Natrag

Polemika

Kratka istorija knjige Akademika Burovića

NJEGOŠ I ALBANCI

Piše: Danilo DANČETOVIĆ

Od akademika i istaknutih ličnosti, profesionalno obrazovanih i afirmiranih na polju istorije i književnosti, za djelo akademika, prof. dr Kaplana Burovića NJEGOŠ I ALBANCI imamo najljepše mišljenje. Među njima prvi je poznati akademik, prof. dr Zoran Lakić, koji je napisao i predgovor drugom izdanju.

Između ostalog on kaže: "Akademik Kaplan Burović, najpoznatiji živi albanolog, suvereno vlada materijom koja je predmet "polemika" o Njegošu. Dobrodušan u namjeri i siguran oslonac u faktografiji, on je pedantan i uporan istraživač, talentovan i plodan književnik, darovit publicista i konačno priznati albanolog i balkanolog".

Prije njega, Željko Stanković, autor RIJEČI IZDAVAČA prvog izdanja, između ostalog je rekao: "Nakon objavljivanja knjige NJEGOŠ I ALBANCI u tkzv. njegošologiji, ništa neće biti isto". Prof. dr Savo Marković, koji je diskutirao na promociji, između ostalog je naglasio: "Studija NJEGOŠ I ALBANCI je neobična knjiga, koja samo obimom nije velika, ali je sadržinom i velika i zanimljiva. Dobro je što se ova knjiga pojavila u vremenu ostrašćenog napada na Njegoša ". Kulturolog Komnen Bećirović piše: "Čitavo djelo Kaplana Burovića pokazuje da je on čovjek, plemenit i velike duše. Ja vam se iskreno divim (Buroviću), jer ste - uprkos svemu što ste pretrpjeli i čega ste bili žrtva - ipak ostali Čovjek od savjesti, pravde i istine".

Pošto mu je blagoslovio drugo izdanje djela SKADAR, Njegovo Visokopreosveštenstvo Arhiepiskop Cetinjski Mitropolit Crnogorsko-primorski Dr Amfilohije Radović, prilikom Svete Arhijerejske Liturgije u crkvi Svetog Nikole u Ulcinju, 7. februara 2016, dodjeljujući mu zlatno odlikovanje "Sveti Petar II Petrović Njegoš", između ostalog rekao je: "Čitav život ste se žrtvovali i potrudili se prema moćima koje vam je Gospod podario da budete živi svjedok...Da vas Gospod blagoslovi mnogaja ljeta!" Novinar Aleksandar Ćuković, još u naslovu svog dopisa, naziva ovu knjigu DJELO LJEKOVITIH ČINJENICA. Možemo nastaviti i sa drugim ličnostima, ali i pomenuti su dovoljni da nas ubjede da imamo posla sa jednim izuzetno značajnim autorom i njegovim značajnim djelom.

Studije djela NJEGOŠ I ALBANCI napisane se po izlasku Akademika Burovića iz albanskog višedecenijskog zatvora, gdje su više puta pokušali da ga i fizički likvidiraju, kao što su mnoge druge i likvidirali. Tvrda srca i jasnih ideala, koji su ga predvodili u životu, on je odoljeo svim, kako uzastopnim pokušajima fizičke likvidacije, tako i umne dezikvilibrenosti. Jednom je prilikom doživio i kliničku smrt, ali - videći da nije sve rekao - povrati nam se uprvo zato, kao što je to naglasio Gospodin Mitropolit - da posvjedoči monstruozne zločine monstruoznih zločinaca.

Kako se vidi na dnu tih studija i po fusnotama, sve su one napisane ili u Podgorici (U Biblioteci CANU), ili u Ženevi, gdje se Akademik smjestio i živi po izlasku iz zatvora.

Tri studije ovog djela napisane su na albanskom jeziku i prevedene na srpski od samog autora. Prva studija - "Njegoš i Albanci" je i objavljena sprva (U cjelosti !) na albanskom jeziku, u reviji YLBERI God. VI, Br. 7, Ženeva 1998, str. 9-12. Autor je preveo na srpski samo dio nje i uveo u djelu koje diskutiramo. Druga je studija "Njegoš i Fišta", koju je sprva objavio na albanskom jeziku u njegovom djelu FISHTA DHE TE TJERE (Fišta i drugi), Ženeva, 2001. Treća studija "Aistorizmi u GORSKE GUSLE" je isto tako objavljena sprva na albanskom jeziku u citiranom djelu FISHTA DHE TE TJERE.

Sve su ostale studije i dopisi napisani na srpskom jeziku, pa i objavljeni sprva na tom jeziku. Dvije najvažnije studije objavio mu je eminentni časopis za književnost i kulturu Crne Gore STVARANJE.

Sakupljene pod naslovom NJEGOŠ I ALBANCI autor im je tražio izdavača dvije godine redom. Najzad, godine 2002, pošto je platio skidajući zalogaje hljeba sa svojih usta i usta svoje djece, preuzeli su mu je za štampanje oni iz OMPA (Omladinska muzičko-poetska asocijacija) Crne Gore. Predgovor knjige je napisao pukonik JNA Dževdet Resulbegović. Pogovor - Željko Stanković.

Iz Podgorice je pogrešno poslato za Tiranu 10 primjeraka više. Kad je stigao tamo Akademik, uzeo ih je i krenuo za Crnu Goru. Prošao nesmetano albansku carinarnicu u Murićane i - jugoslovenska mu carinarnica ne dozvoljava da unese u Crnu Goru djelo NJEGOŠ I ALBANCI - ni u ličnom koferu.

Dva primjerka tog paketića bila su za Biblioteku CANU. Ostali primjerci su bili za ostale biblioteke Crne Gore. Sve besplatno, kao što ih je to razdao i običnim čitaocima. Isti dan, Albanci Albanije i Kosmeta uneli su svoja izdanja kamionima i prodali ih u Ulcinj, prepuna laži i falsifikata, šovinističkih i rasističkih huškanja protiv Jugoslavije i jugoslovenskih naroda, pa i da je njihova Albanija do samog vrha Lovćena, a Crnogorci - slovenizirani Albanci.

Akademik je odmah stavio na znanje za ovo Upravu CANU i zamolio ih da intervenišu da mu dozvole da unese Njegoša u njegovu Crnu Goru. Nisu ni prstom mrdnuli. Ne ostade mu šta drugo da učini, do samo da zamoli svoje albanske prijatelje da dadnu Njegošu - status političkog emigranta.

Jednoj knjižari u Ulcinju od vremena je povjerio da mu ih proda nekoliko primjeraka. Kad se poslije godinu dana vratio u Ulcinj i pitao kako ide prodaja, rekoše mu : " Došla je policija i odnela sve ! I Njegoša i...! "

-Kupili su ih ?

-Kakvi kupili ?! Uhapsili !

-I Njegoša su uhapsili ?!

-Pst, Buroviću ! Ne smije se ovđe pravo zborit' !- reče mu knjižar jezikom Svetoga Petra II Petrovića Njegoša, dok se sam Sveti Petar isprevrtao u grobu ne vjerujući glasinama o negovom tretmanu u rodnoj Crnoj Gori.

Ne samo o ovom tretmanu, već ni o samoj knjizi niko nije ni zucnuo preko medija, ni najkraću vijest da je najzad ova knjiga izašla iz štampe, ako ne i zabranjena u Crnoj Gori. Ne samo oni koji pretendiraju da je Njegoš njihov, već ni Albanci, ni Albanije, ni njihove dijaspore, iako se u tom izdanju prenosi fotokopija najveće blasfemije na svijetu, unikalne, koju je mogla da sklepa samo monstruozna mržnja jednog naroda, koga truju i pretstavljaju gologuzi šovinisti i rasisti.

Kroz godine koje su protekle, Akademik Burović je dopunio to djelo novim otkrićima o Njegošu i Albancima, sva u tom međuvremenu objavljena preko naše štampe i interneta, posebno preko beogradskog lista TABLOID.

Književna zadruga Srpskog nacionalnog savjeta iz Podgovrice, na čelo sa dr Momčilom Vuksanovićem i urednikom poznatim književnikom Budimirom Dubakom (Eks-ministar Prosvijete Crne Gore), godine 2016. preuzima na sebe drugo dopunjeno izdanje, kojemu akademik, prof. dr Zoran Lakić piše predgovor.

Tako se Akademik Burović odazvao pozivu da se 2017-e proslavi 170-ta godišnjica GORSKOG VIJENCA. Zato se za 14. februar 2017., u prostorijama Matice srpke u Podgorici, zakazuje promocija knjige u prisustvu autora i zvanica : Akademik Lakić i prof. dr Savo Marković. Moderator promocije je bila Ljubica Gojković.

Moramo naglasiti žalosnu činjenicu da je ovom promocijom započela i završila proslava 170 godišnjice, jer su se Crnogorci Mila Đukanovića odrekli Njegoša. Dodajemo : I proslavu 100-godišnjice Prvog balkanskog rata Crna Gora je započela i završila konstruktivnom studijom ovog Akademika o tom ratu, objavljena na stranicama sajta ŠTAJERSKE.eu (Maribor-Slovenija), odakle su ga preštampali sajt SPONA (Skoplje-Makedonija), revija SRPSKE NOVINE (Podgorica-Crna Gora) i druga medija. Oni, koji su se odrekli Njegoša, nemaju zašto da se ne odreknu i Balkanskih ratova, pa i grude crnogorske. Ili Ne ?!

Promocija knjige Akademika Burovića najavljena je preko nezavisnog podgoričkog dnevnog lista DAN, zatim preko sajta i drugih nevladinih medija. Albanska komisija pri Ministrstvu unutrašnjih poslova Albanije, koja je formirana kad je doneta odluga da Akademika puste iz zatvora, da bi ga kao sjenka pratila u korak svojim intigama i zločinima, čim je to saznala, pozvala je svoje ljude i organizovala ih da svim sretstvima i na sve moguće načine sabotiraju tu promociju. Tako sajt albanske dijaspore u Ulcinju , na sam dan promocije, u 17 sati i 16 minuta preštampava oglas lista DAN, dodajući mu ova dva komenta :

Zyraja : " Asnjëfarë robi prej njeriu. Person pa individualitet me prralla të imagjinuara historike të njohura vetëm atij. Eh çfarë budallallëqesh ka shkruar ky njeri, o milet, nuk di si është akoma gall ".

PREVOD : Nikakavo čeljade od čovjeka. Ličnost bez individualiteta sa istorijskim imaginarnim pričama, poznate samo njemu. Eh kakve je budalaštine pisao ovo čeljade, o narode, ne znam kako je još živ.

Mali Budo : " Do të thuash se është dashur te vritet pse ka shkruar ashtu ? "

PREVOD: Hoćeš da kažeš da ga je trebalo ubiti zato što je pisao tako ?

Sa ovog sajta, zvani na telefon iz Tirane, mnogi su drugi albanski sajtovi pohitali da to odmah kopiraju. Kako se zna, tamo od vremena piše jedan albanski akademik, koji se do jučer busao u prsa za proleterski internacionalizam: "Najveća greška Envera Hodže je što nije ubio Kaplana Burovića !"

No, Albanci se nisu zadovolili samo ovim mjerama sabotiranja promocije. Iz Tirane u Ženevu uzimaju na telefon svog novinara Nefail Malići i instruiraju ga da hitno učini intervju Akademiku Buroviću. Pošto Akademika ne nalazi u stanu (Bio je stigao u Ulcinj), obraća mu se preko telefona, pita ga za zdravlje i koješta drugo nevažno, pa i ne spominjući riječ intervju, dana 13.II.2017., objavljuje intervju : " Akademik Kapllan Resuli : Shqiptarët e Preshevës janë të vonuar, nga viti 1992 është dashur të jenë pjesë e Kosovës ! " (: Albanci Preševa su zakasneli, od godine 1992. trebalo je da budu dio Kosova !). Tobože riječi Akademika Burovića. Ovaj " intervju " odmah prenose sva albanska medija, posebno sajtovi, sa nadom da će ubjediti Srbe i Crnogorce, da ovaj Kaplan nije njihov, crnogorsko-srpski, već ovih drugih, albanski, koji mu prave intervju telefonom iz Ženeve u Tiranu(!) i prikazuju ga kao i sebe, kao velikoalbanca, anticrnogorca i antisrbina. Sve sa nadom, kad to pročitaju Srbo-Crnogorci, da će odmah anulirati promociju.

Akademik Burović je hitno intervenirao usmeno i pismeno, ali njegov koment ne objavljuju. Samo po održanoj promociji počeli su da skidaju taj " intervju ".

I pored toga ljudi su počeli, u određeno vrijeme i određeno mjesto, da se skupljaju. Tada su Albanci ubacili među njima svoje ljude da ih hvataju za rukave i šapatom ubjeđuju da ne prisustvuju promociji. I pored svega ovoga, sala se ispuni. Mnogi su stajali na noge, pošto nije bilo stolica za sve.

Kao obično, i na ovoj promociji Albanci su instruirali svoje ljude da provociraju Akademika svojim pitanjima. Doduše ne tako bezobrazno kao u Bitolj prije 10-12 godina.

Na ovoj promiciji bili su prisutni i novinari, koji su odmah dali svoje izvještaje preko medija o promociji i značaju tog dijela. Povodom ove promocije Akademik Burović je dočekan i u redakciji nezavisnog lista DAN, koji svojim izvještajima od vremena prati sa simpatijom stvaranje i izdavačku djelatnost ovog izuzetnog čovjeka i izuzetnog istraživača-stvaraoca. Izdavačka kuća sa dr Momčilo Vuksanović i njegovim saradnicima priredili su mu večeru u jednom restoranu Podgorice.

Kako je to rekao i preko štampe od vrijemena književnik Budimir Dubak, akademik, prof. dr Kaplan Burović je prošao i još uvijek prolazi kroz Golgotu. Protiv njega i njegovog stvaranja se najkriminalnije bore ništa manje već 5 države i svi stalinisti svijeta. Sabotiranje promocije njegove knjige u Podgorici vjerujemo da je unikalno, bez primjera u istoriji čovječanstva.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane