Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Tabloid istražuje

Tabloid istražuje

"Crnogorska" semantika, etimologija i politika

 

Crna Gora crnja od Libana

 

Mi ne smemo ni najmanjem crnogorskom selu unutar granica današnje Crne Gore ni da ispravimo ime (konkretno od Nokšić u Novšić, što je ista stvar!), jer će nas Albanci optužiti da silujemo njihovu toponimiju. A oni siluju čitavu teritoriju Crne Gore, s kraja na kraj, pa im niko do danas (!) ne učini ni najmanju primedbu

 

Piše: prof. dr Kaplan Burović, akademik

 

Još pre turske okupacije, negde 1435, Zeta je počela da se naziva novim zajedničkim imenom Crna Gora, a njeni stanovnici Crnogorcima, iako i dan-danas mnogi od njih nastavljaju da se nazivaju Srbima, kako su se nazivali od vajkada.

Etimologijom novog imena ove zemlje zauzeli su se mnogi, kao što su Franz Miklošić, Milaković, Dučić-Ruvarac, Vaclik, Frilley, Vlahović, Chopin, Giuseppe Gelčić i drugi.

Planina Crna gora danas se nalazi u Albaniji, na njenom severoistoku, u oblasti koja je pre turske okupacije pripadala srednjovekovnoj Zeti (Crnoj Gori) i do kasno bila nastanjena Srbo-Crnogorcima pravoslavne vere, koji su je, bez sumnje, i nazvali tako. Nju danas Albanci nazivaju Mali i Zi, što nije ništa drugo do samo kalk, prevod srpskog imena te planine. U brazdi deformisanja toponima, napravili su od toga - Malzi.

Po nekima, Zeta je nazvana Crna Gora po masakrima - porazima, koje su tu pretrpele osvajačke turske trupe. Tobože, Turci su je nazvali Kara dag, a Crnogorci su to preveli na svoj jezik - Crna Gora. Ovo ne samo da nije istina, već svedoči da su Crnogorci nazvali svoju domovinu tako - Crna Gora - pre dolaska Turaka, i da su Turci preveli na svoj jezik ime ove zemlje uzeto iz usta njenih stanovnika, koji su tada za prestonicu svoje države imali Skadar. U to vreme su Albanci, koji su iz srednje Albanije počeli pojedinačno da prelaze reku Drim i da šestare po Crnoj Gori, bilo kao stočari (obično preko leta, u vrletima Skadra!), bilo kao trgovci i ljudi koji su silazili u Skadar da kupuju so i druge svoje potrepštine - nazivali Crnu Goru Cërna Gorë, a Crnogorce cërnagoras. Znači, još nisu stigli ni da prevedu na svoj jezik naziv ove zemlje i ovog naroda. Oni će Crnogorce nazvati i po turskom karadaklli, -nj, pre njihovog prevoda na albanski jezik, bilo crnogorskog naziva, bilo turskog.

Neki drugi etimolozi izveli su ime Crne Gore iz imena zetske feudalne porodice Crnojević, koja je vladala Crnom Gorom od 1427. do 1516. Kažu da se Zeta, stešnjena u planine, u vreme Stefana Crnojevića, počela nazivati Crnoieva gora, što se vremenom uobličilo u Crna Gora. Tako se, negde u to vreme, oblast sadašnje Albanije u vrletima ispod reke Drim, po nemačkom feudalcu Duki Đinu, nazvala Dukađini. Tako se i oblast oko Trebinja i Mostara, po našem feudalcu Hercegu Stjepanu Vukčiću nazvala Hercegovina. Ovakvih primera ima dosta ne samo na Balkanu, već i širom sveta.

 

Šta hoće tim falsifikatima

 

I pored ovih upoređenja, mnogi etimolozi nisu se složili sa ovom etimologijom imena Crna Gora.

J. Gelčić kaže: "Crnojević znači sin Crnoja. Ovo ime potiče od prideva crn sa sufiksom -oje. Znači, ovo ime sa Crnom Gorom slučajno ima zajednički koren crn. Prema tome, nemaju i zajedničko poreklo".

Poznati istoričar Chopin traži etimologiju u rečima crno i černec. U prvoj reči želeo je da nađe aluziju na izbeglice, koje su tu stigle iz bliskih, pograničnih zemalja, tražeći spasa od turskih okupatora. U drugoj reči nastojao je da nađe kakvu vezu sa kaluđerima, koji bi - prema njemu - trebalo da su im pružili sklonište, prihvatili ih.

Frilley i Vlahović misle da ime Crna Gora dolazi od jela (abies alba), koje ovoj zemlji preko zime daju crn izgled i tmuran karakter. Gelčić se slaže sa ovom etimologijom. Za Frilleya i Vlahovića on kaže da su se "približili istini, pošto su dotakli gotovo rukom osnovni razlog imenovanja te zemlje... Južni Sloveni nazivom crnagorica nazivaju uopšte sve rastinje koje ima razgolićeno seme (gymnospermae): znači jelu, bor, čempres i dr., jednom rečju sva zimzelena drveća. Crnogorica, sem drugog, jeste i jedno autentično geografsko ime i označava šumu gde drveće raste spontano. Znači, zar nisu dovoljne šume planinskih borova, koje tu i tamo pokrivaju vrhove planina i njihova strmna podnožja, dajući im jednu tamnu zagušljivu boju, posebno u vreme jesenjih kiša i u doba snegova? Zar nisu dosta ovi podaci da definitivno izvedemo da ime Crna Gora ima zajedničko sa imenom crnagorica svoje poreklo i smisao?... Ovo geografsko ime poznato je i Italijanima, Nemcima, Englezima: Schwarzenberg i Schwarzwald u Nemačkoj, odakle dolazi ime Black Mountains planinskog lanca koji se uzdiže duž morske obale Uska, u Engleskoj... U Italiji je čest... U Dalmaciji ga srećemo u Crnoj Gori Sabioncella... "oblast ili zemlja sa borovima" označava jedno mesto manje-više pošumljeno. Danas relativno mali broj borova i šuma ne treba da umanji verodostojnost ili da učini sumnjivom gornje pretenzije. Treba da imamo pred očima činjenicu da poreklo imena Crna Gora ima korene u od nas jako dalekim vremenima".

Kako rekosmo, Albanci su od davnih vremena nazivali crnogorsku državu Cërna Gorë, a Crnogorce - cërnagoras. Znači, nisu to prevodili na svoj jezik. Oni koji su potpali pod uticaj turske kulture, nazvali su je, pa je i dan-danas nazivaju po turskom Karadak i karadakli, što je turski prevod naziva Crna Gora i Crnogorac. Drugi deo Albanaca, neškolovani, nastavljaju da je nazivaju kao njihovi preci Cërna Gorë, odnosno cërnagoras. Moguće da ovde imamo i nešto drugo: njihovo srpsko-cërnogorsko poreklo.

U XX veku, albanski ekstremni nacionalisti, pretendirajući da je Crna Gora njihova teritorija, a Crnogorci slovenizirani Albanci, počeše da ih nazivaju Mali i Zi i malazezë, kao što nazivaju svoju pokrajinu Mirdita i njene stanovnike mirditorë. Mali i Zi i malazezë su prevod na albanski jezik naziva Crna Gora i Crnogorac, odnosno Karadak i karadaklli, -nj.    

Prevodeći delo J. Gelčića, Albanka Laura Leka čini ovakav falsifikat: "Treba da imamo u vidu pre svega činjenicu da poreklo imena Crna Gora i Mali i Zi ima korene u od nas jako dalekim vremenima". Proverite original teksta J. Gelčića: ima li tamo reči Mali i Zi?! Što će tu te reči ubačene od prevodioca? I, pošto pretendiraju da je njihov, albanski jezik, u ovim prostorima stariji od srpskog, zašto nisu stavili albansku reč ispred srpske - Crnagora?! Ni Gelčić ni Leka! Ovo nije ni prvi niti poslednji falsifikat ovih Albanaca. Kada ih imamo u vidu, zar ne bi trebalo da se pitamo (ako ne i da ih pitamo!) - šta hoće ovim falsifikatima?!

 

Prijatelji i neprijatelji

 

Kako se zna, najveći san skadarskih Bušatlića, dok su vladali pod turskom zastavom severnom Albanijom i delovima Crne Gore, bio je da čitavu Crnu Goru ujedine sa njihovim pašalukom i da sve Crnogorce islamiziraju, a - preko islama - i da ih poturče, kao što su se i sami poturčili. Poznato je već da je Skadar, 500 godina redom, bio prestonica Crne Gore, sve do dana pada pod tursku vlast. Pošto su Bušatlići bili poreklom Crnogorci, od poznate porodice Petrovića, smatrali su sebe zakonskim naslednicima teritorija nekadašnje Crne Gore, pa i aspirirali da stvore svoju muslimansku državu, nezavisnu od Turske. Tako su oni milom i silom islamizirali pravoslavne i katoličke Crnogorce, a sa njima i Albance.

Albanski nacionalisti, pretendujući za sebe da su genealoški sledbenici Ilira i nastavljajući sa snom i težnjom Bušatlića, činili su i čine sve da muslimane ovih predela i čitavog Balkana ubede da su svi oni Albanci, pa sledstveno i da je Crna Gora deo njihove "etničke" Albanije, njihove super Veeeelike Albanije. Za ovo su se angažovala ne samo njihova piskarala, već i njihovi naučnici, akademici, prevodioci. Štaviše, angažovali su za ovo i pokojeg nealbanskog naučnika, pa i pokojeg našeg, posebno naučnike albanske dijaspore kod nas, a među njima naročito akademika prof. dr Idriza Ajetija.

Ovo je i razlog što oni Crnu Goru i njene stanovnike u svojim napisima ne nazivaju drukčije do samo na albanskom jeziku, u njihovom prevodu, Mali i Zi i malazes. Ovo je razlog što i falsifikatima nastoje da pokažu da njihov prevod Mali i Zi ima "korene u veoma dalekim vremenima".

Znači, koncepti Mali i Zi i malazes imaju nacionalistički i šovinistički, velikoalbanski karakter.

Istina je da se Crna Gora ne naziva ovako i na drugim stranim jezicima. I oni to prevode, npr., u Montenegro. Ovde, iako prevod nije u saglasnosti sa međunarodnim zakonima, nema nacionalistički i šovinistički karakter, jer oni, npr. Italijani, nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija nad Crnom Gorom, utoliko pre ni na poreklo Crnogoraca. Znači, nisu poput albanskih nacionalista u "neprijateljskom kontekstu".

Treba znati da i naziv Liban (država u Aziji) dolazi od Džebel Liban, što na albanskom jeziku znači Bela Gora. Nije bilo i niti ima Albanca koji Liban naziva Bela Gora, iako je tamo, pod turskom zastavom, vladao njihov paša Paško Vasa. Svi ovi Albanci nazivali su i nazivaju tu državu - Liban. Postavlja se pitanje: zašto ovi Albanci prevode na svoj jezik ime Crne Gore, dok ime Libana ne prevode?! Znači, jasno je i van svake diskusije da kod prevoda imena Crne Gore na albanski jezik postoji jedan nacionalistički, šovinistički i velikoalbanski stav, njihove poznate pretenzije, koje u odnosu na Liban nemaju. Razume se, zato što im je Liban daleko, preko mora i drugih država, a ne na granici, jer - da im je na granici - i njihovo bi ime preveli na albanski, pa bi i pretendovali da je to deo njihove iskonske, ilirske teritorije, i za Libance bi rekli da su ilirsko-albansko pleme, jer - kako je rekao (ironično!) albanski književnik Sterio Spasse - albansko je sve dokle je gazilo kopito konja albanskog feudalca.

Mi ne smemo ni najmanjem crnogorskom selu, unutar granica današnje Crne Gore, ni da ispravimo ime (konkretno od Nokšić u Novšić, što je ista stvar!), jer će nas Albanci optužiti da silujemo njihovu toponimiju. A oni, kao što se vidi, siluju čitavu teritoriju Crne Gore, s kraja na kraj, pa im niko do danas (!) ne učini ni najmanju primedbu, a kamoli da ih optuži - kao oni nas. Na teritoriji Albanije još nema slučaja da je ma ko od pripadnika naše nacionalne manjine tamo optužio Albance i albanske vlasti za ma kakvo silovanje naše toponimije tamo - iako svi dobro znaju da su Albanci  srpsko-crnogorske i makedonske toponime iz korena zamenjivali njihovim, albanskim.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane