Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Trovanje

Trovanje

 

Zaraženo meso iz EU u Srbiji: profit uvozničkog lobija postao je bitniji od zdravlja nacije (4)

 

Smrt na usta ulazi

 

Legalna prodaja hrane sa aditivima, koji uzrokuju rak, u zemlji čiji su građani izmučeni  nemaštinom, nesposobni da se organizovano pobune, jedan je od najvećih zločina srpske vlasti protiv naroda.

 

Vuk Stanić

 

Službenici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, priznali su da je u Srbiji prisutna bruceloza, opaka bolest koja se sa životinja prenosi na ljude, kod trudnica izaziva pobačaje, a kod muškaraca ova bakterija može izazvati upalu testisa (ORGITIS) koji uzrokuje trajni sterilitet. Bolest se na čoveka prenosi konzumiranjem mesa, ili mleka zaražene životinje, a zaraženih životinja u Srbiji je sve više. Za Srbiju koja je već godinama opterećena problemom bele kuge bruceloza je posebno opasna. 

Prema istraživanjima doktora veterine Miroslava Stojšića, samo prošle godine otkriveno je 14 goveda obolelih do bruzeloze u Raškom i Zlatiborskom okrugu, dok su 19 koza, 10 ovaca obolele od ove bolesti otkrivene u Pčinjskom. Aprila ove godine otkrivena je bruceloza kod 40 svinja u Sremskom i Podunavskom okrugu. U Pećincima je bruceloza bila prisutna kod 31 svinje, dok je ova bolest otkrivena i kod devet prasića u Smederevu. Podatke za 2012. godinu objavio je i zvanični sajt Ministarstva poljoprivrede. Prema podacima za 2013, sa kojima Stojšić raspolaže, da se zaključiti da se bolest širi Srbijom!

-Dobra stvar je da je Ministarstvo objavom podataka za 2012. godinu o slučajevima bruceloze priznalo da problem postoji. Oni su se na ovakav korak sigurno odlučili pod prtiskom tekstova koje ste vi o toj temi objavili, priča Stojšić podsećajući da je on ranije  javno optužio načelnicu veterinarske inspekcije Sanju Čelebićanin da je pomogla da se u Srbiju iz Nemačke uvezu goveda obolela od ove bolesti. Kao što je već rečeno, obolele životinje su poslate u klanicu Mramor kod Niša, gde su zaklane, a meso je poslato u prodavnice. Sada se od javnosti prikriva da su se baš na jugu Srbije gde je ovo meso konzumirano bruceloza pojavila i kod ljudi! Nakon objavljivanja ovih činjenica, načelnica veterinarske inspekcije Sanja Čelebićanin, lično se obratila Stojšiću, a potom i Tabloidu, demantujući na različite načine njenu krivicu za ulazak Bruceloze u Srbiju.

-Da znaš ja nisam kriva za brucelozne krave! To je kriv Siniša Kotur, on radi na kompjuteru, kada se izdaju dozvole, poručila je Čelebićaninova Stojšiću, ali je on odmah podsetio da je ona išla u Nemačku na razgovore sa prodavcem bruceloznih krava i njihovom inspekcijom. Čelebićaninova i dalje smatrala da nije ni za šta kriva, jer "nije ništa potpisala":

"...Navodi se moje putovanje u Nemačku, a ono je realizovano zajedno sa kolegama iz Odeljenja za međunarodni promet i sertifikaciju i ne odnosi se na brucelozu već na usaglašavanje sertifikata što je propisano Zakonom o veterinarstvu. Postupak kod životinja kod koji se dokaže bruceloza je propisan Pravilnikom kojim se reguliše suzbijanje bruceloze, tako da se u svakom trenutku može proveriti da li su zaražene životinje, kako Vaš sagovornik navodi, zaklane u klanici u Mramoru kod Niša!".

Iz navedenog je, dakle, jasno, da je bruceloza uvezena iz Nemačke u Srbiju, dok će istragom morati da se utvrdi ko je odgovoran, odnosno da li činjenica da Čelebićaninova ništa nije potpisala zaista znači da nije ništa kriva.

U nameri da proverimo navode našeg sagovornika o sve većem broju slučajeva bruceloze kod životinja u Srbiji, kao i da li je već registrovano ovo oboljenje kod ljudi, redakcija Tabloida se zvanično obratila i Ministarstvu poljoprivrede, ministarstvu zdravlja i  Institutu za zaštitu zdravlja dr Milan Jovanović Batut (BATUT).

 

 Epidemija, normalna stvar!

 

U Ministarstvu poljoprivrede su zvanično objasnili da je službenik koji može da nam odgovori na naša pitanja odsutan i da treba da ga pozovemo za pola sata. Zvali smo desetak puta. Narednih tri sata se niko nije javljao. Kada je slušalicu na kraju podigla savetnica Maja Andrijašević samostalni savetnik za dobrobit životinja, koja prema njenim rečima deli kancelariju sa službenikom Radoslavom Ivkovićem zaduženim za obraćanje javnosti, saznali smo da ona ne može da nam kaže ništa o "tim životinjama obolelim od bruceloze". Ipak, iz razgovora sa njom bilo je jasno da je Ministarstvo upoznato sa slučajevima za koje pitamo. Malo je falilo da nam odgovori, ali je onda prekinula rečenicu na pola i promenila temu.

-Ivković je zadužen za komunikaciju sa medijima, ali ja ne mogu da mu prenesem ništa, jer to nije moj posao, objasnila je Andrijaševićeva. Pokušali samo da se obratimo i Odeljenju veterinarske inspekcije ministarstva poljoprivrede, ali su nas oni uputili nazad na službu za odnose sa javnošću. Kontakt sa ministarstvom zdravlja bio je daleko jednostavniji, odmah su nam objasnili da nemaju registar oboljenja koja su prisutna u Srbiji, što znači i da ne znaju koliko je trenutno obolelih od bruceloze! Ljubazno su nas uputili da se obratimo Institutu BATUT  gde su lakonski konsatovali da je bruceloza u Srbiji prisutna i kod ljudi!

-Prema Zakonu o Zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni glasnik RS" 125/04, čl. 14) i Pravilnika o prijavljivanju zaraznih bolesti i drugih slučajeva utvrđenih Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službeni glasnik RS" 98/05, čl. 21), bruceloza je jedna od 70 zaraznih bolesti koje se obavezno prijavljuju, poručili su iz BATUTA

Magistar medicine Bojana Grgić koja radi na poziciji šefa Odeljenja za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti u Institutu BATUT , kaže da je tokom prethodne četiri godine na teritoriji Republike Srbije registrovano ukupno 19 slučajeva obolevanja ljudi od bruceloze. Deset u 2009. godini, po četiri slučaja u 2010. i 2011.godini, dok je 2012. registrovan jedan slučaj.

Bruceloza je bolest iz grupe zoonoza, odnosno baketrijsko oboljenje životinja koje može da se prenese na čoveka. Najčešći rezervoari zaraze su domaće životinje - krave, svinje, koze i ovce. Uzročnik bruceloze je najviše prisutan u mlečnim žlezdama, gravidnoj materici i posteljici zaraženih životinja. Infekcija se na čoveka prenosi direktnim kontaktom sa tkivima, krvlju, urinom, vaginalnim sekretom, pobačenim plodovima (posebno posteljicom) poreklom od zaraženih životinja, kao i upotrebom nekuvanog mleka i mlečnih proizvoda od nekuvanog mleka poreklom od zaraženih krava. Ređe do zaraze ljudi može doći i aerogenim putem u štalama u kojima borave zaražene obolele životinje.

 Obolevaju i ljudi i životinje...

 

Ulazna vrata infekcije kod ljudi su koža, konjuktive, sluzokoža sistema organa za varenje  i disanje, objasnila  je doktorka Grgić koja je građanima ovim putem preporučila i mere prevencije za stanovništvo ali i za zaposlene u proizvodnji mesa i mleka da ne piju nekuvano mleko i ne koriste u ishrani mlečne proizvode od nekuvanog mleka! Dr Bojana Grgić takođe naglašava i nužnost da se obavlja stalna edukacija poljoprivrednika i zaposlenih u klanicama u obradi mesa i u mesarama, stalno informisanje o prirodi oboljenja i riziku infekcije prilikom rukovanja sa truplima i proizvodima poreklom od potencijalno zaraženih životinja i o pravilnim postupcima u klanicama, kojima se smanjuje ekspozicija (naročito pravilna ventilacija), edukacija lovaca o neophodnosti upotrebe zaštitnih sredstava prilikom komadanja mesa divljih svinja i drugih životinja, pasterizacija kravljeg, ovčijeg i kozjeg mleka i mlečnih proizvoda, bezbedno postupanje sa posteljicom, bezbedno uklanjanje posteljice, izlučevina i fetusa životinja koje su pobacile, dezinfekcija kontaminiranih površina...

Prema rečima doktora veterine i redovnog akademika Srpske kraljevske akademije Biljane Radojčić, ukoliko je bruceloza sada zvanično prisutna kod životinja u Srbiji, to je razlog da se upali alarm: "...U pitanju je vrlo ozbiljna bolest. Ona se sa životinja na ljude može preneti konzumiranjem mleka zaraženih životinja, konzumiranjem mesa, ali oboleti mogu i oni koji dođu u dodir sa zaraženim mesom. Bruceloza se prenosi i putem urina, priča Radojčićeva i kaže da ona kod životinja ima nervnu formu, da se može manifestovati na jetri i na zglobovima, odnosno da se pojavljuje kao multi sistemska bolest. Doktori medicine Vam mogu potvrditi da se svi oblici ove bolesti mogu na sličan način manifestovati kod ljudi, a konzumiranje mleka i mesa zaraženih životinja posebno opasno za trudnice. Kod trudnih žena može doći do pobačaja, dok se muškarci suočavaju sa opasnošću orgitisa, odnosno upale testisa, koja izvesno vodi do steriliteta pacijenta. Ukoliko se bruceloza kako tvrdite pojavila u većem broju slučajeva kod životinja, vrlo je važno da mi veterinari, ali i lekari počnemo hitno da preduzimamo mere za sprečavanje epidemije. Ova bolest je prisutna i u nekoliko zemalja sa kojima se Srbija graniči, zbog čega će biti posebno teško da se ona trajno iskoreni...".

Čak i prema navodima zvaničnog sajta Ministarstva poljoprivrede, osim bruceloze, u Srbiji su stalno prisutne i bolest besnila i svinjska kuga!

 

A 1.

 

Austrijanci prodali Srbima virus šmalenberg

 

Doktor veterine i bivši inspektor Miodrag Stojšić, tvrdi da je bruceloza samo jedan od primera da se veterinarske inspekcije ne obavljaju na zadovoljavajuć način.

U Srbiji se nije samo pojavila bruceloza nego i šmalenberg virus! Šmalenberg je daleko lakše prenosiv sa životinje na životinju od veličine virusa. O njemu se ne zna puno ali je za sada dokazano da ima posledice slične brucelozi. Ljudi koji konzumiraju meso životinja zaraženih šmalenbergom, takođe se izlažu opasnosti da postanu trajno sterilni. Sumnja se i da ovaj virus izaziva oštećenja vida kao i trajno slepilo.

Na pitanje u kojoj meri je šmalenberg virus prisutan u Srbiji on kaže da je Nedavno je iz Austrije uvezeno 200 goveda zaraženih ovim virusom i tako je virus šmalenberg došao i na ovaj deo Balkana.

-Za razliku od prošlog puta kada su pustili da brucelozne krave budu pojedene, sada naši pokušavaju da zaražena goveda vrate u Austriju. Ipak, nastao je problem jer Austrijanci bolesne životinje neće da prime nazad, priča Stojšić i objašnjava da su Austrijanci našem uvozniku uvalili klauzulu po kojoj je sam morao da navede koje bolesti kod stoke koju uvozi ne smeju da budu prisutne. Kaže dauvoznik nije naznačio šmalenberg pa sada austrijanci ne vide osnov po kome bi morali goveda da prime nazad u Austriju.

Šmalenberg virus široko je rasprostranjen u Evropskoj uniji. Zbog prisutnosti ovog virusa, desetak zemalja poput Meksika, Rusije, Egipta zabranile su uvoz mesa iz EU, dok je u Sjedinjene države zabranjeno iz Evrope izvoziti pojedine mesne prerađevine.

Na karti zemalja u kojima je rasprostranjen šmalenberg koju je moguće naći na internet sajtu Wikipedia, skoro sve zemlje EU označene crvenom bojom! Savestan ministar poljoprivrede bi u ovakvim okolnostima odavno zabranio uvoz mesa i mesnih prerađevina iz ovih zemalja, ali savest srpskog ministra Gorana Kneževića je odavno na godišnjem odmoru.

Veliki  problem predstavlja i sistem laboratorija koje su zadužene za kontrolu ispravnosti hrane i zdravlja životinja koje se uvoze. U jednoj od laboratorija je tokom proteklih meseci u dva navrata u dogovoru sa uvoznikom prikriveno prisustvo šmalenberg virusa. Problem je ispao kada su inspektori prepoznali simptome pa su provere ponovljene, meso u ta dva navrata nije otišlo u prodaju. Slučajevi su zatašakni, a otvoreno je pitanje da li će inspektori uspeti svaki put da otkriju zamene uzoraka?

 

 

A 2.

 

 Ukinite pravilnik smrti!

 

 

Pre nešto više od mesec dana na mesto direktora Uprave za veterinu, Ministarstva poljoprivrede i šumarstva imenovana je doktor medicine Zorica Novaković. Redakcija Tabloida se zvanično obratila novom direktoru ove Uprave, sa pitanjem kada će biti promenjeni važeći "Pravilniku o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda od mesa i proizvoda od mesa" poznat kao "Protokol smrti".

U izjavi za Tabloid Novakovićeva je kratko rekla da postoji plan da se pravilnici izmene.

"...Molim vas javite se od ponedeljka, sada nisam u situaciji da vam kažem ništa više", zamolila je nova direktorka. Poznato je da pravilnik o kvalitetu usitnjenog mesa takav, da njime nije skoro ništa zabranjeno, pa proizvođači  i uvoznici potrošačima plasiraju, viršle kobasice i roštiljsko meso sa hormonima, kancerogenim aditivima, antibioticima, hormonima i sedativima.

Pod budnim okom ministra poljoprivrede Gorana Kneževića, u prodaji je meso obogaćeno hormonima, antibioticima i sedativima. Tačnije, dozvoljeno je da se u hranu dodaje kancerogeni aditiv E407 koji izaziva rak debelog creva! U hranu za stoku dodaju se i sedativi. Dozvoljena je prodaja viršli i kobasica koje ne sadrže nijedan gram životinjskih proteina! Ali, umesto da spreči masovno trovanje, resorni ministar dojavljuje prozvođačima imena novinara koji istražuju ovu temu, kako bi zaštitio profite koje ostvaruju od prodaje đubreta, koje je upakovano kao hrana!

Za takozvani Protokol smrti odgovorni su sekretari Ministarstva poljoprivrede, Danilo Golubović i Dejan Krnjajić, načelnik Odeljenja za zdravstvenu zaštitu dobrobit životinja, Budimir Plavšić, načelnik Odeljenja za veterinarsko javno zdravlje u Upravi za veterinu Slobodan Šibalić, načelnik Odeljenja za međunarodni promet i sertifikaciju Siniša Kotur i načelnik veterinarske republičke inspekcije Sanja Čelebićanin. Pokazalo se da do sada, bez obzira na funkcije koje su zauzimali, ništa nisu preduzimali da spreče prodaju mesa od bruceloznih krava, leukemičnih konja, hibridnih pilića nakljukanih antibioticima, hormonima rasta i esterogenima, niti su išta radili da se iz suhomesnatih proizvoda izbace kancerogeni aditivi...

 A 3.

 

Ili masovno trovanje, ili smrt Protokolu!

 

Glavobolja, peckanje u vratu i na podlakticama, natečeno lice, hladno znojenje, vrtoglavica, malaksalost, dijareja, stomačni grčevi, smetnje u srčanom ritmu, posledice su aditiva E621 piše na listi o aditivima koje treba izbegavati. Ovaj aditiv je prisutan u viršlama i drugoj hrani koja se kod nas prodaju.

E621 je uzrokovao oštećenje mozga na laboratorijskim životinjama, a kako smo ranije objavili, ovaj i druge aditive u Srbiji je dozvoljeno stavljati čak i u hranu za bebe! Pošto političari i udruženja za zaštitu potrošača u Srbiji ništa ne preduzimaju Tabloid traži da se ukine "Protokol smrti" koji sve ovo dozvoljava, a koji se službeno zove , "Pravilniku o kvalitetu usitnjenog mesa, poluproizvoda od mesa i proizvoda od mesa". Od nove direktorke Uprave za veterinu, ali i ministarstva poljoprivrede, javnost sa pravom očekuje da promene "Protokol smrti"  i tako zabrane trovanje naroda hormonima, aditivima i pilećim MOM-om... Da "Pravilnik" promene tako da ga više nikada ne zovu "Protokol smrti".

 

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane