Slovenija

Iz opsežne analize "Slovenija 2022: Kriza slovenske lokalne samouprave" objavljujemo najvažnije i najzanimljivije dijelove

Kriza slovenske lokalne samouprave

U Republici Sloveniji, u „super izbornoj godini" 2022., nakon parlamentarnih i predsjednickih izbora, održat ce se redovni lokalni izbori 20. novembra 2022., na kojima ce se birati clanovi opcinskih (gradskih) vijeca u 212 slovenskih opcina, od kojih je 12 gradskih, gradonacelnici i clanovi vijeca cetvrti, mjesnih i seoskih zajednica. Medunarodni Institut za balkanske studije IFIMES iz Ljubljane objavljuje studiju „Slovenija 2022" iz koje prenosimo delove o lokalnoj samoupravi

***

U opcinama, gdje žive pripadnici italijanske i madžarske zajednice te romske zajednice, bice izabrani i predstavnici tih zajednica u opcinska vijeca. Gradonacelnici se biraju po vecinskom sistemu, a opcinska vijeca po vecinskom ili proporcionalnom sistemu. Biraci su državljani Republike Slovenije sa prebivalištem u opcini i državljani drugih država clanica EU, koji imaju prebivalište u jednoj od slovenskih opcina (potvrda o prijavi prebivališta) ili potvrda o prijavi boravka i prijavljen privremeni boravak, te drugi stranci, koji imaju dozvolu stalnog boravka i prijavljen stalni boravak u nekoj od slovenskih opcina.

Drugi krug izbora za izbor gradonacelnika održat ce se 4.decembra 2022.godine. Na dan kada su poceli teci rokovi za izborne radnje, u Republici Sloveniji je registrirano 1.685.603 biraca sa pravom glasa. Slovenija pred reformskom 2023. godinom

Slovenija je 2004.godine postala clanica EU sa najboljom startnom pozicijom. Kasnije se ispostavilo da tranzicija nije bila toliko uspješna kao što su mnogi izvještaji to prikazivali. Clanstvo u NATO-u, a posebno u EU, predstavljalo je historijsku priliku za ostvarenje snova mnogih generacija Slovenaca o boljoj i svjetlijoj buducnosti.

Problem Slovenije je klijentelizam, nepravedna privatizacija, organizirani kriminal, partiokratija, korupcija, nepotizam, slabo pravosude i administracija. U prvim godinama nakon osamostaljenja Slovenije zabilježena je jedna od najvecih ekonomskih rasti u svijetu, što nije pretvoreno u znacajno povecanje standarda gradana, vec je došlo do povecanog društvenog raslojavanja.

Zadatak nove slovenske vlade premijera Roberta Goloba (GS) je da napravi tektonske pomake u Sloveniji u svim oblastima. To je kljucni zadatak po kojem ce biti ocijenjena i po kojem ce ostati zapamcena u svijesti biraca i njihovoj politickoj memoriji. Uspjeh nove vlade najbolje ce se mjeriti njenom sposobnošcu da sprovede neophodne reforme sa naglaskom na mjerama, koje se odnose na izlaznu covid strategiju, ublažavanje enormnog rasta troškova energije i dugorocnoj brizi za starije.

Vlada je zapocela da skida žicu na granici, odustala je od ugovora o kupovini boxera, usvojen je interventni zakon u oblasti zdravstva, a na odgovarajuci nacin pocela je da rješava pitanje migracija... Sve ce to dodatno revitalizirati slovensku ekonomiju i osnažiti funkcioniranje dosada slabe pravne države i vladavine prava, kao i provodenje neophodnih, iako nepopularnih, reformi (zdravstvene, porezne, penzione, stambene politike, obrazovanja). ...).

Pri tome ne smije ponoviti greške prethodnih vlada, da na kljucne ekonomske pozicije postavlja ljude po politickoj pripadnosti, vec politicki nezavisne i strucno kvalificirane pojedince. To je jedini nacin, da se eliminira stereotip da je država loš vlasnik - nije kada su u pitanju sposobni menadžeri, a ne stranacki postavljeni pojedinci. Kadrovska politika, koja se zasnivala na pretpostavci da pojedinci iz državne uprave i šireg javnog sektora, kao što je akademska zajednica, mogu postati nosioci ekonomskog razvoja, pokazala se pogrešnom.

Izabrani predstavnici gradana moraju osigurati da etablirani strucnjaci u svojim oblastima doprinesu konsolidaciji Slovenije, a ne ostvarenju uskih stranackih interesa, koji su bili karakteristicni za sve slovenske vlade u prošlosti. Pravnici i pravosude moraju osigurati funkcioniranje vladavine prava i javne uprave i eliminirati „rupe" u zakonima koje omogucavaju manipulacije i guše poslovno okruženje raznim nepotrebnim birokratskim preprekama.

Upravljanje privredom moraju preuzeti profesionalni i sposobni menadžeri, koji nece raditi u interesu beskrupuloznih lobija kao za vrijeme prethodnih vlada. Moraju imati dovoljno hrabrosti, znanja i iskustva da Sloveniju izvuku iz krize. Pored normativnog idealizma, pravnici moraju osigurati vladavinu prava i sigurno okruženje za domaca i strana ulaganja.

Ovo su ocekivanja i poruke slovenskih gradana. Uz postojeca zakonska rješenja i poticaje, Slovenija nije dovoljno atraktivno okruženje za domaca i strana ulaganja. Bice neophodno poboljšati ambijent za domaca i strana ulaganja. Potrebno je postaviti sposobne i profesionalne menadžere, ali ne i „stranacke vojnike". Smanjiti zaduženost slovenske države i kompanija, posebno nakon enormnog zaduživanja vlade Janeza Janše (SDS) tokom pandemije Covid-19.

Trenutni povoljan privredni rast potrebno je iskoristiti za rješavanje niza pitanja, posebno financijskih, a ujedno to omogucava bolju pripremljenost za suocavanje sa sigurnosnom, energetskom i prehrambenom krizom. Sa jasno postavljenim ciljevima, država i politicki vrh mogu sprovesti potrebne promjene. U slucaju Slovenije to (još) nije sasvim jasno, i nece biti lako konsolidirati Sloveniju. S najavom reformske 2023. godine, nova slovenska vlada stoga ima jedan od najzahtjevnijih zadataka nakon osamostaljivanja, a njen premijer Robert Golob ce biti na visini zadatka ukoliko bude slijedio svoje vrijednosti i uspješno ih pretocio u jasnu i odlucnu izvršnu politiku.

To je izvodljivo i apsolutno neophodno za Sloveniju. Kriza slovenske lokalne samouprave Opravdana su upozorenja o krizi i obezvrijedenoj ulozi lokalne samouprave u sistemu državnog uredenja, prolongiranoj pokrajinizaciji i potrebi izrade nove strategije daljeg razvoja slovenske lokalne samouprave. Vlade su se do sada malo bavile pitanjem lokalne samouprave, a pitanjem pokrajinizacije gotovo ništa. Osnivanje pokrajina ne smije se svesti na „trgovanje" pojedinih stranaka, koje bi podržale osnivanje pokrajina na uštrb ukidanja Državnog savjeta (DS).

Problemi su u centraliziranom uredenju i sagledavanju situacije u opcinama, rascjepkanosti Slovenije na (pre)male opcine, nepostojanju pokrajina, nesprovodenju evropskih principa i standarda u ovoj oblasti, prisvajanju opcinske vlasti od strane gradonacelnika i politickih partija, neucešce gradana u odlucivanju o lokalnim javnim pitanjima, zanemarivanje etickih standarda u upravljanju opcinama, itd. Zbog svega navedenog, korištenje EU fondova na lokalnom nivou je nedovoljno.

Strucnjaci isticu da slovenska lokalna samouprava generalno zaostaje za evropskim principima (npr. dvanaest principa dobrog upravljanja lokalnim zajednicama) i standardima u oblasti lokalne i regionalne demokratije odnosno samouprave. Decentralizacija kao proces ostvarivanja principa supsidijarnosti je moderna tendencija u evropskim i vanevropskim zemljama.

Ovaj proces u Sloveniji još nije zapoceo. Razloga je više - nepoznavanje suštine lokalne samouprave, otpor prenošenju javnih poslova na opcine i buduce pokrajine, (pre)male opcine, nepostojanje pokrajina, nedostatak politickog konsenzusa o sadržaju i usmjerenju lokalne samouprave u Republici Sloveniji itd. (Stane Vlaj, 2010). Sa administrativnog i organizacionog gledišta, u Sloveniji su formirane mnoge neracionalne opcine.

Opada interes stanovnika za aktivnim ucešcem u dešavanjima u njihovoj opcini, opcinski organi se na mnogim mjestima ponašaju kao da ne moraju da imaju dodir i kontakt sa stanovnicima opcine, pozicija gradonacelnika je pravno i fakticki prejaka, uloga opcinskih vijeca nije realizirana, clanovi opcinskih vijeca mnogo više slušaju svoje politicke centrale u Ljubljani, prije nego što poslušaju konkretne zahtjeve, potrebe i interese konkretnih ljudi u konkretnoj opcini, nema izvršenih sankcija za nemoralne aktivnosti, ali i nezakonito ponašanje opcinskih funkcionera tokom njihovog mandata itd. Ne postoji eticko upravljanje opcinama, korupcija i druge negativne pojave (krivicna djela, klijentelizam, kriminal, korupcija, nepotizam itd.) su u porastu.

Dominacija nezavisnih kandidata i lista - u prvom planu Ljubljana, Maribor i Kopar Specificnost lokalnih izbora je to što se mnogi kandidati za gradonacelnika pojavljuju kao nezavisni kandidati sa svojim nezavisnim listama, iako su clanovi pojedinih etabliranih politickih stranaka, koje nisu u fokusu na lokalnim izborima. To je donekle i razumljivo, jer je potrebno osigurati širu podršku na izborima u lokalnoj zajednici od podrške samo jedne politicke opcije. Kao i obicno, izborna utrka u glavnom gradu Ljubljani uvijek je zanimljiva za slovenska dogadanja, jer donosi utjecaj i na raspolaganju su velika sredstva i resursi. Zoran Jankovic je na vlasti u Ljubljani vec 16 godina, a ocekuje se, da ce ponovo pobijediti u konkurenciji devet gradonacelnickih kandidata sa svojom Nezavisnom listom Zorana Jankovica.

Ishod predizborne kampanje u Mariboru, drugom po velicini slovenskom gradu, pokazat ce da li je „narodni ustanak" 2012.godine zaista bio opravdan, kada je svrgnut tadašnji gradonacelnik Franc Kangler (SLS), a on sada ponovo kandidira za gradonacelnika kao i 2018.godine. K

anglerov povratak u gradonacelnicku fotelju znacio bi veliki šamar za tadašnje „ustanike", ali i za slovensko pravosude, koje mu nije uspjelo dokazati „grijehe" iz vremena gradonacelništva. Najveca vladina stranka Pokret Sloboda šalje bivšeg direktora UKC Maribor Vojka Flisa u borbu protiv sadašnjeg gradonacelnika Saše Arsenovica. Ukupno je 15 kandidata za gradonacelnika. U luckom gradu Kopru aktuelnom gradonacelniku Alešu Bržanu, kojeg podržava najveca vladina stranka Pokret Sloboda, suprotstavit ce se Boris Popovic (Kopar je naš), koji je prije njega vec 16 godina bio gradonacelnik Kopra u kontinuitetu. Ukupno je sedam kandidata za gradonacelnika.

Za neparlamentarnu Slovensku pucku stranku (SLS), koja je kao stranka do sada imala najviše svojih gradonacelnika, lokalni izbori ce biti veliki test, jer ce pokazati da li je SLS opstala na lokalnom nivou ili je politicki cunami nakon aprilskih parlamentarnih izbora ostavio traga i na lokalnom nivou. Lokalni izbori ce biti i test za najvecu vladajucu stranku, Pokret Sloboda (GS), odnosno kako se etablirao u lokalnoj sredini, a ujedno i svojevrsni test za vladu predsjednika Roberta Goloba.

Naime, novoosnovane stranke do sada se nisu uspjele afirmirati na lokalnim izborima. Primjerice, 2014.godine tada pobjednicka Stranka Mira Cerara (SMC) na parlamentarnim izborima nije osvojila nijednu gradonacelnicku poziciju u 212 slovenskih opcina, a isto se dogodilo i Listi Marjana Šareca (LMŠ) i Državljanskoj listi Gregora Viranta (DL). Slovenska posebnost je obezvrijedenost lokalne samouprave i cinjenica da vecina slovenskih opcina zbog izmijenjenih zakonskih uvjeta ne ispunjava kriterije potrebne za osnivanje, a država ne poduzima korake da se u ovom slucaju konacno uspostavi ustavno-pravni red na tom podrucju.

Otklanjanje obezvrijedene uloge Slovenije Nakon svih ovogodišnjih izbora, bit ce potrebno na slovenskoj politickoj i društvenoj sceni postici opci društveni konsenzus o buducnosti Republike Slovenije s jasno definiranim ciljevima za buducnost. Nakon ruske invazije na Ukrajinu dešavaju se korjenite geopoliticke promjene, koje uticu na situaciju unutar EU i u svijetu. Time bi se otklonila obezvrijedena uloga Slovenije i ojacala njena pozicija. U tome važnu ulogu može odigrati novoizabrana predsjednica države Nataša Pirc Musar.

Došlo je vrijeme da se slovenska politika profesionalizira uz visoke eticke standarde i sankcije za one koji ih ne poštuju. Na slovenskoj politickoj sceni ne bi trebalo biti mjesta za ideološke i korupcijom opterecene politicare, koji su do sada dominirali. U tome važnu ulogu ima civilno društvo, koje svojim djelovanjem može stvoriti društveni ambijent u kojem ideološki i korupcijom optereceni politicari doživljavaju prezir od strane društva kao jednu od najefikasnijih sankcija.