Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Francuska

Konacno je svima jasno: postoje dve Evropske unije-siromašna i bogata

Dogurali cara do duvara

Sve politicke partije Francuske pozdravljaju odluku Evropskog suda da se ogranici socijalna milostinja za strance profitere u okviru EU. Dosta je bilo grebatorskog turizma i raznih kombinacija neradnika i lenština da koriste razliku u standardima socijalne zaštite zapada. Vreme je da se prione na posao pa i bilo kakav, samo da se sve mnogobrojnija sirotinja sveta ne mami ka EU, koja je u fazi klošardijacije. Netrpeljivost je pocela sa Romima, nastavlja se sa Rumunima, Bugarima, Poljacima, Hrvatima i ostalim novokomponovanim clanicama unije. Ideja zapada je da se bogate države zatvore u svoju ljusku i poništi sadašnji Šengen. EU se najzad osvestila da postoje dve Evrope . Jedna je centar sa bogatim državama zapada i periferija na istoku i jugu gde je sirotinja

Mile Uroševic (dopisnik iz Pariza)

Evropski sud je pre dve sedmice udario kamen temeljac jednoj novoj vrsti unije. Evropa sa dve brzine, plus rikverc. Ono što je bilo ko od nas znao ili pretpostavljao pre otvaranja Alibabine pecine, danas su ukapirali i sami zapadnjaci. Bogatstvo se ne deli, ono se otima, krade ili uzima bez pitanja i bez granica. To je kapitalizam i tako ga je i sam Marks nazivao, bogacenje bez granica, a Evropa zapravo ni nema granica i tu je problem. A problem uvek ima pola rešenja u samom sebi. Udariti tacku na socijalni turizam !

Iako ideja postoji odavno, sve je zapravo pocelo pre nepunih godinu dana kada je na sud u Luksemburgu stigla žalba jedne Rumunke za neisplacenu socijalnu pomoc zbog koje je prevalila put. Naime, agencija za zapošljavanje u Lajpcigu odbila je da joj isplati tu socijalnu pomoc na koju po zakonu ima prava svaki Evropljanin. Iznenadenje je utoliko vece što se do sada svaka tužba sirotinje završavala tako što slabija strana dobije parnicu i paricu .

U vreme opšte izdaje i trijumfalnog mondijalizma ustolicena je navika da se sva industrija seli na daleki istok a da se lokalnoj raji deli milostinja kako se ne bi pobunila. Tako bogate države EU isplacuju i svoje ali i strane neradnike i besposlicare i sve to na uštrb budžeta koji dolazi od raznih oporezivanja. Drugim recima raja mora da odvaja od svojih usta za tude guzice, kako to se izjasnio jedan komicar aktivista.

Zbog toga je ova presuda izazvala ogromne komentare i poslužila kao baza nove politike . Sud je obrazložio svoju presudu legalnim pravom da se svakom ko je namerno došao da se grebe i ne traži posao odbije finansijska injekcija kako bi se lakše odlucio da ode odakle je došao.

Rumunka o kojoj je rec je u Nemacku stigla tri meseca pre tužbe ne tražeci nikakvu pomoc, cekala je vreme kada može da ubode penziju za mlade. Sistem državne jasle na principu lezi lebu, koji je privukao na milione sposobnih i visprenih ljudi iz siromašnih zemalja koji nemaju vremena da cekaju da njihove države stanu na noge i pocnu da zapošljavaju. Život je kratak.

Naravno, sa pravne strane nije zabranjeno putovati niti se nastaniti bilo gde na teritoriji EU. Postoji takav zakon o slobodi kretanja u okviru unije koji predvida da svako ko želi da se nastani u drugoj državi, mora da ima ili posao ili pune džepove. Da ne prosi tudu milostinju i tako iritira lokalno stanovništvo. A kad dara prede meru dolazi do mržnje i menjanja postojecih pravila i zakona.

Iako se sve ovo dogadalo van njenih granica, Francuska opozicija je medu prvima iskoristila priliku da postavi jasno pitanje svojoj vladi : - postoji li ili ne socijalni turizam koji je kao neka usisna pumpa odgovoran za priliv velikog broja stranaca u zemlju koja je u recesiji.

Neocekivana i dobrodošla odluka evropskog suda da se automatizam dodeljivanja pomoci prešaltuje u mogucnost pod uslovima je prava poslastica za sve nacionaliste koji ne prihvataju logiku da se bilo kome koji dode od bilo kuda udeli socijalna pomoc samo zato što je skupio snage i dovoljno bezobrazluka da dode do Pariza i saceka u redu za socijalnu pomoc.

Ako je sud u Luksemburgu odbio da takva praksa postane neprikosnoveno pravilo i dozvoli zemljama clanicama mogucnost da odbiju sirotinji pomoc onda je to prvi je korak ka nacional-fašizmu tvrde ekologisti i ostali mondijalisti komunistickog smera . Predlog zakona po mišljenju nacionalista i desnicara jedna vrlo mudra i sasvim realna stvar. Mržnja prema strancima koji dolaze iz bivših komunistickih zemalja ili nekadašnjih kolonija je takva da se niko ne cudi što su ideje familije Le Pen najzad dobile i evropsko priznanje. "

To je prvi korak "ka sveopštoj nacionalnoj preferenciji" , kaže Luis Aliot, potpredsednik stranke Nacionalnog Fronta. Marina le Pen vidi "napredak" i "validaciju " njenih ideja i smatra da je krajnje vreme da se zatvore granice i ukinu povlastice koje privlace milijarde ljudi sveta ka jednoj relativno maloj i vec pretrpanoj državi. Desna ruka Marine le Pen, Florijan Philippot, pozdravlja odluku suda ali je naziva " mršav zakrpa " jer taj presedan nece rešiti problem koji je sama Evropa izazvala sa Šengenom. Sarkozijeva stranka UMP, je vec uzela ovu temu kao glavni adut za predsednicke izbore 2017.

Buduci predsednicki kandidati ne mogu izbaciti pitanja emigracije i "Šengen mora da se menja'', tvrdi Sarkozi.

Njegov bivši prvi ministar, Fransoa Fijon je vec stavio ovo pitanje u centar svog predsednickog projekta, kako je izjavio u intervju za Figaro. Socijalne povlastice treba da budu rezervisane za gradane doticne džave, jer Evropa nije država, vec skup nacija koje su veoma razlicitog standinga, tvrdi on.

Državni sekretar za evropska pitanja Harlem Dezir smatra da je socijalni turizam "zloupotreba društvenih propisa" svake države clanice .Tako je odluka evropskog suda pravde u Luksemburgu , koji je vrhovni autoritet za zemlje clanice unije, utemeljila jasniju granicu za " socijalne turiste ".

Ova odluka ima znacajan politicki uticaj. Na nekoliko nivoa.

Britanski premijer , Dejvid Kameron je pod pritiskom mnogih evroskeptika, pozdravio "odluku koja je cist zdrav razum" . Isto zadovoljstvo je i u Nemackoj kao i u Austriji ili Holandiji al po najviše u samoj Francuskoj. Za sve je kriva nepromišljena i preuranjena Bolkestein direktiva iz 2005. Godine koja dozvoljava da bilo koja firma na zapadu sa socijalom svoje države. Kada nemci rade u Rumuniji nije isto kao kada poljske firme rade u Francuskoj. Mnogi sektori zapadne privrede su potpuno ugušeni ovim dopingom i bratstvom na silu.

Cak i levica pozdravlja odluku Luksemburga ali pozivaju da se problem reši globalno za sve zemlje a ne samo za Francusku i Nemacku.

I dok se zanose humanizmom i socijalnim mirom uz potplacivanje, za to vreme dodoši znaju na pamet sve zakone i sve rupe koje u njemu postoje. Svake godine se samo u Francuskoj broj nepoželjnih turista povecava za 35 %. Nedavno je otkrivena velika zavera cecenske turisticko-zdravstvene mafije koja je provalila sistem kako da se Ceceni lece na racun francuskih poreskih obveznika. Besplatno lecenje, je u zemlji slobode svima zagarantovano i ta humanost košta malo manje od milijarde evra za 300. 000 bolesnika koji stignu s one strane duge. Postoje tri izvora prihoda za socijalne globtrotere koji se bave ovom vrstom bericetnog turizma.

Solidarni dodatak za starije i nesposobne ljude kao i neka vrsta penzije za invalide su najviše traženo zaposlenje sve mnogobrojnijih Rumuna, Bugara ili Hrvata. Oko 8 milijardi ide na solidarnu pomoc onima koji su radili bar malo i imaju adresu u Francuskoj. Taj doprinos od 600 do 900 evra po osobi je za naravno rezervisan za one koji su bar malo radili.

Za stare ljude i invalide postoji tarifa od 800 za jednog do 1200 za dvoje ukoliko imaju papire. Takvih je nabrojano 560. 000 i vuku preko dve milijarde iz budžeta. Uslovi su 65 godina i 50 odsto invalidnine ili sa bar 20 godina biti 80 odsto invalid. Deciji dodatak je relativno mali, 130 evra za dva deteta a 286 za troje a 460 za cetvoro ali to ipak košta Francusku preko 13 milijardi godišnje. Matematika je cudo od nauke, jer kad se ove cifre pretvore u tekst, rešenje jednacine je put pod noge i pravac ka zalasku sunca: kao nekad što su u svoje vreme kauboji stvorili Divlji Zapad, tako sada i socijalni turisti izmišljaju novu zlatnu groznicu, bez zlata i samo u papirnim evricima.

Humanizam i renesansa demokratije, su zamka egzodusa koju su mocni sami sebi podmetnuli.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane