolenju.Napominjem, da je olakšana kupovina investicionog zlata u Srbiji od aprila ove godine. Ukinuta je obaveza plaćanja PDV-a na investiciono zlato koje ima finoću 995/1000 i više.

Ovaj tekst je napisan namenski za naše građane u zemlji i rasejanju koji drže novac u bankama ili papirne novčanice u „slamaricama", te za neodgovorne državne službenike koji devizne rezerve drže u bezvrednim hartijama drugih država. Prema mojim procenam preko 15 milijardi evra takvog novca imaju građani u Srbiji. Postoji velika opasnost i da taj novac građani izgube. Otuda sam odlučio da vam predočim sve ove podatke.

Nestručno raspolaganje deviznim rezervama može dovesti državu do njihovog obezvređivanja ili gubitka. Postoji velika opasnost da se to desi i javnost Srbije mora da zna to. Moramo to da sprečimo. To je novac koji pripada ovome narodu. Za većinu građana Srbije, koji jedva sastavljaju kraj sa krajem, koji ne mogu da prežive iz meseca u mesec, ovakav tekst je daleka budućnost. Ako hoće da promene svoju tragičnu i bednu sadašnjost, ako hoće da daleku budućnost pretvore u sutrašnjicu, onda moraju da se izbore za novu politiku, novu ekonomiju i nove ljude. To je jedino rešenje da izađemo iz sadašnjeg siromaštva. Nema drugog rešenja, gospod drugovi, braćo i sestre. Use i u svoje kljuse!

Resurse sve imamo, potrebna nam je samo pametna vlast.Moramo mi. Sami! Neće niko ništa da nam pokloni i donese. Moramo sve sami da zardimo.

Mi to znamo i možemo.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane