Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Do koske

Zbog Vučićevog reketa sina Hantera Bajdena otac će oteti Kosovo i Republiku Srpsku, a Srbiju pokušati da zgazi

Osim ako ih smrti u tome ne spreče

Novi američki predsednik Džo Bajden prema Srbiji i Srbima odnosiće se na stari način. Pritiscima i pretnjama pokušaće da privede kraju proces priznanja albanske lažne države Kosovo i da uništi Republiku Srpsku kako bi se unitarizovala Bosna i Hercegovina. "Jezivi Džo" (Creepy Joe) udariće i na Aleksandra Vučića. Postoji mnogo političkih razloga za njihov sukob, među kojima je i podrška srpskog predsednika Bajdenovom protivkandidatu Donaldu Trampu. Međutim, od tih, važniji su privatni motivi za osvetu. Vučić je sprečio Hantera Bajdena, Džozefovog sina, da kupi "Telekom Srbija". Zbog toga, sledi kazna.

Milica Grabež

Ulazak Džoa Bajdena u Belu kuću najteže su podneli Donald Tramp i Aleksandar Vučić. Trampu je, krađom glasova i brojnim prevarama, oteta izborna pobeda. Taj sukob još traje i trajaće. Vučić se novom predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zamerio i politički i poslovno, zato se sad plaši osvete.

U kampanji pred predsedničke izbore u Americi 2016. godine Vučić je podržao kandidata Demokratske stranke Hilari Klinton, čijoj fondaciji je uplatio dva miliona evra. Pobedio je republikanski kandidat Donald Tramp. Na prošlogodišnjim izborima podržao je Trampa. Pored novca, koji je dao Trampovom izaslaniku Ričardu Grenelu, Vučić je aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji.

Potpisom tzv. Vašingtonskog sporazuma pomogao je Trampu da dobije neki politički poen, pre svega iz jevrejskog glasačkog korpusa. Oba puta je pogrešno procenio ishod izbora. Od toga, mnogo veći problem mu predstavlja problem koji je napravio kad je sprečio Hantera Bajdena da kupi srpski "Telekom".

Dok je bio na funkciji premijera, Vučić je organizovao prodaju "Telekoma". Ceo proces je prilagodio svojim navikama i interesima. Javnost je saznala samo da se na tender javilo šest ponuđača, ali ne i njihova imena. Nisu objavljene ni njihove ponude.

Od konkretnih cifri, zna se samo da je privatizacioni savetnik dobio 638.000 evra. Da prodaja nije uspela, početkom decembra 2015. godine saopštio je lično Vučić.

- Vlada Srbije je odlučila da ne prodaje "Telekom Srbija". Iako smo dobili dobru ponudu, shvatili smo da ona nije dovoljno dobra da idemo u privatizaciju. Najbolju ponudu su dali Amerikanci. Da su dali 100-200 miliona više, ne bi bilo dileme - rekao je tadašnji premijer.

Iza američkog investicionog fonda, koji je za "Telekom", prema nezvaničnim informacijama, ponudio 1,2 milijarde evra, nalazio se Hanter Bajden, čiji otac Džozef je tada bio potpredsednik SAD-a.

Iza kulisa, uz posredovanje Tonija Blera, Vučićevog savetnika i dugogodišnjeg političkog i poslovnog partnera porodice Bajden, napravljen je dogovor o prodaji "Telekoma".

Bajdenov fond je zvanično ponudio koliko je Vučić tražio. Međutim, Vučić je u maju te godine zahtevao da na poseban račun bude uplaćeno 100 miliona evra "depozita". Pošto Hanter Bajden nije platio traženi mito, Vučić je odustao od prodaje "Telekoma". Prvo je upropastio Bajdenove poslovne kombinacije, a kasnije i sam "Telekom", iz koga je izvukao oko 240 miliona evra da bi kupio televizije Prva i B92, kao i Kurir.

Pod Vučićevom kontrolom "Telekom" je uzeo kredite od oko 600 miliona evra i plasirao obveznice u vrednosti 200 miliona evra. Tolika zaduženja mogu da se iskoriste za investicije, ali trenutno obaraju vrednost preduzeća, koje je 58,8 odsto u vlasništvu države.

Vučić se sad kaje što je reketirao Hantera Bajdena, plaši se osvete njegovog oca Džoa, svestan je na šta je sve on spreman.

Džo Bajden je, kao potpredsednik SAD, u vreme drugog mandata Baraka Obame, imao glavnu ulogu u kreiranju ukrajinske krize. Bajden je presutno uticao na izbijanje rata u Ukrajini. Pored političkog interesa, da se Ukrajina definitivno i trajno distancira od Rusije, Bajden je imao i privatne poslovne interese.

Sina Hantera je ubacio u upravni odbor energentske kompanije "Burizma", gde je imao platu od 50.000 evra i moć da sprovodi razne finansijske malverzacije. Kad je ukrajinski tužioc Viktor Šokin pokrenuo istragu, koja je obuhvatala i poslovanje Hantera, zaštitio ga je tata Džo.

- Iz Kijeva odlazim za šest sati. Ako tužilac ne bude otpušten, nećete dobiti novac - rekao je stariji Bajden u jednom presretnutom razgovoru s tadašnjim predsednikom Ukrajine Petrom Porošenkom.

Na saslušanju pred Savetom za spoljne poslove SAD, u oktorbru 2018, Bajden je potvrdio verodostojnost tog snimka, ali istakao je da pritisak na ukrajinsku vlast nije vršio da bi zaštitio sina, nego zbog sumnje da je tužioc Šokin umešan u korupciju.

Globalna mreža banaka, energentskih kompanija i političara, na čijem čelu se od 2013. do 2016. nalazio Džo Bajden, iz Ukrajine je nezakonitim kombinacijama stekla 1,5 milijardu evra.

Bajden je kreirao građanski rat u Ukrajini da bi došao do unosnih poslova, na kojima je ostvario ogromnu zaradu. Taj model vladanja sada će primeniti na Srbiji, s tim što ima jedan motiv više - da se osveti Vučiću za prevaru i pokušaj reketiranja od pre šest godina.

Vučić je pokušao da na prodaji "Telekoma" zaradi 100 miliona evra, a cenu te avanture platiće Srbija i srpski narod na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj. Dolazak Bajdena na mesto predsednika Amerike proslavljen je u Prištini i Sarajevu, gde se očekuje da nova administracija obnovi agendu iz devedesetih godina prošlog veka, čiji simbol je upravo "Creepy Joe".

U predizbornom obraćanju "Amerikancima bošnjačkog porekla", Bajden je istakao da se "eksplicitno zalaže za reviziju Dejtona" i za "obavezu priznanja genocida u Srebrenici". Bajden je obećao da će proces unitarizacije BiH sprovesti "brzo i bezbolno".

- Bosna mora da postane funkcionalna država u kojoj važi princip "jedan čovek - jedan glas" - izjavio je nedavno Entoni Blinken, budući državni sekretar za spoljne poslove.

Nova američka administracija unitarizaciju Bosne i Hercegovine predstavlja kao neophodan korak na njenom putu ka Evropskoj uniji. Gašenjem Republike Srpske, Amerika bi dokazala da je obnovljena saradnja Vašingtona i Brisela, odnosno Berlina, kao i da je Rusija još jednom poražena na Balkanu.

Za izvršenje tog zadatka potrebno je, pre svega, oboriti s vlasti Milorada Dodika, koji uživa podršku zvanične Moskve. Vučić je još 2012. godine pristao da, u zamenu za vlast u Srbiji, izvrši tri obaveze: 1. da učvrsti državnost albanskog Kosova, 2. da učestuje u unitarizaciji BiH i 3. da uvede Srbiju u NATO.

Sticajem okolnosti, usled promena u američkoj politici koje je doneo Trampov dolazak na vlast, došlo je do velikog kašnjenja s realizacijom tog plana. Međutim, Bajdenov dolazak na vlast oživeće stare namere.

Vučiću neće biti teško da se uključi u demontažu Republike Srpske. Najveći problem predstavljaće mu Dodik, ali ne kao zaštitnik svojih pozicija i RS-a, već naprotiv, kao dokazani konvertit koji može opet da se stavi na uslugu Amerikancima.

Dodik je 1998. godine došao na vlast upravo zahvaljujući podršci Vašingtona. Kasnije se, u skladu s ličnim interesima, okrenuo Rusiji, ali to ne znači da ne može da se vrati u zagrljaj onih koji su ga politički stvorili.

Vučić se toga najviše plaši, zato traži način da pre Dodika dokaže svoju spremnost na izdaju interesa srpskog naroda u RS. Na njegovu žalost, sužen mu je prostor za delovanje. Savetnik Toni Bler više nema toliki uticaj na Bajdena, a i Metju Palmer, jedan od Vučićevih abonenata iz američkog diplomatskog kora, ne stoji dobro u Vašingtonu, izgubio je stare pozicije.

Zbog političkog i društvenog haosa u SAD, Džo Bajden još neko vreme neće moći da se bavi problemima Zapadnog Balkana.

Umesto njega, pritisak na beogradske vlasti da potpišu obavezujući sporazum s albanskom republikom Kosovo vršiće njegovi najbliži saradnici Filip Riker i Viktorija Nuland, koji su se dokazali kao beskompromisni borci protiv srpskih državnih i nacionalnih interesa. Nuland je, dok je bila na funkciji pomoćnika državnog sekretara Džona Kerija, u julu 2016. posetila Beograd i upozorila predstavnike srpske vlasti da "ne mogu sedeti na dve stolice, jer to vodi ka ukrajinskom scenariju".

Pretnja građanskim ratom, bar u ovom trenutku, izgleda suviše apstraktno, ali ne treba zaboraviti izjave Džoa Bajdena poput one da su "Srbi nepismeni degenerici, ubice beba, kasapi i silovatelji". Iako je tim rečima preciznije opisao sebe, nego Srbe, nikad nije odstupio od svojih rasističkih stavova prema Srbima. Sad ima i privatne motive za obračun.

Aleksandar Vučić je svojim avanturizmom, nesposobnošću da razume političke procese u svetu i nekontrolisanom pohlepom, koja ga je navela na pokušaj da reketira Hantera Bajdena, stvorio najjače moguće neprijatelje. Ne bi bilo štete da samo on plati svoje greške. Međutim, zbog njega, na udaru će se naći Srbija i srpski državni i nacionalni interesi na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane