Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Dr`avna tajna vi{e nije tajna: Evropska unija tra`i hitnu istragu

 

Državna tajna više nije tajna: Evropska unija traži hitnu istragu

 

Gdje je Dinkić sakrio Telenorovu milijardu evra?

 

Piše: Domagoj Margetić

 

Brisel bi svakako mogao inzistirati na rasvjetljavanju Slučaja Mobtel, odnosno na provođenju istrage u slučaju Mlađana Dinkića. Radi se, prije svega, o nekoliko spornih detalja Dinkićevog posla s Telenorom, zbog kojih će Brisel inzistirati da srpsko pravosuđe procesuira Aferu Dinkić. Dodatni problem je i činjenica da Vlada Srbije, usprkos zahtjevima iz Brisela, cijelu dokumentaciju o ovom slučaju skriva pod krinkom državne tajne, odnosno najbitniji dokumenti o Slučaju Mobtel i dalje su klasificirani kao „državna tajna" i strogo povjerljivi, usprkos činjenici da Brisel od marta 2012. godine zahtijeva objavu i deklasifikaciju spornih dokumenata koji dokazuju Dinkićevu odgovornost u ovoj korupcijskoj aferi.

Prvo, sumnjivo je samo sklapanje posla s norveškim Telenorom. Naime, u zemljama Europske unije poslovna praksa ne dopušta da se nešto što bilančno, odnosno knjigovodstveno, prema dostupnoj dokumentaciji vrijedi stotinu nečega, plati milijardu nečega. Princip je, zapravo, vrlo jednostavan. Stoga je sumnjivo zbog čega je Telenor, kao kompanija iz Europske unije, kupovao firmu čija vrijednost nije prelazila 132 milijuna eura za ukupan iznos od milijardu i 513 milijuna eura.

Svaka takva poslovna transakcija odmah indicira na operacije pranja novca, jer ne postoji poslovna logika i ekonomska opravdanost posla u kojem se nešto što prema dokumentaciji vrijedi 132 milijuna može platiti 1,513 milijardi evra. Očito je da se radilo o nekakvim zakulisnim, tajnim dogovorima Mlađana Dinkića, predstavnika Telenora, te Martina Šlafa, čiji je ciparski offshore holding bio vlasnik trideset osto poslovnih udjela u Mobtelu, odnosno u kompaniji nastaloj nakon gašenja Mobtela, Mobi 63 d.o.o.

Drugo, sumnjiv je i „poslovni" aranžman Mlađana Dinkića s Martinom Šlafom, odnosno njegovim offshore holdingom registriranim na Cipru pod nazivom Holdenhurst Holding Ltd., kojeg je kod potpisivanja ugovora s Dinkićem predstavljao Šlafov direktor Michael Hason. Dana 4. aprila 2006. godine, Dinkić, tada u svojstvu ministra financija Srbije, potpisao je sa Šlafovim offshore holdingom ugovor o osnivanju privrednog društva pod nazivom Mobi 63 d.o.o., u kojem je Republika Srbija imala vlasništvo nad sedamdeset posto poslovnih udjela, odnosno vlasništvo u vrijednosti od 92 miliona 400 tisuća evra, dok je Šlafov fond bio vlasnik trideset posto poslovnih udjela u ukupnoj vrijednosti od 39 miliona i 600 tisuća evra, a ukupna vrijednost poduzeća Mobi 63 d.o.o. procjenjena je i upisana u iznosu od 132 miliona evra. Posebno je zanimljivo i to da je kasnije, nakon prodaje poduzeća Mobi 63 d.o.o. Telenoru, Šlafovom offshore holdingu za udio vrijedan 39,6 miliona evra, Dinkić kao ministar financija isplatio nevjerojatnih 357,9 miliona evra. Takve se transakcije u zemljama Europske unije, također, smatraju operacijama pranja novca.

Prva indikacija na pranje novca je činjenica da je cijeli posao išao preko offshore holdinga čije porijeklo, kao i financijske izvore nitko ni na koji način nije provjeravao. Druga indikacija na pranje novca je činjenica da je vrijednost poslovnih udjela koje je Ministarstvo financija Srbije otkupljivalo od Šlafa višestruko preplaćena, točnije plaćena je više od devet puta iznad stvarne vrijednosti poslovnog udjela. Iako je Dinkić tvrdio kako ovi podaci nisu istiniti, strogo povjerljiva dokumentacija Vlade Srbije o ovom Dinkićevom poslu sa Šlafom, potvrđuje kako je Dinkić isplatio ovaj iznos Šlafovom offshore hlodingu .

Tajni dokument Ministarstva financija, Uprave za trezor, pod brojem 401-2573/06-001-001, od 1. Septembra 2006. godine, dokazuje kako je Ministarstvo financija, u vrijeme kada je ministarsku dužnost obnašao Mlađan Dinkić, ovim nalogom upućenim Narodnoj banci Srbije, naložilo da se Šlafovom Holdenhurst Holding Ltd., na račun otvoren kod Raiffeisen Zentralbank Osterreich AG, pod brojem 001-54.074.158/100, označen IBAN brojem AT 543100000154074158, isplati ukupan iznos od 357 miliona 900 tisuća evra, od ukupnog iznosa kojeg je za kupoprodaju poslovnih udjela u Mobi 63 d.o.o. uplatio norveški Telenor.

Novac je Šlafu prebačen sa računa Ministarstva financija pod brojem 54115-978-006. Dakle ovaj je iznos nesporno Dinkić prebacio Šlafu na temelju njihovih dogovora oko podjele plijena nakon prodaje Mobtela norveškom Telenoru. Međutim, u tom dijelu osnovna sporna činjenica je to što je Dinkić koristeći poziciju ministra financija, sklapanjem netransparentnih i tajnih ugovora i dogovora sa Šlafom, omogućio Šlafu stjecanje multimilijunske financijske dobiti, koja je plaćena iz sredstava koja su trebala biti uplaćena u državni budžet Srbije. Tako je 357,9 miliona evra, umjesto u budžetu Srbije završilo na privatnim računima Šlafovog offshore holdinga registriranog na Cipru.

I konačno, treća sumnjiva okolnost cijelog ovog posla je pitanje: gdje je završio ostatak kupoprodajne cijene s Telenorom, u iznosu od milijardu 155 milijuna i 100 tisuća evra, koji nikada nisu uplaćeni u državni budžet Srbije, nego su po Dinkićevim uputstvima prebačeni, prvo na izdvojeni račun pod kontrolom Ministarstva financija u njegovo vrijeme, da bi se potom ovom novcu potpuno izgubio svaki trag, a cijela transakcija do danas se drži pod zaštitom oznake „državna tajna".

Naime, istim onim nalogom kojim je naložena isplata sredstava Šlafovom offshore, Narodnoj banci Srbije Dinkićevo ministarstvo dalo je potpuno neuobičajenu uputu. Umjesto da se ostatak novca kojeg je u korist Vlade Srbije uplatio Telenor prebaci na službene račune državnog budžeta, novac je po nalogu Dinkićevog ministarstva prvo prebačen na oročavanje u inozemstvo, a potom mu se gubi svaki trag.

„...Preostala sredstva nakon izvršenja doznake u ukupnom iznosu od EUR 1.155.100.000,00 oročite na depozit od sedam dana po stopi od nedeljni EURIBOR-0,25 bazičnih poena, sve do naših novih instrukcija", stoji u službenom nalogu kojeg je u ime Ministarstva financija Narodnoj banci Srbije uputila Vesna Džinić.

Umjesto u Državni budžet Srbije sredstva su prebačena na tajni račun kod Deutsche Bank AG Frankfurt, pod već navedenim brojem 54115-978-006, pod šifrom 206AM29836/1, kojeg je Dinkić kontrolirao preko Ministarstva financija, točnije preko Uprave za trezor i preko Vesne Džinić, kao direktorice te uprave Ministarstva financija, iako je jasno kako se trebalo raditi o javnom i transparentnom prihodu službenih računa državnog budžeta Srbije, na koje ovaj novac nikada nije prebačen.

 Dokumenti koje ekskluzivno objavljujemo, a koje Vlada Srbije još uvijek skriva pod oznakom državne tajne, kao „strogo povjerljive", otvaraju ključno pitanje Slučaja Mobtel: gdje je Dinkić sakrio Telenorovu milijardu evra?

 

 

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane