Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Su(lu)dovanje

Koja mafija vlada u srpskom pravosuđu (243)

Hoće li ga uloviti rendžeri

Srpski sudovi još donose presude "U ime naroda". I, uglavnom, protiv naroda, odnosno običnih građana, koji ne pripadaju gornjoj strukturi društva, niti organizovanim kriminalnim grupama koje drže na vezi i apanaži veći broj sudija i državnih tužilaca. Za razliku od državnih tužilaca, koji svojim zamenicima mogu da izdaju obavezujuća uputstva, sudije su potpuno samostalne u svom radu i odlučivanju. Na žalost, najveći broj delilaca pravde tako se i ponaša - nasilno, priprosto, ne poštujući zakonitost ni javni moral. Za tužioce i delioce pravde u Srbiji birani su podobni i prepodobni, loši studenti i još lošiji ljudi. Zašto se nemo posmatra propadanje i sunovrat Srbije i pravosuđa? Zašto je za ministra postavljena Nela Kuburović, koja za svojih 36 godina života nije donela nijednu presudu, nije podigla nijednu optužnicu? Ko je nova ministarka pravde Maja Popović, službenica Bezbednosno informativne agencije. O tome piše urednik Milan Glamočanin, bivši načelnik uprave u saveznoj policiji, u saradnji sa istraživačkim timom Magazina Tabloid. U ovom broju zamenjuje ga Milovan Brkić, jer je Glamočanin na dužem lečenju. Očekujemo da će od sledećeg broja Glamočanin preuzeti vođenje ovog projekta

Milovan Brkić

U zgradi u Nemanjinoj ulici broj 22-26 u Beogradu vlada velika nelagoda. Na spratu na kojem se nalaze kancelarije Javnog tužilaštva Srbije, iseljeni su svi zaposleni i preseljeni su svi službenici u zgradu bivšeg SIV-a na Novom Beogradu.

U prostorije tužilaštva, kojim još vlada Zagorka Dolovac, evo već 13 godina, useljavaju se službenici Američkog ministarstva pravde, tužilaštva i istražitelji.

Istražiteji iz DEA, FBI-a, Agencije za sprečavanje pranja novca već su stacionirani u Službi za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave kriminalističke policije MUP-a Srbije.

Nervozni su i u Ambasadi SAD-a, jer očekuju da se konstituiše Narodna skupština Srbije, koja mora da usvoji Zakon o sprovođenju Ustava Srbije, kojim su izvršene ustavne promene u pogledu organizacije i statusa pravosuđa. A srpski diktator to odugovlači što je moguće duže. On se bori za vazduh, važan mu je svaki dan na vlasti.

Početkom aprila u Zagreb, u zgradu ambasade SAD-a, došao je predstavnik SAD-a, koji će rukovoditi radom na razbijanju balkanskog narko kartela, pranja novca, trgovinom belim robljem i drugim teškim krivičnim delima. Balkan je postao opasniji od latinoameričkih država, u kojima vladaju organizovane narko bande.

Iz Zagreba će se rukovoditi akcijom privođenja pravdi perača novca, trgovcima duvana, zlatom, oružjem, belim robljem...

U ambasadu svake balkanske države useljen je službenik koji će postupati po nalogu ''glavnog šerifa'' iz Zagreba. A treba dodati da je zagrebačko tužilaštvo (državno odvjetništvo) i policija odlučno sarađivalo sa istražiteljima iz Eurpola, iz DEA i FBI-a.

Istovremeno i Europol i Eurodžast pokušavaju da sprovedu naloge javne tužiteljke Evropske Unije Laure Koveši, koja je istraživala pranje novca preko fondova EU, a nestale su desetine milijardi evra, koje su završile u džepovima balkanskih diktatora i evropskih komesara i službenika.

Najveći perač novca je Slovenija, njena Nova ljubljanska banka.

Mnoge akcije, koje su Europol i Eurodžast i nemačka kriminalistička policija pokretale preko Hrvatske, na privođenju pravdi opasnih mafijaša, propale su, jer se Srbija pokazala kao čvrst bedem za istražitelje. Oni koji su utekli u Srbiju, dobili su zaštitu Andreja Vučića i njegovog brata Aleksandra. Uključujući i dvojicu braće Osmani, koje Europol i DEA smatraju najopasnijim narko kartelom u Evropi. U Srbiji im ni dlaka s glave ne fali.

I akcija nemačke kriminalističke policije na presecanju narko kanala, doživela je svojevremeno puni fijasko, jer je srpska policija na vreme obavestila one koji su bili meta, da se sklone.

I akcija hapšenja narko kartela u Crnoj Gori se izjalovila. Prvo je Ministarstvo finansija SAD-e stavilo na Crnu listu bivšu državnu tužiteljku i predsednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja je potom uhapšena, a u pritvoru se našao i njen sin, koga su vratili iz Beograda ''sa lečenja''.

Gospođa Medenica je sa pozicija koje smo pomenili, štitila sve transporte oružja, duvana, narkotika. Njen sin je bio menadžer mafije. Posredovao je u kupovini stanova, vozila, transferu novca.

Ubrzo zatim obznanjeno je da su kriminalnu grupu činili i dvojica policajaca, a jednom je nađeno 40 miliona evra na računima! Ta vest je prilično uznemirila građane Crne Gore.

Najavljena je istraga, ali tužilaštvo, koje je prešlo u ruke nove vlasti i stranaca, nije moglo da reaguje. Nova vlast na čijem je čelu Dritan Abazović ustuknula je pred pretnjom crnogorskog predsednika da će, ako uhapse policajca Perovića, zbog tih tričavih 40 miliona evra, on oboriti Abazovićevu Vladu.

Balkanske mafije, na čijem su čelu ljudi iz gornje strukture vlasti, imaju toliko novca da mogu da biraju vlade, ministre, tužioce, policajce, da kupuju političare, evropske komesare, istražitelje, ambasadore...

Istraga evropske tužiteljke Laure Koveši došla je do šokantnih otkrića kako su stotine miliona iz fondova EU završavale u džepovima komesara, evro-poslanika, banaka i balkanskih vlastodržaca. Najveće pare uzela je bivša komesarka Federika Mogerini, komesari Johanes Han, šef Komisije Žan Klod Junker.

Ipak, ni tužiteljka Koveši nema sve mehanizme da ovu komesarsko birokrtatsku mafiju iz Brisela i njihove saradnike privede pravdi. Sadašnja ''šefica'' Ursula fon der Lajen je opelješila nekoliko desetina miliona evra, prebacujući ih preko raznih kreditnih linija do ''korisnika'', koji su vraćali deo kolača. Usrulja fon der Lajen je bila pod direktnom zaštitom gospođe Merkel, a kao ministarka odbrane Nemačke ojadila je vojni budžet za više od 100 miliona evra.

Gospođa Usrulja je član američke duboke države, a njen muž Hajko je član upravnog odbora farmaceutskog koncerna Moderna, pa nije ni čudo što je komesarka tražila da se cela Evropa izoluje i primi vakcine kompanije kojom vlada njen muž.

Da se vratimo ''okupaciji'' prostorija javnog tužilaštva Srbije i pokušaju Ministarstva finansija i ministarstva pravde SAD-a da spremno dočekaju objavljivanje Crne liste koja je naređena obavezujućom Izvršnom uredbom koju je 8. juna prošle (2021) godine doneo američki predsednik Džozef Bajden.

Balkanska mafija ima još uvek solidnu podršku, a neki i važnu podršku, američkog ministarstva spoljnih poslova.

Stejt Department je rak rana Sjedinjenih Država. To pokazuje i činjenica da veći broj karijernih dipolomata napušta službu, odlazeći rezignirano iz nje. Tako je pre nekoliko meseci zamenik ambasadora SAD-a u Moskvi, na pitanje kolege iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije, kojeg službenika da stavi na listu za proterivanje, jer moraju da uzvrate na odluku o proglašenju ruskih diplomata za personu non-grata u Vašingtonu i Njujorku, zamolio kolegu da njegovo ime stavi na tu listu, jer on, ionako, čim se vrati, napušta Stejt Department!

I prethodni ambasador, kome je zamenik bio Entoni Godfri, doskorašnji ambasador u Srbiji, napustio je po povratku u Vašington Stejt Department!

Srpski diktator Aleksandar Vučić raspolaže ogromnim količinama novca. Najmanje 25 milijardi dolara je izneo u banke u Sjedinjenim Državama. Kupio je latifundije, raskošne zamkove, podigao crkve, osnovao kompanije. Na računima u Kini i njenim bankama raspolaže sa preko dve milijarde dolara, a njegov brat Andrej ima samo u jednoj banci 260 miliona.

U Moskvi se Vučić omastio, nabrao je preko dve milijarde evra. Svuda je diktator i njegov brat ostavljao novac u bankama. U Švajcarskoj, u Londonu, u Parizu, nosio je džakovima pare u Saudijsku Arabiju, u Ujedinjene Arapske Emirate.

Uz Aleksandra su se ovajdili i njegovi kumovi, saradnici, koji su, preko noći, za samo deset godina, postali vlasnici jahti, najskupocenijeg voznog parka, raskošnih vila po Srbiji i u inostranstvu.

Najmanje 100 milijardi evra ili dolara je samo Vučićeva mafija iznela iz Srbije za deset godina koliko su na vlasti.

Vučić je pljačkao novac koji je Srbija dobijala u vidu donacija, iz predpristupnih fondova, iz kreditnih linija, rasprodajom resursa, zemljišta, vode, izvozom radne snage, uvozom prljavih tehnologija, izvozom oružja, saradnjom sa Iranom, uzimanjem provizija od kineskih kompanija, koje danas gospodare Srbijom, reketiranjem naprednjačkog kartela, predsednika opština, direktora javnih preduzeća.

Samo je EPS Vučić opljačkao za nekoliko milijardi evra. Opelješio je Telekom, Poštu, svi su uzimali kredite da plate kupovinu te-ve kanala, novina, portala.

Kako se Vučić držao na vetrometini?

Svima je plaćao. Angeli Merkel, briselskim komesarima, evro-parlamentarcima, šefovima stranih država...

Najviše je platio američkog državnog sekretara Majkla Pompea, sa 200 miliona dolara, da postavi njegovog zaštitnika Metju Palmera da postane zadužen za rešavanje spora Priština-Beograd, jer je srpski diktator uzeo od Hašima Tačija 300 miliona, koje je mogao opravdati priznanjem Kosova. Palmer je stajao iza Vučićevih leđa, javno pretio građanima i opoziciji Srbije da moraju da budu pokorni srpskom diktatoru. Podmitio ga je uz pomoć svoga advokata Toni Blera, bivšeg premijera Ujedinjenog Kraljevstva, koji je za svog mandata nastojao da zgazi Srbiju.

Vučić je opasno lud. On je zaista umislio da je Bog Sunca, da svi moraju da ga slušaju, da je on centar Sveta.

Kako se održava na nogama ova protuva?

Pozivajući se na nepostojeću zaštitu iz Moskve, iz Pekinga, Rijada, Abu Dabija, Ankare, Vašingtona, Brisela, Pariza, Berlina, Vučić plaši saradnike da moraju da ga slušaju, ili će ih progutati mrak. Svuda u svetu su njegovi ljudi.

Danas on ratuje sa Bezbednosno informativnom agencijom. To je težak rat, jer Vučić je uspevao da zavara pojedine uprave, da uvek, mimo direktora, komunicira sa nekim levakom, koji mu pribavlja podatke. Nije važno koje, važno je da se zna da on ''može i bez direktora''. Tako je koristio Radmilu Selaković i Ivana Todorova, a potom nesrećnog Marka Parezanovića, zvanog Parmezanović. Svakog od tih ''upotrebljivih momaka'', kao što je bio Zoran Stanić ZIS, šef tehničke službe, do Parmezanovića, Vučić je šutnuo. Tako je sebi obezbeđivao moć.

Arhivski fondovi BIA su puni dokaza o svim kriminalnim aktivnostima Aleksandra, Andreja, Anđelka i njihovih kumova i članova kartela. Sve je zadokumentovano. Dislocirani su i dokazi kojima raspolaže Uprava kriminalističke policije, Ministarstvo finansija, vojne bezbednosne službe.

Vučić je svestan da je opkoljen. Ne postoji član u srpskom krivičnom zakonodavstvu i Ustavu Srbije koji Vučić nije prekršio. Kada bi mu se sabirale kazne zatvora, osudili bi ga na nekoliko hiljada godina zatvora.

Procesi koji su započeti hapšenje grupe Veljka Belivuka, koji je bio egzekutivni servis Vučićevih za ubijanje, zastrašivanje, mučenje i prebijanje nepodbnih saradnika, navijača, građana, hapšenje u slučaju Jovanjica, zabrinule su diktatora, jer su dokazi o njegovim zlodelima bili u drugim rukama, koje su spremne da ga ščepaju.

Iz tih procesa Vučići su se izvlačili uz pomoć pravosuđa, koje je potpuno pokorio.

Da bi osigurao zaštitu tužilaštva, diktator je postavio u treći mandat Zagorku Dolovac, koja je samo prisutni građanin na mestu prvog tužioca u zemlji, koja je pokrivala sve njegove zločine. Tužioca za organizovani kriminal, čačanskog advokata, saradnika podzemlja, Mladena Nenadića podmitio je sa 20 miliona evra. U kešu. Taj novac doneo je Aleksandar Soroš i predao ga Nenadiću, da štiti porodicu Vučić, dok je na tom položaju.

Nije samo Nenadić u ''timu za zaštitu''. Snažnu podršku Vučićevom kartelu i porodici obezbeđuje predsednik Višeg suda u Beogradu Aleksandar Stepanović, koji je menadžer najvećeg suda, u kojem se sudi i za organizovani kriminal, za korupciju i ratne zločine.

Suđenje za Jovanjicu, najveću uzgajivačnicu marihuane u Evropi, koja je bila u vlasništvu Andreja Vučića, zatim suđenje Belivukovoj grupi, Dijani Hrkalović i članovima Vučićevog kartela, Stepanović je pokrivao i dušom i telom, kako bi se reklo.

I ako kuka na sav glas, da je pod pritiskom i da nema tužbi za korupciju, Stepanović je prvo predmet Belivuka dodelio sudiji Zorani Trajković, u čijem veću je sudila i zloglasna sudija Mira Ilić, a ona je odbila da sudi, navodeći da je predmet dobila mimo reda.

Zahvaljujući Stepanoviću, predmet Belivuka je pod kontrolom. Suđenje može da se odugovalči u nedogled.

Da podsetimo da je suđenje Zvezdanu Terziću, Vučićevom ''omiljenom sportskom radniku'' mirovalo pune četiri godine, a onda je sudija koji ga je držao u fioci, Zoran Đorđević izabran za sudiju Apelacionog suda. Sada je predmet opet pod kontrolom, sudiće mu Ana Trifunović Đuričković.

Najbližim saradnicima Terzić je priznao da je pošteno platio sudsku zaštitu. Posrednik je tražio za Stepanovića milion u kešu i on je bio miran pune četiri godine.

Kao što Vučić nasiljem vlada u Srbiji, tako i Stepanović drži u ropstvu srpske sudije.

Da bi se dodvorio Vučiću, slučaj dvojice inspektora MUP-a, optuženih za odavanje službene tajne, Dumanovića i Trbovića, dodelio je najkorumpranijem sudiji u Beogradu, Zoranu Božoviću. On je optužen da je ''izgubio'' 13 predmeta, za koje je dobio novac da zastare. Stepanović ga je prigrabio za sudiju Višeg suda u Beogradu. Gospodin Božović je odmah isključio javnost sa suđenja, da dvojica inspektora ne kažu šta sve znaju. Stepanović je odbio zahtev za izuzećem sudije Božovića.

Po Vučićevom nalogu Božović je oslobodio od krivične odgovornosti inspektore Dumanovića i Trbovića, jer je diktator hteo da pokaže da u Srbiji pravosuđe samostalno odlučuje.

Vučićeva propaganda pravi alibi Stepanoviću, kao odmetnutom čoveku od politike SNS-a, jer želi da mu na taj način omogući ugled kod stranaca, da ga postave za glavnog čoveka u pravosuđu.

Iako nije doneo nijednu presudu u Višem sud u Beogradu, gospodin Stepanović je izabran za sudiju Apelacionog suda u Beogradu. U ovom sudu nije proveo nijedan dan, ali je zbog ''ostvarenih rezultata'' i ocene ''naročito se ističe'' izabran a sudiju Vrhovnog kasacionog suda! Bilo je planirano da Stepanovića postave za predsednika najvišeg suda u zemlji, ali se Vučić odlučio za Jasminu Vasović, a Stepanovića da ostavi u rezervi, da se stranci zalete i da ga oni postave na to mesto.

Istraživačka mreža KRIK objavila je istraživanje Prosudi ko sudi. Obradila je predmete Odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu. Učinak ovog odeljenja je katastrofalan. Njime direktno, u svojstvu predsednika vanraspravnog veća, rukovodi Stepanović. On, svojim rešenjem, raspoređuje koji će sudija suditi u Odeljenju za organizovani kriminal i Odeljenju za ratne zločine. Niko ko nije sa njim u dobrim i ''poslovnim'' odnosima ne može ni kročiti u zgradu u Ustaničkoj ulici!

Glavni menadžer gospodina Stepanovića je sudija Siniša Petrović. Sa njim u šetnji Aleksandar ugovara tarife za puštanje iz pritvora.

Pritvor je glavno oruđe u obračunu sa onima koji treba da plate. I najtvrđi nakon tri godine provedene u pritvoru, popuste, rasprodaju imovinu, sve što imaju, zaduže se i plate.

Nekoliko stotina miliona evra je već isplaćeno za odštetu onima kojima je sudio Viši sud u Beogradu! Stepanović bi tražio da mu se ''izda nalog'' ili javi kako da presudi.

Skandalozno je i ponašanje stranih predstavništava i organizacija koje se bore za ljudska prava.

Kada je većinom glasova Viši sud u Beogradu osudio Radomira Markovića i optužene za ubistvo Slavka Ćuruvije, svi su požurili da pohvale odluku sudskog veća, koju su doneli Stepanovićevi kumovi. Presuda je bila skandalozna, a na nju se žalio i tužilac, jer je sudsko veće, većinom glasova, izrekom presude, konstatovalo da je ubistvo izvršeno sa nepoznatim licem, suprotno navodima optužnice. Apelacioni sud u Beogradu je morao, po sili zakona, da ukine presudu, a ona je dočekana na nož, mada je potpuno zakonita, jer je sud prekoračio optužbu.

Da li je moguće da uz pomoć američkih savetnika u tužilaštvu i istražitelja u policiji, Vučićeva mafija bude privedena zakonu?

Nažalost, odgovor je negativan.

Čitava ova pokazna vežba deluje kao zavrtanje ušiju građanima Srbije.

Poruka je - evo tu smo, samo što nismo priveli Vučića, bez sumnje jednog od najodvratnijih kriminalaca na planeti. Jednog lepog dana, a možda i pre!

Koliko je para američkih poreskih obveznika potrošeno da agenti DEA, FBI-a, CIA, Agencije za sprečavanje pranja novca.... utvrde puteve narko tovara, oružja, pranja novca, pljačkanja kreditnih linija i fondova?

Građani Srbije se sećaju zloglasnog Metju Palmera, Vučićevog intimusa, koji je Srbiji zabadao godinama nož u leđa.

Američka diplomatija ume da prlja građane malih naroda. Palmer je oženjen srpkinjom, Danicom Damjanović, koja se iz Beograda preselila u u Dobre vode kod Bara, jer njen suprug, šizoidni Metju Palmer za Srbe javno tvrdi da su ''gola govna''.

Da li je uz Palmerovu pomoć i zaštitu, Vučić pobio veći broj svojih političkih oponenata, ili onih koji su mu smetali u biznisu?

Tako je za ambasadora u Beogradu Stejt Department poslao Kajla Skota, čija supruga je i državljanka Hrvatske (Nevena), koja je usred Beograda govorila da su Srbi ološ i da su im ''ukrali i Nikolu Teslu!

Nad Stejt Departmentom se nadvijaju crni oblaci. Ova mafija je pokušala da razbije Sjedinjene Države!

Prošlo je godinu dana od kada je predsednik Bajden doneo izvršnu uredbu o stavljanju na crnu listu. Sekretarijat Ministarstva finansija, na čijem je čelu gospođa Dženet Jelen sačinio je spisak svih mafijaša sa Balkana, identifikovao njihovu imovinu, bankarske račune, kompanije, sve kriminalne radnje.

Nažalost, da bi se Crna lista obznanila, potrebna je i saglasnost Stejt Departmenta, a taj resor, nažalost, vodi Gabrijel Eskobar, koji je uživao u blagodetima dok je bio zamenik ambasadora Entoni Godfrija.

Međutim, zbog naglog zaokreta u politici Sjedinjenih Država, saradnici na zločinačkom projektu razbijanja SAD-a i svođenja stanovnika planete na ''zlatnu milijardu'', uz predsednika Bajdena još su ostali samo ''momak iz Pentagona", kako ministra odbrane Lojda Ostina zove predsednik, jer ne može da mu se seti imena, sekretar za spoljne poslove Entoni Blinken i direktor CIA Vilijem Barns. (U ovom broju možete pročitati tekst pod naslovom koji govori o zaokretu američke politike, bez pitanja o tome predsednika Bajdena).

Da samo pet Vučićevih saradnika stave na Crnu listu, kartel srpskog diktatora bi se raspao za sedam dana.

Da li su dnevnice i lagodan život u Beogradu razlog da se američkim istražiteljima ne žuri da Srbiju oslobode zločinaca koje su nam oni nametnuli, ili je stvarno uticaj Stejt Departmenta, pomenutog Eskobara jak, da briše sve napore nekoliko hiljada obaveštajaca koji su istraživali zločine balkankih kartela?

Sa ovakvim stanjem u srpskom pravosuđu, nemoguće je pokrenuti nijedan krivični postupak!

Sa Mladenom Nenadićem, specijalnim tužiocem za organizovani kriminal i sudijama Odeljenja Višeg suda i sudijama Apelacionog suda u Beogradu, svaki krivični postupak završiće onako kako Aleksandar Vučić želi.

Dugo sam razmišljao kako se osećaju agenti DEA, FBI-a, CIA... Europola, kada njihove istrage zaustavi neki Gabrijel Eskobar ili korumpirani službenik Stejt Departmenta, a možda i gospodin Hanter, sin predsednika Bajdena.

Siguran sam da se mnogi od njih osećaju nelagodno, kao i novinari kojima urednici istraživanje u koje su uložili mnogo truda i rizika, odbiju bez objašnjenja.

Američki istražitelji su puni hvale za Službu za borbu protiv organizovanog kriminala MUP-a Srbije i za arhivske fondove kojima raspolažu!

Neko sa strane stoji iza Aleksandra Vučića, huškajući ga da nas potpuno satre, opljačka i pobije.

Hoće li ga uloviti američki rendžeri?

Tekstovi iz ovog broja Magazina Tabloid pružaju osnov za zaključivanje ko stoji. I kako da ga se oslobodimo.

1

Visoki savet sudstva nelegitiman

Nakon raspuštanja Narodne skupštine Srbije, Visoki savet sudstva donosi odluke o izboru, unapređenju i proganjanju sudija u nepotpunom sastavu, što ga čini nelegitimnim.

Naime, u radu VSS ne učestvuje više Vladimir Đukanović, predsednik Odbora za pravosuđe Narodne skupštine, koja je raspuštena. U VSS, međutim, učestvuje Ranko Keča, koji ne može zastupati profesore pravnih fakulteta. Keča je rođen 1950. godine, i sa 72 godine ne može biti profesor ni na jednom fakultetu. Nakon navršenih 67 godina njemu je po sili zakona morao prestati radni odnos, tako da nema zakonskog osnova da može biti član VSS. Takođe, u radu VSS ne učestvuje predstavnik advokata Srbije, jer ga Narodna skupština nije ni izabrala.

U radu i odlučivanju VSS, a tako je i u Državnom veću tužilaca, učestvuje osam članova, (od 11 koliko predviđa zakon i Ustav Srbije) te je rad ovog saziva potpuno nelegitiman, jer i ministarka pravde u ostavci Maja Popović ne učestvuje u radu VVS i DVT, jer je Vlada u ostavci.

Sve odluke koje je Visoki savet sudstva doneo u ovom sazivu mogu se poništiti. I morale bi. Ako kandidati za sudije nisu izabrani, a podnesu tužbu Upravnom sudu, odluke bi morale biti poništene, jer 72-godišnji Ranko Keča ne može biti ni član VSS ni Državnog veća tužilaca.

Napominjemo da radom Visokog saveta sudstva predsedava Jasmina Vasović, predsednica Vrhovnog kasacionog suda, a Državnim većem tužilaca Zagorka Dolovac, njih dve treba pozvati i na krivičnu odgovornost, zbog zloupotrebe službenih ovlašćenja. One bi morale da do daljnjeg obustave rad i VSS i DVT, dok se ne izaberu članovi, kako to predviđa Ustav i Zakon.

Kakvu pravdu možemo očekivati u Srbiji, ako sudije i tužioce biraju Jasmina Vasović i Zagorka Dolovac?

2

''Mnogo kenja''

U borbu protiv urednika i novinara Magazina Tabloid, predsednik Višeg suda u Beogradu je angažovao Tatjanu Jeremić, vršioca funkcije predsednika Drugog osnovnog suda u Beogradu i v.f. pedsednika Prvog osnovnog suda u Beogradu. Violetu Dolašević Saveljić.

Gospođa Jeremić je bila sudija Prvog osnovnog suda u Beogradu, a Stepanović je svojim rešenjem ovu sudiju koja je sudila u Odeljenju za porodične odnose, imenovao za v. f. predsednika Drugog osnovnog suda. Potom je izabrana za predsednika, a sada, nakon isteka mandata je ponovo vršilac funkcije predsednika suda.

Ovog puta, ona će ponovo konkurisati za predsednicu suda, ali sa pozicije sudije Višeg suda u Beogradu, na koju je izabrana u martu ove godine. Visoki savet u prethodnom sazivu odbio je da je imenuje za sudiju Apelacionog suda u Beogradu. U ovom sazivu VSS je izabrao gospođu Tatjanu za sudiju Višeg suda u Beogradu. Član VSS Zorana Delibašić obrazložila je predlog za izbor Jeremićeve rečima da je ona dobar sudija, da je čitala njene odluke i presude, koje su vrlo pismene i stručne!

Već pet godina gospođa Jeremić na mestu predsednika Drugog osnovnog suda ne prima stranke, ne odlučuje u predmetima i ne piše nikakve presude i odluke!

Kao je moguće da je ‘’tako divne, stručne i obrazložene presude’’ čitala gospođa Zorana Delibašić! Ona je za svoj rad dobila od Višeg suda u Beogradu ocenu ‘’naročito se ističe’’. U čemu? U poslušnosti predsedniku Višeg suda?

Ovih dana je sudija Jeremić poslala nalog za izvršenje prema potpisniku ovih redova zbog komunalnih usluga iz 2011. godine. To rešenje u Prvom osnovnom sudu potpisala je tadašnja sudija Mirjana Dimitrijević. Danas je ona javni izvršitelj. Zastarevanje naplate komunalnih usluga nastupa, po zakonu, u roku od tri godine, ali ona je to izvukla iz arhive, da plaši novinara, po nalogu Stepanovića, koji joj je naredio da to uradi, uz obrazloženje da ‘’mnogo kenjam’’. Pogađate da je predmet za izvršenje dodeljen Mirjani Dimitrijević, sa kojom je gospođa Jeremić radila u istom sudu. Izvršenje je nemoguće sprovesti jer je nastupila apsolutna zastarelost, ali me pravosudna mafija svakodnevno podseća šta sve može da mi uradi.

Violeta Dolašević Saveljić je pre mesec dana postavljena za v.f. predsednika Prvog osnovnog suda, jer je razrešena dužnosti Snežana Stevović. Iako je, inače ona sudija Apelacionog suda u Beogradu, odlučila je da ode u prevremenu penziju. Na njeno mesto je Aleksandar Stepanović imenovao Violetu Dolašević Saveljić, kumu jednog kosovskog biznismena, a po nalogu Nikole Petrovića, Violeta mora da osigura interese mafije koju predvodi Stepanović.

Za višeg sudiju unapređen je i sudija Prvog suda Radun Bubanja. On je nakon godinu dana dozvolio povraćaj predmeta zbog kojeg je tužena Svetlana Đajić, proslavljena košarkašica i odbornik u Skupštini grada Zrenjanina, zbog pisma u Magazinu Tabloid. Tužilac nije došao na suđenje, a nakon godinu i tri meseca, dostavio je, po nagovoru Bubanje izveštaj lekara da ga je boleo zub i da je svratio u neku ambulantu u nekom selu, pa su mu dali potvrdu tek nakon 18 meseci.

Filmski režiser Željko Gvardiol, iz generacije Kusturice, Grlića, Srđana Karanovića, snimio je dokumentarni film o gospodinu Bubanji, koji je, kao sudija, oteo stan gospođi kojoj je sudio! Protiv njega se vodi više sporova po tužbama građana, Stepanoviću je puno srce što ga je doveo u svoj sud. Potreban mu je.

3

Vrhovne, koji kasape

Pravosudna mafija je našla utočište i u Vrhovnom kasacionom sudu, na čijem je čelu Jasmina Vasović ''drugarica sa fakulteta" Aleksandra Vučića. Ova neukusna žena je spremna da zgazi svakog ko je protiv diktatora i da sve nacionalne interese pogazi, ako on to od nje traži u svoje, ili ime međunarodnih hohštaplera. Ona je to i dokazala.

Objavljuemo spisak sudija Vrhovnog i kasacionog suda, koje može samo prepadni vod sprečiti da osude svakog ko zucne protiv diktatora, i da donesu zaključke, kao sudsku praksu, kojom daju nalog nižim sudovima da ih primenjuju.

Izostavili smo imena onih koji zaslužuju poštovanje, jer dosledno primenjuju zakonitost, kao osnovno načelo svakog pravnog sistema. Sada su ostali u manjini, ali odluke mafije nisu jednoglasne.

Dragan Aćimović, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen 1957. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 12. septembra 2014. godine. Postupa po predmetima iz krivične materije.

Jelica Bojanić Kerkez, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena 1958. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 8. novembra 2018. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije

Dragana Boljević, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1959. godine u Beogradu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 18. novembra 2021. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Branislav Bosiljković, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen 1959. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 16. novembra 2017. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Dubravka Damjanović, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1957. godine u Beogradu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 14. januara 2021. godine. Postupa po predmetima iz krivične materije.

Zorana Delibašić, član Visokog saveta sudstva

Rođena 1959. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 17. maja 2018. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Branka Dražić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1960. godine u Knjaževcu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 31. januara 2020. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Dr Ilija Zindović, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen je 1960. godine u Prijepolju. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 5. juna 2019. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Dragan Jocić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

(izabran za predsednika Apelacionog suda u Nišu)

Gordana Komnenić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1961. godine u Smederevu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 31. januara 2020. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Katarina Manojlović Andrić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena 1956. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 26. januara 2017. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Dragana Marinković, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1961. godine u Užicu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 31. januara 2020. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Marina Milanović, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena 1961. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 5. juna 2019. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Duško Milenković, sudija Vrhovnog kasacionog suda

(izabran za predsednika Apelacionog suda u Beogradu)

Tatjana Miljuš, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Danijela Nikolić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1968. godine u Vranju. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 31. januara 2020. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Ivana Rađenović, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1963. godine u Prištini. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 18. novembra 2021. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Milena Rašić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1963. godine u Obrenovcu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 18. novembra 2021. godine. Postupa po predmetima iz krivične materije.

Jasminka Stanojević, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena 1955. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 12. marta 2014. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Branko Stanić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen 1958. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 12. marta 2014. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Jasmina Stamenković, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1959. godine u Beogradu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 31. januara 2020. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Aleksandar Stepanović, sudija Vrhovnog kasacionog suda

(izabran za predsednika Višeg suda u Beogradu)

Dobrila Strajina, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena1961. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 16. novembra 2017. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Vesna Subić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena 1959. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 16. novembra 2017. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Miroljub Tomić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen 1961. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 16. novembra 2017. godine. Postupa po predmetima iz krivične materije.

Svetlana Tomić Jokić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena je 1960. godine u Vrbasu. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 18. novembra 2021. godine. Postupa po predmetima iz krivične materije.

Zoran Hadžić, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen je 1958. godine u Bačkom Gračacu, opština Odžaci. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 18. novembra 2021. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

Bata Cvetković, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođen 1957. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 01. januara 2010. godine. Postupa po predmetima iz krivične materije.

Gordana Džakula, sudija Vrhovnog kasacionog suda

Rođena 1956. godine. Na funkciji sudije Vrhovnog kasacionog suda je od 5. juna 2019. godine. Postupa po predmetima iz građanske materije.

podeli ovaj članak:

Natrag