Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tragom vesti

GODINE UMIRANJA: Srbija je svetski šampion u broju smrtnih slučajeva

Groblja su ponela i ove jeseni

Uništavanjem zdravstvenog sistema Aleksandar Vučić je značajno doprineo ostvarenju obećanja, koje je dao u martu 2020, da će nam groblja biti mala. Od tada je umrlo oko 50.000 ljudi više od proseka u prethodne tri godine. Vlast je iskoristila pandemiju Kovida 19 za korupcionaške kombinacije prilikom nabavke zaštitne opreme, medicinskih aparata, vakcina i izgradnju bolnica. Vučić i njegovi politički i poslovni ortaci napunili su džepove, ali i groblja. Ugrozili su javno zdravlje i stvorili uslove da Srbija postane svetski rekorder po broju smrtnih slučajeva lekara inficirnih Kovidom 19, kao i po stopi smrtnosti od tumora, dok raste i broj preminulih od kardiovaskularnih i ostalih oboljenja. Posledice su trajne, u redu za umiranje nalaze se mnogi hronični bolesnici, kojima je onemogućeno pravovremeno lečenje.

Predrag Popović

Aleksandar Vučić je svojim oboljenjima zarazio celu Srbiju. Endemskom korupcijom, obeleženom njegovom bahatošću i pohlepom, razorio je ostatke zdravstvenog sistema.

Srbija je postala svetski šampion po kupovini preskupih medicinskih aparata i vakcina, pa i megalomanskim infrastrukturnim projektima kao što su nepotrebne bolnice, ali i po stopi smrtnosti.

Samo u poslednje dve i po godine, Vučić je iz budžeta, pod izgovorom brige za javno zdravlje, isisao oko osam milijardi evra, a u istom periodu je umrlo 50.000 ljudi više od proseka.

- U četvrtak, posle sednice Vlade Srbije, objavićemo izveštaj o kupovini respiratora i svega ostalog, što je država nabavila da bi zaštitila zdravlje svojih građana. Videćete svaki račun, videćete sve cene i za šta je otišao svaki dinar - rekao je u utorak, 10. novembra 2020. godine ministar finansija Siniša Mali.

Prošle su dve godine, a taj četvrtak još nije osvanuo. Građani još nisu obavešteni koliko hiljada respiratora je kupio ("ne pitajte me kako i pošto") Vučić. Niko nije odgovarao ni za ratno profiterstvo, u kome su firme naprednjačkih kadrova građanima prodavale kineske zaštine maske po ceni od 200 dinara, a nabavljali su ih za pet dinara. Pod sumnjivim okolnostima, nekoliko povlašćenih građevinskih preduzeća je dobijalo poslove na izgradnji kovid-bolnica, kao i drugih zdravstvenih ustanova. Umesto da odgovaraju na sudu zbog tih korupcionaških kombinacija, predstavnici vlasti se i danas hvale tim uspesima.

U aktuelnoj populističkoj kampanji, kojom najavljuje povećanje penzija za devet odsto, Vučić tvrdi da će se to finansirati direktno iz PIO fonda, koji ima bolju naplatu nego ikada. Više novca, navodno, imao i u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje. Još nisu ukinute mere za borbu protiv pandemije Kovida 19, pa se novac iz budžeta preliva u RFZO.

Vlast se hvali i nastavkom rekonstrukcije Kliničkog centra Srbija i izgradnjom Tiršove Dva, kao i još 40 zdravstvenih ustanova po Srbiji. Međutim, niko iz vlasti ne odgovara na pitanje kako je moguće da kvadrat rekonstruisane bolnice u Aranđelovcu košta 1.200 evra, ni zašto je u bolnicu u Prokuplju uloženo 27, a u Smederevskoj Palanci 25 miliona evra.

Jasno je, prenaduvane cene stvorile su prostor da, o trošku svih građana, više zarade bratije iz vrha naprednjačkog kartela. Po istom sistemu nabavljena je medicinska oprema za sve novoizgrađene ili rekonstruisane bolnice i ostale zdravstvene ustanove.

Rebalansom budžeta, koji je u Narodnoj skupštini usvojen pre neki dan, za zdravstveni sistem je opredeljeno 428,9 miliona evra. Dodatnih 187,9 miliona evra namenjeno je kupovini novih sredstava za borbu protiv Kovida 19. Prema zvaničnim podacima, Srbija je ove godine već potrošila 42,3 miliona evra u te svrhe, a sad za to izdvaja dodatnih devet miliona evra. Pritom, Vlada Srbije i Ministarstvo zdravlje nisu podneli izveštaj šta je bilo sa opremom koja je do sada kupovana i gde je završila.

- Od predsednika Vučića sam, u ličnom razgovoru, saznao da materijal koji dobijaju zdravstvene ustanove pola završi u privatnim apotekama - rekao je u Skupštini dr Zoran Zečević, narodni poslanik sa liste Zavetnika.

Lepo je što Vučić u privatnim razgovorima priznaje da u zdravstvu postoji ogromna korupcija, a šteta što nije dovoljno samokritičan da prizna kako se ona sprovodi po njegovom nalogu, u njegovom i u interesu njegovih ortaka iz vrha naprednjačkog kartela.

Vučić je organizator kriminalne mreže koja je pokrala i uništila srpski zdravstveni sistem. Vučić je lično rukovodio najkrupnijim korupcionaškim poduhvatima, kakav je onaj s nabavkom medicinske opreme za Klinički centar Niš. Po njegovom naređenju prihvaćena je ponuda kineske farmaceutske kompanije "Sinofarm", iako je bila mnogo nepovoljnija od ostalih koje su konkurisale na tenderu, o čemu je pisao Magazin Tabloid. Po Vučićevom naređenju, Skupština Srbije je izglasala svojevrsni leks specijalis, koji je omogućio kineskoj kompaniji "Histil" da u smederevskoj Železari ne poštuje propise. Taj princip je primenjen i u na primerima drugih tzv. stranih investitora, kojima je dozvoljeno da zagađuju životnu sredinu.

- Ako vam smeta zagađenje vazduha, zatvorite prozore - rekao je Vučić.

Problem zagađenja, po kome je Beograd svetski rekorder, Vučić rešava nalogom: "Dišite u svoja četiri zida". Ne zanima ga što u Srbiji milion ljudi ima respiratorne probleme, a svake godine njih 15.000 umre. Vučića zanima novac, plen koji može da zgrabi, a ne ljudski životi. Takav odnos prema javnom zdravlju doveo je Srbiju u vrh svetske crne statistike.

Američka agencija CIA nedavno je objavila listu država s najvećom stopom smrtnosti. Prema tim podacima, Srbija je svetski šampion. Iza Srbije se nalaze Rumunija, Litvanija, Letonija, Bugarska... I naše zdravstvene institucije raspolažu s podacima koji otkrivaju koliko je tragično stanje u Srbiji.

Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" pre mesec i po dana objavio je "Zdravstveno-statistički godišnjak Republike Srbije" u kome su navedeni podaci za 2021. godinu. U publikaciji su na sistematski način prikazani osnovni podaci o prirodnom kretanju stanovništva, obolevanju, korišćenju zdravstvene zaštite, životnim stilovima, znanju i stavovima stanovništva prema zdravlju, organizaciji i radu zdravstvene službe, kao i uticaju faktora životne sredine na zdravlje. Prikupljene, obrađene i prezentovane informacije detaljno prikazuju katastrofalno stanje zdravstvenog sistema.

"Osnovne karakteristike stanovništva Republike Srbije su promene koje su dovele stanovništvo na prag demografske starosti, koja je posledica različitih tendencija u kretanju vitalnih događaja", navodi se u godišnjem izveštaju "Batuta".

Ta konstatacija je potkrepljena konkretnim podacima, koji pokazuju da je stopa prirodnog priraštaja na hiljadu stanovnika u 2021. godini značajno smanjena u odnosu na dve prethodne godine. Prirodni priraštaj je pao na minus 10,9, dok je 2019. godine bio minus 5,3. Osim manjeg broja novorođenčadi, u Srbiji je 2021. registrovano 34.705 smrtnih slučajeva više u odnosu na prosek u periodu 2016-2019, što predstavlja "višak smrtnosti" od 34,1 odsto. Opšta stopa smrtnosti u 2021. godini je iznosila 20 na hiljadu stanovnika. Najčešći uzroci smrti prošle godine su bili bolesti sistema krvotoka (41,4%), Kovid 19 (20,3%), tumori (15,1%), bolesti sistema za disanje (5,3%) i bolesti žlezda sa unutrašnjim lučenjem (2,6%). Materalna smrtnost, odnosno smrtnost porodilja, imala je trend opadanja do 2021, kada je došlo do naglog skoka na 22,5 na sto hiljada.

Po stopi oboljevanja i smrtnosti od raka grlića materice Srbija se nalazi u vrhu liste evropskih zemalja. Prošle godine je zabeleženo 700 puta više smrtnih slučajeva od hipertenzije. Umiru i psihički bolesnici. Od njih 8.594 prošle godine su tragičan kraj imala 134.

Prošle godine je u stacionarnim ustanovama zdravstvene zaštite lečeno 1.199.255 pacijanata. Prosečna dužina lečenja je bila nešto veća od šest dana. Iz bolničkih kreveta u mrtvačkim sanducima je završilo 44.364 pacijenta. Od 45.206 bolesnika koji su bili podvrgnuti hirurškim intervencijama, preminulo je 1.770, od kojih 117 u operacionoj sali. Kroz odeljenja intenzivne nege prodefilovalo je 3.857 bolesnika, a 1.028 je umrlo. Tragičan kraj je zadesio 460 od 109.788 pacijenata, koji su se imali ortopedske i traumatološke povrede.

Rast stope smrtnosti uticao je na prosečno skraćenje životnog veka za 2,5 godine. Osim Turaka, građani Srbije imaju najkraći životni vek u Evropi. No, prosečna starost Turaka je 29, a Srba 44 godine, što jasno pokazuje koliko je ozbiljna demografska opasnost koja preti Srbiji. To se vidi i na primerima projetovane dužine života dece koja su rođena prošle godine. Statistika ukazuje na to da će dete rođeno u Srbiji živeti 72, a dete rođeno u Velikoj Britaniji i Danskoj čak sto godina.

Katastrofalno stanje zdravstvenog sistema izazvano je nedostatkom stručnih kadrova i finansijskih sredstava, ali prvenstveno korupcijom, koju generišu kriminalci iz vrha vlasti. Ulaganja u zdravstvo usmerena su najvećim delom u infrastrukturu, tj. u unosne poslove iz kojih povlašćeni pojedinci izvlače ogromnu dobit. Vlast gradi bolnice u kojima nema dovoljno lekara, medicinskih aparata, pa ni lekova, gaze, gipsa... Vlast u zdravstvo ulaže deset puta manje novca po glavi stanovnika nego zemlje Evropske unije. U normalnim državama zdravstveni sistemi su samoodrživi, pokrivaju oko 90 odsto troškova, dok je u Srbiji taj procenat tek oko 60 odsto. Da problem bude veći, i tih 40 odsto, koji se iz budžeta preliva u zdravstvo, izloženo je čerupanju kriminalaca iz vlasti. Posledice se vide u svakom detalju zdravstvenog sistema, i u infrastrukturi i u kadrovima.

U Srbiji zdravstvenu zaštitu pruža 120 ustanova: 18 domova zdravlja, 40 opštih bolnica, 31 specijalna bolnica, dva zavoda, 14 instituta, sedam klinika, četiri kliničko-bolnička centra i četiri univerzitetska klinička centra. U stacionarnim ustanovama 2021. godine postojao je fond od 42.761 postelje, odnosno 6,3 postelje na hiljadu stanovnika.

U zdravstvenim ustanovama je na neodređeno vreme bilo zaposleno ukupno 105.286 radnika. Doktora medicine je bilo 20.186, doktora stomatologije 1.533 i magistara farmacije 1.395. Pored njih, bilo je ukupno 56.946 zdravstvenih radnika sa višom i srednjom stručnom spremom, od kojih 43.164 medicinske sestre i tehničari. U istom periodu bilo je zaposleno i 21.815 nemedicinskih radnika. Zdravstvenu zaštitu odraslog stanovnišva pružao je ukupno 3.731 lekar. Lekara opšte medicine je bilo 2.050, lekara na specijalizaciji 263 i 1.418 specijalista. Prosečno, na jednog lekara je usmereno 1.475 punoletnih stanovnika Srbije. Ukupan broj poseta raznim ordinacijama bio je 24.907.132, među kojima čak 36 odsto čine prve posete. Svaki lekar opšte medicine je tokom 2021. godine imao 6.676 poseta pacijenata. Takođe, ostvareno je i 2.631.920 kućnih poseta lekara i ostalih medicinskih radnika. Ukupno, utvrđeno je 10.596.310 oboljenja i povreda u službi opšte medicine. U strukturi morbiditeta dominiraju bolesti sistema krvotoka sa 14 odsto i bolesti sistema za disanje sa 12 odsto.

U bolnicama je lečen svaki četvrti građanin Srbije, ukupno 1.392.823 osoba. Osim bolesti sistema za disanje i sistema krvotoka, na bolnično lečenje su bili prinuđeni pacijenti s bolestima sistema za varenje, mirišćno koštanog sistema, kao i oni koji su pretrpeli povrede, trovanja i ostale posledice spoljašnjih uzroka. U taj broj su uračunate i žene, koje su u bolnicama zadržane zbog trudnoće, rađanja i babinja.

Danak su uzele i zarazne bolesti. Od 687.257 obolelih od zaraznih bolesti umrlo je 16.635 osoba. Udeo korona virusa u ukupnom umiranju iznosio je 99,81 odsto, tačnije tako je evidentirano. Kovid 19 je stopu mortaliteta podigao na 241,12 na hiljadu stanovnika, dok je taj procenat pre pandemije iznosio tek 3,61. Što se tiče drugih oboljenja, od 1985. godine, kada je u Srbiji registrovan prvi pacijent od Morbus HIV-a, do kraja 2021. godine je prijavljeno 2.119 osoba inficiranih AIDS-om. Umrlo je 1.186 osoba, odnosno čak 56 odsto. Tokom prošle godine registrovano je 49 novoobolelih od Morbus HIV-a, među kojima je čak 48 muškaraca i samo jedna žena.

Statistika nije istakla pojedinačne primere, koji su privukli pažnju javnosti zbog nestručnog ili nemarnog postupanja lekara i tragičnih posledica po njihove pacijente. Ne zna se tačan broj osoba koje su izgubile život ili su pretrpele teške posledice zbog lekarskih grešaka, često i namernih. Međutim, zna se da nijedan lekar nije digao glas protiv kolege, koji je naneo štetu i ugrozio nečiji život.

Lekari i ostali radnici u zdravstvu uznemire se samo kad njima neko dirne u plate i ostale benefite. S tim motivima zaposleni u Klinici za psihijatrijske bolesti "Laza Lazarević" od septembra protestuju i traže smenu Ivane Stašević Karličić, direktorke te ustanove.

- Postoji mobing prema zaposlenima, koji je vrlo, vrlo intenzivan, a od početka štrajka situacija se znatno pogoršala. Dobili smo brojna upozorenja pred otkaz, a naš kolega Goran Mladenović, predsednik štrajkačkog sindikata, dobio je otkaz. Suočavamo se s problemima koji su višegodišnji i zbog njih trpe pacijenti - rekla je lekarka Anita Milanović.

Problemi u "Lazi" zaista postoje odavno, a zbog njih uglavnom stradaju pacijenti, poput Aleksandra Kornica. Pre nekoliko godina Kornic je kritikovao Aleksandra Vučića, pa je izložen javnoj difamaciji kao pacijent Klinike "Laza Lazarević". Tadašnja direktorka Slavica Đukić Dejanović dala je ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru zdravstveni karton politički nepodobnog pacijenta. Kornicova dijagnoza je objavljena u Informeru i na Pinku, čime su prekršeni svi zakoni o zaštiti privatnosti, ljudskim pravima, kao i lekarski kodeks. Nijednom lekaru iz te klinike nije palo na pamet da protestuje protiv direktorke Đukić Dejanović i ministra Lončara. Svi su gledali samo lične interese, svoju platu i status, baš ih briga za štetu koju je pretrpeo čovek koga su, tobože, lečili.

Na isti način postupali su i lekari koji su komentarisali tragičan slučaj tridesetogodišnjeg Marka Stojanovića, koji je preminuo pet dana posle komplikacija koje su nastale prilikom kolonoskopije u Opštoj bolnici u Ćupriji. Posle kolonoskopije, Stojanović je prebačen na Urgentno odeljenje Univerzitetskog kliničkog centra u Kragujevcu, a potom u UKC Srbije u Beogradu. Stojanovićeva supruga Nikolina je izjavila da porodica nije dobila nikakvu dokumentaciju, lekari su je usmeno obavestili da je njenom suprugu oštećena creva, pluća i jednjak. Slobodan Gajić, direktor Opšte bolnice u Ćupriji, kaže da je odmah sproveden vanredni unutrašnji stručni nadzor u pružanju zdravstvene zaštite pacijenta, da je medicinsko osoblje dalo pismene izjave, koje će biti poslate Ministarstvu zdravlja. Gajić je ocenio da "prilikom kolonoskopije uvek može da dođe do neželjenih komplikacija". Eto, događa se, pacijent uvek može da umre, nema veze.

Lekari ne brinu ni kad njihove kolege, poput Aleksandra Miljatovića, ljudima određuju nepostojeće dijagnoze kako bi opravdali kliničko ispitivanje lekova na njima. Miljatović, psihijatar u Domu zdravlja "Dr Milutin Ivković" u beogradskoj opštini Palilula, upisivao je i po tridesetak dijagnoza pod šiframa da bi mogao da sprovede testiranje leka pimavanserina, koji se koristi kod ljudi sa oštećenjem mozga. S obzirom da je Miljatović to radio duže od godinu dana, a prosečno prima od pet do osam pacijenata dnevno, možda je oštetio i više od hiljadu ljudi. Dokumentacija, do koje su došli mediji, otkriva da taj psihijatar nije delovao samostalno. Rukovodstvo Doma zdravlja je vodilo pregovore s određenom farmaceutskom firmom o finansijskim uslovima za kliničko ispitivanje tog leka. Ne zna se da li su lekari zadovoljni honorarom, kao što se ne zna ni koliku štetu su pretrpeli pacijenti na kojima su vršeni eksperimenti, a da oni to i ne znaju.

Tužilaštvo zasad nije pokrenulo istragu zbog tog slučaja, kao ni zbog ekperimenata koji su nedavno vršeni u GAK-u Narodni front nad 600 novorođenčadi. Bebama je, umesto BSŽ vakcine, ubrizgavan fiziološki rastvor. Tako glasi zvanično objašnjenje tog skandala. Međutim, u to niko od stručnih lica ne veruje. Naprosto, tehnički nije moguće da je jedna medicinska sestra 600 puta zanemarila činjenicu da u paketu BSŽ vakcine postoje dve ampule, jedna s vakcinom i druga sa fiziološkim rastvorom, pa je bebama davala samo jednu.

Ćute lekari, ćute i roditelji dece koja su podvrgnuta medicinskim eksperimentima. Veći deo javnosti, pa i medija, ćutanjem je dočekao Vučićev izbor Zlatibora Lončara za ministra zdravlja. Naš Magazin je jedan od retkih medija koji su podsećali na Lonačevu saradnju sa Zemunskim klanom, zbog koje je opravdao nadimak Doktor Smrt. Na suđenju za ubistvo Zorana Đinđića, svedoci saradnici Dejan Milenković Bagzi i Miladin Suvajdžić, zvani Đura Mutavi, opisali su kako Dušan Spasojević od Lončara naručivao ubistva svojih protivnika, koji su završavali u beogradskom Urgentnom centru. Prema određenim informacijama, tužilaštvo je svojevremeno vodilo istragu, Doktor Smrt je dva puta pao na poligrafskom ispitivanju, ali nikada nije podneta optužnica protiv njega. Naprotiv, dobio je priliku da osam godina rukovodi srpskim zdravstvenim sistemom.

Danica Grujičić je nedavno nasledila Lončara na funkciji ministra zdravlja. Protiv nje se od 2013. godine vodi krivični postupak za nesavesno pružanje lekarske pomoći sa smrtnim ishodom. Grujičić je osumnjičena da je izvela operaciju koja je izazvala trovanje pacijenta bakterijom clostridium difficile, što je kasnije dovelo do sepse i smrti pacijentkinje Dušanke Momčilović. Pošto srpsko pravosuđe pet godina ništa nije preduzelo u tom slučaju, porodica oštećene je pokrenulo postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Kao iskusna političarka, sa stažom u Demokratskoj stranci, Grujičić je mandat na mestu ministra zdravlja počela populističkim trikovima kao što je predlog da se lekarima zabrani da istovremeno rade u državnim i privatnim bolnicama.

- Mislim da je izvor korupcije što je dozvoljeno da lekar radi u privatnoj i u državnoj službi. Takođe, smatram da je digitalizacija u zdravstvu, koju je predložila premijerka Ana Brnabić, sjajna stvar. Tako ću, recimo, ja, kao ministarka, na jedno dugme moći da vidim koliko je neki doktor odradio pregleda taj dan, koliko operacija, a koliko je filozofirao - rekla je nova ministarka.

Kao iskusna političarka, sa dugim stažom u Demokratskoj stranci i neuspešnom kandidaturom na predsedničkim izborima, Grujučić je ministarski mandat počela populističkim trikovima kao što je predlog da se lekarima zabrani da istovremeno rade u državnim i privatnim zdravstvenim ustanovama.

- Mislim da je izvor korupcije što je dozvoljeno da lekar radi u privatnoj i državnoj službi - rekla je nedavno Grujičić.

Naravno, ta vrsta korupcije odavno je postala deo zdravstvenog sistema. Većina pacijenata se suočila s predlogom lekara u državnoj ustanovi da određene preglede ili intervencije obave u privatnoj klinici u kojoj su oni angažovani. Ko ne može ili ne želi da ostane na listi čekanja u državnoj, mora da plati pregled u privatnoj bolnici. Koliko srpski lekari poštuju vlastiti kodes i moralne principe ilustruje primer Borka Josifovskog, bivšeg direktora beogradske Hitne pomoći, koji je bio izložen progonu kolega jer ih je prijavio za trgovinu ljudskim životima s pogrebnim preduzećima. Josifovski je, posle desetogodišnjeg sudskog postupka, dokazao da su lekari Hitne pomoći namerno odugovlačili odlazak na teren, puštajući pacijente da umru, pa da onda članovima porodice preporuče određena pogrebna preduzeća. Drugim rečima, tuđe živote su prodavali za po 100 ili 200 evra.

Korupcija lekara, nemar i nestručno postupanje medicinskog osoblja, nedostatak sredstava i svi ostali sistemski problemi doveli su do toga da Srbija postane svetski šampion u smrtnosti. Nigde na svetu ljudski život nije jeftinije, nego ovde. Tu cenu je odredio najopasniji bolesnik u Srbiji, Aleksandar Vučić. Njegov sistem megalomanske korupcije uništio je ostatke ionako rasturenog zdravstvenog sistema. Vučić za to ne mari. On, članovi njegove porodice, njegovi politički i poslovni ortaci leče se u inostranstvu, i to o trošku građana Srbije, svojih žrtava.

Za ozdravljenje srpskog zdravstvenog sistema, cele države i naroda, osnovni preduslov je smena vlasti. Dok nulti pacijent, Vučić, ne bude izolovan i smešten u karantin u Zabeli, Srbija neće imati šansu za spas i oporavak od njegovih boleština, kojima je zarazio celo društvo.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane