Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi
Do koske
Kosovo: Šta da se radi?
Posle rezolucije
nema revolucije
Iza korumpirane, kompromitovane, međusobno ucenjene i razjedinjene političke oligarhije jedne balkanske državice neće stati niko, jer je reč o najsiromašnijoj zemlji u Evropi čiji je uticaj, uglavnom na regionalne
tokove, samo remetilačke prirode
Nikola Vlahović
Kada Srbija
bude dobila ono što traži i
kada njena kandidatura za članstvo bude prosleđena
Evropskoj komisiji, a komisija u Beograd prosledi Upitnik o spremnosti za članstvo, te
među pitanjima budu i takva
poput "kolika je teritorija
Srbije?" i "koliko vaša zemlja ima
stanovnika?", a pogotovo
"s kojim državama se vaša zemlja graniči,
da li imate
graničnih problema, kao ih rešavate
i u kojoj su fazi dogovori
oko eventualnih sporova?", kako će glasiti odgovori?
Ovu dilemu
pred srpsku državnu elitu nedavno
je izneo britanski ambasador u Srbiji Stiven Vordstvort,
u predvečerje donošenja "redigovane" rezolucije koju je 10. septembra 2010. godine Generalna skupština UN usvojila aklamacijom.
Vordsvort je, u stvari, poručio Srbiji da od
ulaska u Evropsku uniju neće biti ništa dok
god je Kosovo u Ustavu definisano
kao sastavni deo celokupne državne
teritorije. I ne samo to nego je u duhu nekadašnjeg generala
a sadašnjeg haškog optuženika Ratka Mladića, koji je imao običaj
da kaže: "Priznajem samo faktičko stanje na terenu", i sam stavio
do znanja da niko od takozvanih
zapadnih saveznika neće imati razumevanja za bilo kakvo
"pridruživanje" u slučaju
da to tako i ostane u Ustavu
Srbije.
Šta
u takvim okolnostima mora da čini
ova, još uvek važeća politička koalicija, i šta
će u vezi s tim činiti neka sledeća,
ako je jasan stav najmoćnijih
zemalja Zapada da je od dela
državne teritorije Srbije napravljena i priznata nova država pod imenom Kosovo?
Nema nikakve
sumnje da Srbija treba, ako
ne zbog ideje ulaska u Evropsku uniju, a ono zbog
sebe, svoje budućnosti i
legitimne pripadnosti porodici evropskih naroda, učiniti sve kako bi usvojila
i sprovela u delo savremene državno-pravne tekovine te zajednice. Ali da, sa druge
strane, ne prihvati ništa od
onoga što se sukobljava sa njenim strateškim interesima, makar čekanje na
pravdu potrajalo i jedan vek.
Jer, ne treba zaboraviti, Srbija ima izlaza, njoj
su sva vrata
ka snažno rastućoj ruskoj ekonomskoj
sili otvorena, pa shodno tome i vrata
svih njenih zemalja saveznica, u kojima se danas nalaze najveći
resursi ove planete i gde
je privredna perspektiva takva da je pravo
čudo što je vlastodršci u Beogradu ne koriste u punom kapacitetu. Mada je jasno da srpska
pljačkaška tranzicija i njeni faraoni
ne gledaju u pravcu Moskve (jer je Putinova administracija doktorirala na lopovima takvog i znatno većeg kalibra), svaka
dolazeća politička koalicija, ukoliko ne bude igrala u istom
kolu kao i sadašnja,
morala bi da potraži saveznika u ovoj moćnoj velesili
i njenom ogromnom tržištu.
Reč i
misao Stivena Vordsvorta, ambasadora Velike Britanije u Srbiji, treba da
urazumi i opomene: Srbija nema i neće imati
nikakvih prijatelja tamo gde sede
provereni albanski prijatelji i zaštitnici. Čak i
kad bi Srbija u Ustavu izbrisala Kosovo kao deo svoje
državne teritorije, pitanje je da li
bi udovoljila bilo kome u Londonu, Briselu, Parizu i drugde. Kome
treba jedna mala kontinentalna država, sa ovakvom reputacijom
i u ovakvom položaju? Nije li nemačka kancelarka
Angela Merkel u više navrata zagovarala ideju "zatvaranja" procesa proširenja Evropske unije? Nije li
ministar spoljnih poslova Nemačke Gvido Vestervele nedavno dolazio u Srbiju da njenim
političkim vođama objasni do kojih južnih granica se Srbija prostire?
Konačno, zašto
je u ovoj stvari upadljivo ćutanje Rusije, ako ne zbog činjenice da je rekla svoje:
da će podržati svaku odluku Srbije
koja je u njenom interesu. Nažalost, drugo je pitanje kakve je odluke državno rukovodstvo Srbije donosilo u vezi sa Kosovom
poslednjih godina, koliko je bilo nedosledno i u kojoj meri pojedeno
unutrašnjim obračunima oko podele novca i
vlasti.
Iza korumpirane,
kompromitovane, međusobno ucenjene i razjedinjene
političke oligarhije jedne balkanske državice neće stati niko.
Upravo zato
je danas vidljivo, kao nikada ranije,
da je Srbija u nekoj vrsti neformalne
izolacije u kojoj je naizgled sve slobodno,
počev od slobode kretanja do slobodnog protoka robe, ljudi i kapitala.
Na svaki drugi pogled, jasno je da se radi o najsiromašnijoj zemlji u Evropi čiji je uticaj, uglavnom na regionalne tokove,
samo remetilačke prirode.
Zbog toga su promene prema
spolja preko potrebne, kako prema onima koji
su pomogli otcepljenju Kosova, tako i prema
onima koji ga, zbog "autokefalne" srpske politike, nisu mogli sprečiti.
O promenama
unutar države tek treba napisati
manifest, u kome će sve biti izloženo reviziji.
Od shvatanja kulture i morala
do načina sticanja kapitala.