Akadamik Burović razbija blokade

(U vezi drugog dopunjenog izdanja knjige Ko su Albanci?)

 

Piše: Ivan Lovrenčić

 

Čim je izašao iz stravičnog albanskog zatvora Burelji, gdje je proveo skoro tri decenije osuđen na smrt, albanska mafija na vlast, u tjesnoj saradnji sa jugoslovenskom mafijom, organizovala je protiv akademika, prof. dr Kaplana Burovića mobing, satanizaciju i medijsku blokadu, da mu tako ne bi dozvolili da iznese u javnost zločine, koje su učinili njemu i njegovoj porodici, maloletnoj djeci, Dušanu od 6 godina i Dušanki od 4 godina, monstruozno masakrirani fizički i psihički. Ne samo državnim izdavačkim kućama, već i privatnim, zabranjeno je da mu bilo što objave. Isto tako i medijima. Ne samo što mu nisu objavili ni najkraći člančić, već mu nisu dozvolili ni da demantuje falsifikate i laži, koje su stigli da objave ne samo u Tirani, već i u Paris, na stranicama glavnog lista zapadnih "socijalista" L’umanite, da bi ga i na svetskom nivou satanizirali i odbili od njega ljude. Sabotiranje njegovog stvaranja i medijska blokada je postala za sve tako jasna, da su neki, koji se sigurno nisu složili sa ovim kriminalom, pokrenuli 2012. godine poseban portal pod nazivom Mandela Albanije u medijskoj blokadi – Sajt posvećen životu i delu Kaplana Burovića: kaplanresuli.wordpress.com

Pošto ove mafije proganjaju svakoga koji bilo kako podržava Akademika Burovića, autori pomenutog portala kriju svoju adresu. Ipak ima i junaka koji svojim pravim imenom istupaju u odbranu Akademika Burovića, ne samo među nama, Srbima, već i među Albancima. Tako je albanska pjesnikinja Elinda Marku, ovim svojim pravim imenom, pokrenula u SAD portal na albanskom jeziku pod nazivom Da upoznamo Kaplana Resulija, dok mu je Albanac Mithat Lepaja objavio 2010, i to u sred Prištine, peto izdanje njegovog famoznog romana Izdaja, koji su sami Albanci – od vremena, još prije njegovog hapšenja i sataniziranja - proglasili za chef-d’oeuvre albanske proze svih vremena, pa su ga za taj roman proglasili i za Počasnog Člana Akademije nauka i umjetnosti, dodjeljujući mu i naučna zvanja profesor i doktor.

Sa naše strane, dokazujući da je stvaran vitez, srpski književnik Radovan Milić ne samo što istupa svojim pravim imenom u odbranu Akademika Burovića, već piše i objavljuje čitavu knjigu od nekoliko stotina stranica, a pod naslovom Svetski rat protiv jednog čoveka – Akademik Burović disident Br. 1, Slovenske Konjice 2011. Njegov su primjer sledili i mnogi drugi, pa i akademici eks-jugoslovenske Akademije nauka i umjetnosti, od kojih spominjemo dr Orde Ivanovski, dr Zoran Lakić i drugi, dok mu Universitet New Yorka komentira preko interneta albanološke teze, koje mu i objavljuje 2005. pod naslovom The stances of Kaplan Burovich about the albanological problem, especially on the origin of the Albanias. Akademika  Burovića uvode i u svjetsku Wikipediju, pa i u nacionalne wikipedije, pa i u nacionalne enciklopedije, šta više – i sami njegovi izjavljeni neprijatelji – Albanci, koji mu se i javno, preko medija, izvinjavaju za zločine koji su njemu i njegovoj porodici učinjeni od enverističkih vlasti.

Sam samcat, kao slamka među vihorove, jer je albanska mafija organizovala svjetski rat protiv njega, uključujući tu, pored eks-jugoslovenskih republika (Srbija, Makedonija i Crna Gora) i Švajcarsku sa Francuskom, on razbija jednu blokadu za drugom i leti sa jednog trijumfa u drugi, iako mu organizuju monstruozni mobing, pa i auto-dafe (javno spaljivanje) njegovih knjiga, iako mu vrše i atentate, iako su mu – preko interneta – spjevali i opelo.

Za koji mjesec Akademik Burović će napuniti 80 godina života, od kojih je veću polovinu proveo po zatvorima i intenaciji. Do dana današnjeg ne samo srpske državne izdavačke kuće, već ni privatne, nisu mu objavile ni najmanju brošuru, kamoli koju knjigu. I ne samo što mu ništa nisu objavili, već su mu – po instrukcijama mafije na vlasti – i sabotirale stvaranje, počev od onih u njegovom rodnom Ulcinju, do onih u Beogradu. Tako su mu neke izdavačke kuće uzele po koju knjigu sa obećanjem da će mu je objaviti i – ne samo što mu je nisu objavili, već su mu je godinama držale u svojim fijokama, da je on ne bi sam objavio, kako je to činio i čini sa ostalim knjigama.

Iako je sputan i sabotiran kao što se to do danas još nijedan stvaralac na svijetu nije sputavao i sabotirao, ni od Musolinia i Hitlera, Akademik Burović je do sada objavio privatno preko 100 knjiga, dokazujući nam ovako da sputane noge dva put brže kroče. I – ono što je paradoksalno, neverovatno ali istinito – on je uspio da objavljuje i iz ćelije monstruoznog zatvora Bureli, čime je sigurno šampion svijeta. Da ironija bude još veća: sonet, koji je objavio iz zatvora, nosi naslov Doći ću!

Pa eto – on nam stvarno dođe i – dokaza nam se !

Zlatomir Lazić, vlasnik privatne izdavačke kuće Gambit iz Jagodine, ovih dana, objavio je drugo dopunjeno izdanje Akademikovog poznatog djela Ko su Albanci?, koje predstavlja ne samo jedno od njegovih kapitalnih djela, već i jedno kapitalno djelo srpske izdavačke djelatnosti i srpskog naučnog stvaranja. Poseban značaj ovog djela dokazali su nam sami Albanci, koji su još prvom izdanju ove knjige 2007. priredili službenu ćutnju, nisu ni najkraću vijest o njoj objavili, ni pozitivnu niti negativnu, dok su je na sve strane sakupljalji i spaljivali, ukopavali, uz svestranu saradnju i pomoć svojih kolega iz srpsko-crnogorske i makedonske mafije.

Ko su Albanci? je prva knjiga objavljena od jedne izdavačke kuće Srbije ovom izuzetnom Čovjeku i stvaraocu, koji je strpljivo to čekao punih 80 godina, siguran da će svojim talentom i svojom naučnom istinom razbiti i ovu blokadu, kako je to razbio i mnoge druge širom svijeta. Ovim izdanjem Akademik Burović bilježi svoju novu pobjedu nad svojim neprijateljima, koji nisu samo njegovi, već i srpskog naroda. Ovogodišnjim drugim izdanjem svog kapitalnog djela Ko su Albanci?  On razbija "srpsku" blokadu na polju izdavačke djelatnosti.

Tako je Zlatomir Lazić prvi srpski izdavač, koji je smjelo dao svoju ruku Akademiku Buroviću da razbije ovu sramnu, antinacionalnu blokadu, i omogućio srpskom narodu da kaže: Doduše kasno, ali bolje kasno negoli nikada, prihvatismo ovog našeg odanog i odranog sina!

Treba znati da su ovog Akademika, i pored svih zabrana, uveli pošteni Srbi u svoj Leksikon Srbi u svetu, Beograd-Los Angeles 1999, pa u svoju Wikipediu, pa i u Leksikon crnogorske kulture, Podgorica 2009, pa i Makedonci u svojoj Enciklopediji Makedonije, Skoplje 2009., dok ga srpski narod odlikovao i zlatnom medaljom Srpska kruna, pa ga proglasio i za Srpskog Viteza.

Ovdje treba spomenuti i dr Slobodana Pivljanina, Dušana Nonković, Milovana Brkića, Rada Bakračevića, Mladena Stančića, Biljanu Živković i Biljanu Diković, Miodraga Lukića, posebno Vitomira Dolinskog, koji su ga mnogo-mnogo pomogli da razbije srpsku-titoističku blokadu.

Bilježeći ovu njegovu sjajnu pobjedu, a zamoljeni od njega, naglašavamo da su g. Zlatomira Lazića, za objavljivanje ove knjige, pomogli: Živadin Jovanović, prof. dr Vera Milanković, dr Ileana Ćosić, dr Zoran Rašić, Tomislav Bušetić, Stanoje Malenović, Dragan Stojić, Vladimir Čegar, Aleksandar Kovačević i otac Radovan Rakić. Ovim putem im akademik, prof. dr Kaplan Burović izražava svoju najsrdačniju zahvalnost, posebno ocu Radovanu Rakiću i Zlatomiru Laziću, a sa dubokim uvjeren da će njihov primjer slijediti i drugi.

Podrška, koja se daje Srpskom vitezu Akademiku Buroviću, je podrška onih koji se bore za slobodu i demokratiju Srbije, podrška onih koji su već prolili svoju krv i od vremena se bore u prvim redovima fronta za oslobođenje Kosova i Metohije, čemu se posvetio Akademik Burović svim svojim stvaranjem, svakom svojom mišlju, pa i svojim životom i životom svoje djece.