Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

 

Na nišanu

 

Kako je okončana borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

 

I Vučić postao milijarder, i žuti mafijaši na broju

 

Mada je skoro četvrt veka zaštićen poslaničkim imunitetom, Alaksandar Vučić od jednoga nikako nije mogao da se odbrani, a to je sud javnosti. Čak i danas, uprkos njegovoj apsolutnoj kontroli skoro svih medija u Srbiji, ukazuje se lice prevaranta, opsednutog vlašću i novcem. Vučić je i više od toga! U pitanju je licemer, spreman na svaku ideologiju i svaku izdaju, samo ako mu to donosi moć. Za godinu dana, od kada vrši dužnost prvog potpredsednika vlade, razradio je mehanizam do sada nezapamćene otimačine i tako sebi napravio imperiju, ali i armiju neprijatelja koji mu to neće zaboraviti...

 

major Goran Mitrović

 

Prošle nedelje iz pritvora je pušten vlasnik kompanije ''Delta'' Miroslav Mišković. Ukidanjem pritvora gospodinu Miškoviću, praktično je okončana gromoglasno najavljena borba protiv korupcije i organizovanog kriminala koju je, medijskom galamom, praćenom teškim nasiljem i pretnjama Vučićeve kamarile, prvi potpredsednik Vlade Srbije najavio i pre polaganja zakletve u Narodnoj skupštini Srbije.

Prevare Aleksandra Vučića su toliko prozirna, da je i on sam sebi postao smešan, i nakon što je opelješio svoje drugove iz vrha Demokratske stranke, odlučio je da sa njima uđe u koaliciju. Obrazac njegovih prevare i nasilja, uvek je bio krajnje jednostavan. Prvo bi nahuškao, poput besnih pasa, novinare dnevnih listova Informer i Kurir, koji bi objavljivali tekstove koji su dolazili iz kabineta direktora policije Milorada Veljovića i načelnika Uprave kriminalističke policije Rodoljuba Milovića. Donosila ih je, i još donosi, Marija Nenić, ugovorni saradnik za mesije Direkcije policije, inače poznatija kao novinarka  TV B 92. Ona je od ranije poznata policiji, zbog najtežih krivičnih prestupa, a napravila je kuću na Voždovcu, na placu vlasnika kome se izgubio svaki trag, a zaključuje se da je ubijen. I iz kabineta Aleksandra Vučića stizali su pamfleti. Blaćeni su oni za koje se pouzdano znalo da imaju para. Smatra se da je akcijom rukovodio Miodrag Rakić, velika Vučićeva ljubav, koji je i Aleksandra koristio za prljave poslove Demokratske stranke. Danima bi Informer i Kurir pisali o ''žrtvi''.

A ''borba protiv korupcije'' počela je tipovanjem žrtava. Na početku je prvi potpredsednik Vlade Srbije prigrabio sebi neustavna ovlašćenja. Predsednik Srbije Tomislav Nikolić imenovao ga je za ''koordinatora rada svih službi bezebednosti''. Svaka služba ima direktora, i njen rad je određen zakonom, u kojem nema mesta za koordinatora rada svih službi bezbednosti.

 

Progon unapred osuđenih

 

Aleksnadru Vučiću se dopalo to što je i njegova ljubav Miodrag Rakić bio sekretar Saveta za nacionalu bezbednost, koji je, umesto predsednika Srbije, Borisa Tadića, čitao izveštaje bezbednosnih službi, a iza Tadićevih leđa, koristeći se službama, a naročito direktorom srpske policije Miloradom Veljovićem, prukupljao je informacije o tajkunim, političarima, bankarima, novinarima, a kasnije ih je najsurovije reketirao.

Pokazalo se, međutim, da direktor BIA i direktori vojno-obaveštajnih službi nisu spremni da izvršavaju Vučićeve zahteve. Na raspolaganje mu se stavio, tada odlazeći direktor policije Milorad Veljović, koga je, po oprobanom receptu, Aleksandar Vučić javno optužio da je uhodio njega i Nikolića, i da je pripremao atentate. Optužbe su, delimično, barem što se atentata tiče, bile lažne. Vučić i Nikolić su danonoćno uhođeni po nalogu Miodraga Rakića.

I ''tipovani'' mafijaši su napadani preko Informera i Kurira, iz svih oružja. Licitiralo se koliko su bogati, da će pobeći, da su uplašeni, da od Vučića drhte kao miševi. Za svaki slučaj, Aleksandar Vučić je sprečio smenu tužioca za organizovani kriminal Miljka Radisavljevića, koji je postao lični Vučićev tužilac za svakodnevnu upotrebu.

Šabačkog tajkuna Miroslava Bogićevića, vlasnika koncerna Farmakom MB i još dvadesetak povezanih preduzeća, koja su zapošljavala oko šest hiljada radnika, Aleksandar Vučić je, preuzimajući vlast prošle godine, u ovo vreme, optužio da je na ''kriminalan način'' kupio udeo nemačkog koncerna WAC u dnevnim listovima Politika, Večernje Novosti i Dnevnik iz Novog Sada. Pretnje gospodina Vučića su bile opake. Ima da plati za to što je uradio, ispitaćemo odakle mu novac za kupovinu, za koga je radio, grmeo je Vučić. Onda ga je, Miodrag Rakić poslao u Šabac. I pao je dogovor. Bogićević ima debelo da plati Vučiću, u kešu, na ruke, pod izgovorom da Aleksandar taj novac prosleđuje stranici!

Dve nedelje, koliko je bio na meti Informera i Kurira, Miroslav Bogićević je potom ''amnestiran''.

 "...Ne možemo da proganjamo čoveka koji zapošljava šest hiljada radnika, i da u Mačvi stvorimo haos. Gospodin Bogićević je morao da kupi listove, za račun Demokratske stranke, jer je bio primoran..."- saopštio nam je gospodin Vučić, a ta odluka je bila obavezujuća i za specijalnog tužioca i za direktora policije.

Gospodin Bogićević od januara meseca ne isplaćuje šest hiljada zaposlenih u svojim preduzećima, a od 1. jula oni više nemaju ni socijalno osiguranje. Upućeni tvrde da je Aleksandar Vučić Miroslavu Bogićeviću skinuo i gaće! Opljačkao ga je, ne mareći za sudbinu šest hiljada radnika iz mačvanskog okruga! Pri tom, Bogićevićeva mlekara otkupljuje mleko od seljaka, a on naplaćuje i premije za mleko koje mu uredno doznačava ministarstvo Gorana Kneževića.

Među prvima se na Vučićevoj meti našao i vlasnik kompanije Delta Miroslav Mišković. Njegovi listovi su lajali na gospodina Miškovića, opisujući ga kao uplašenog miša. Nedeljama su ga lovili, navodeći ga valjda da poljubi ruku Aleksandru Vučiću, i da plati otkupninu. Izgleda, da gospodin Mišković nije želeo da se ponizi pred picoustim pederom. I sam Vučić se javljao, otvoreno preteći Miškovićevoj porodici, što je bez presedana u srpskoj istoriji, da potpredsednik Vlade Srbije javno nišani na one koje će uhapsiti, jer to nije u delokrugu njegovih ovlašćenja.

I na kraju, uhapšen je prvo sin Miroslava Miškovića, kao taoc, a potom i Miroslav. Na informativni razgovor pozivana je i Ivana Mišković Karić i njen suprug Goran Karić. Napadi na kompaniju Delta vođeni preko Informera i Kurira, a uz orkestriranu pratnju drugih glasila, bili su zastrašujući. Očekivalo se da Miškovići budu streljani bez priziva!

Kada je pritvor Marku Miškoviću zamenjen kućnim pritvorom i kaucijom od pola miliona evra, Informer je saopštio ''šokantnu vest" da je tužilac Miljko Radisavljević dao saglasnost da se nakon završene istrage Marko brani sa slobode, bez da je tražio odobrenje od direktora policije Veljovića i Aleksandra Vučića. Ko su njih dvojica, koji odlučuju o toku istrage? Kada se svedu računi o Vučićevoj ''bespoštednoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala'', ostaje gorak ukus zla koje je ostalo iza njega.

Ispitujući sporne privatizacije, po Vučićevom nalogu, uhapšeni su službenici bez zaštite. Tako je kao vođa organizovane kriminalne grupe koja je prodala smederevsku železaru Sartid, uz proviziju koja je uzeta od 23 miliona dolara, optužen Nemanja Kolesar, šef kabineta pokojnog premijera Zorana Đinđića. Za pljačke u Razvojnoj banci Vojvodine uhapšeni su nižestatusni službenici banke!

 

"...Ja vodim računa o našima iz Demokratske stranke"

 

 

Aleksandar Vučić se trudio da niko iz vrha Demokratske stranke ne ode u zatvor! Direktno je sprečio hapšenje Olivera Dulića, a u pritvoru je jedino bivši ministar Saša Dragin, koji u Demokratskoj stranci nije pripadao kriminalnoj grupi.

Bez istrage su ostale su ostale pljačke u Telekom - Srbija. Dok je na čelu ove kompanije bio Branko Radujko, iz nje je, na račune šefova Demokratske stranke - Borisa Tadića, Dragana Đilasa i njihovih marketinških agencija, prebačeno više od milijardu evra! I Vučićeva kamarila je dobijala visoke apanaže, dok je bila na povodcu Miodaraga Rakića.

Istraga specijalnog tužioca vođenja je u vezi pljačke nekoliko milijardi evra u Ministarstvu odbrane i  SDPR Jugoimport. I kada je preuzeo ministarstvo odbrane, prvi potpredsednik Vlade i koordinator rada svih službi je pretio prstom i obećavao ''istragu do kraja''.

 Nekoliko dana po preuzimanj ministarstva odbrane, Vučić dobija od direktora Jugoimporta SDPR 55 miliona evra, i postavlja ga za državnog sekretara u Ministarstvu spoljne trgovine, kao predstavnika Srpske napredne stranke!

Lajave novine kidišu na Dragana Šutanovca, bivšeg ministra, ali sasvim dozirano. Vučić ih pujda, tek da od Šutanovca inkasira desetine miliona, i pokaže mu kako ''brat moj, ja vodim računa o našima iz Demokratske stranke".

Na meti Vučićevih medija nalazio se i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas. On i ne krije da je za vreme ministrovanja i rukovođenja Beogradom, zaradio oko 950 miliona evra, a upućeni veruju da je reč o daleko većoj količini novca, stečenoj pljačkom, korupcijom i monopolom na reklame u Srbiji. Ipak, Vučić je jasno stavljao do znanja da i takvog Đilasa želi na vlasti u Beogradu. Kakav je, takav je, njegov je!

Kada je prošle godine Aleksandar Vučić izabran za potpredsednika Vlade Srbije i ministra odbrane, tvrdio sam da je njegov jedini cilj da zataška pljačka i pokrivanje pljačke. Naime, Vučić je opsednut prikupljanjem novca i njegova ljubav prema Borisu Tadiću i njegovoj lopovskoj družini je bezgranična.

Pre nekoliko godina, američka agencija Global fajnenšel integriti (GFI) koja za interese vlade u Vašingtonu prati tokove novca u zemljama koje su dužnici prema SAD, utvrdila je  da je iz Srbije je u periodu od od 2001. do 2010. nelegalno izneto više od 51 milijarde dolara.

Ekonomista Dragovan Milićević, inače bivši državni sekretar u Ministarstvu trgovine, smatrao je da agencija GFI u svojim izveštajima prati samo tokove novca preko bankovnih računa, a ne vrši procenu koliko je para iz neke zemlje izneto u gotovini i na drugi način, uveren da je ukupna suma iznetih sredstava daleko viša! Jer, ne radi se samo o novcu zarađenom klasičnim kriminalom, već i onim koji je dobijen kroz korupciju i utaju poreza. Tu su podaci dobijeni obračunavanjem manje fakturisanog od stvarnog izvoza, ali i skupljeg uvoza preko "naduvanih faktura". Srbija je, inače, na listi GFI, od ukupno 143 zemlje sa najvećim nelegalnim novčanim tokovima, zauzela 16. mesto!

 

Završena je Vučićeva predstava

 

Aleksandar Vučić, najavljen kao ''beskompromisni borac'' protiv korupcije i organizovanog kriminala je običan kriminalac, pederi i provokator, koji je već dve decenije opsednu novcem,  potrebom da bude u javnosti, po svaku cenu.

Upitan šta je sa parama, a mislilo se na pomenutih 51. milijardu, Aleksandar Vučić je, bez ikakvog stida i srama, odgovorio da policija nema dokaza o tom novcu. Tako mu je rekao Veljović, i tačka! Zar da on proganja Borisa Tadića i njegovu pljačkašku družinu, kada je od Borisa dobijao desetine miliona evra, služeći mu kao paradni konj, koji je imao zadatak da plašeći evropske zvaničnike svojom ekstremističkom, šovinističkom i zločinačkom politikom, primorava gospodu iz Brisela da svim sredstvima podržavaju Borisa i njegovu Demokratsku stranku!

Uvidevši da je zaradio i previše novca, da je provaljena njegova lažna politika ''beskompromisne borbe protiv korupcije i kriminala'', Vučić je, da bi sprečio Evropsku komisiju da utiče na srpske vlasti da oslobode tutorstva sudove, tužilaštva i policiju, odlučio da narednih meseci gladne građane zamajava pričom o izborima, o potrebi da on ''preuzme odgovorost za budućnost Srbije''.

Ni njegove žrtve ne miruju. Krug oko Vučića počinje da se zatvara. Mnoge je on ojadio za milione evra. Uzimao je novac obećavajući oslobađajuću presudu Joci Amsterdamu, i onima koji su u pritvoru i ili na poternici. Nije nikakva tajna da je Bogoljub Karić dao milione evra Vučiću i njegovoj partiji, njegova partija ima i poslanike u Narodnoj skupštini Srbije, a Bogoljubu se žuri da se vrati u zemlju. Platio je. Kako sada da to Aleksandar opravda, ako ne novim izborima! Jovo, nanovo. Žestoki momci ne praštaju lako onima koji su ih pravarili. A spisak prevarenih, koji čekaju Vučića, impresivan je. Možda u istoriji Srbije Vučić i nije najveći lopov, ali je, nema nikakve sumnje, najveći zaštitnik mafiji koja je opelješila Srbiju za preko 100 milijardi evra, dajući i njemu deo kolača za pružanje zaštite. Vučićeva upotreba direktora policije, specijalnog tužioca za organizovani kriminal Miljka Radisavljevića, i sudija posebnog odeljenja za organizovani kriminal Višeg suda u Beogradu, sigurno će ući u istoriju beščašća. Verujemo da će svi oni, uskoro, završiti na đubrištu. Vučićeva ''borba protiv korupcije'' završena je. I njegov život ...

 

 

A 1.

 

 

I Cane mu je debelo platio

 

Aleksandru Vučiću su usta bila puna borbe protiv korupcije i nezavisnosti pravosuđa. U stvarnosti je sve suprotno od onoga što on kaže, a najbolji primer za to je slučaj Stanka Subotića Caneta koji je nedavno dobio mogućnost da se sa slobode brani uz plaćanje kaucije. Pozadinu svega toga objašnjava Tabloidov saradnik Đorđe Višekruna:

  "...Sredinom decembra 2011. zatekao sam se nekim poslom u prostorijama centrale SNS-a gde mi se obratio jedan od najviših funkcionera te stranke, a danas i narodni poslanik u republičkoj skupštini. Zamolio me je da ga mojim kolima povezem, jer je žurio na aerodrom da uhvati let za Švajcarsku. Objasnio mi je da je on u stranci zadužen za kontakte sa osobama sa poternica od kojih je uzimao novac za potrebe SNS-a.

  U Švajcarsku je išao da bi se sreo sa Stankom Subotićem koji je obećao da plati veoma visoku donaciju SNS-u kako bi mu bilo omogućeno da izbegne sudski postupak u slučaju da ta stranka dođe na vlast. Drugi deo para je za Caneta trebao da plati srpski kontroverzni biznismen Slaviša Purić.

  Kada sam sledeći put došao u centralu stranke, bilo je to 22. decembra 2011. godine, o ovom razgovoru sam obavestio Aleksandra Vučića, uz reči kako bi trebao da obrati pažnju na to da njegovi najbliži saradnici ne pričaju o takvim stvarima pred publikom. Složio se samnom i o svemu obavestio Tomu Nikolića, takođe uz komentar da saradnici treba da drže jezik za zubima, kada su u pitanju ovako škakljive teme.

  Vučić je tom prilikom  na jednoj ceduljici napisao broj svog privatnog mobilnog telefona i dao mi je sa molbom da mu se obavezno javim u slučaju da se ovako nešto ponovi. Kao dokaz da je sve ovo tačno prilažem cedulju sa Vučićevom rukom pisanim brojem telefona koji je on tada koristio...".

 

GLOSA

 

 Kada se svedu računi o Vučićevoj ''bespoštednoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala'', ostaje gorak ukus zla koje je ostalo iza njega.

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane