Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Na licu mesta

Kako se topi Srpska fabrika Stakla iz Paraćina

Čaše lomi, puške mu krvave

Agonija Srpske fabrike stakla iz Paraćina se nastavlja. Rasprava o uvođenju stečaja, zakazana za 19. novembar pred stečajnim sudijom Privrednog suda u Kragujevcu Branislavom Jovovićem otkazana je i zakazana nova za 21. decembar. A nova direktorka je, uzimajući neovlašćeno kredit od trgovca oružjem Petra Crnogorca, bez saglasnosti stečajnog upravnika iz Sofije, fabriku pokušala da utrapi u njegove ruke, za male pare. Diplomatski skandal je na pomolu.Kao i uvek kada iz toga stoje Vučićevi biznismeni

major Goran Mitrović

Kako smo objavili u prošlom broju, jedina srpska fabrika stakla, čiji vlasnik je odbegli bugarski tajkun Cvetan Vasilev, za kojim je raspisana međunarodna poternica Interpola, zbog pljačke teške dve milijarde evra u Sofiji, duguje više od 38 miliona evra. Od toga, da podsetimo, Srbijagasu 27 miliona evra, EPS-u 4 i još 7 miliona drugim dobavljačima. Račun staklare je u blokadi duže od 330 dana.

Kompanija Neo plast industry iz Beograda pokrenula je pred Privrednim sudom u Kragujevcu stečajni postupak, jer nije mogla da naplati svoja potraživanja.

Sve je krenulo naopako za Staklaru koja zapošljava 850 radnika, i od čijeg rada zavisi sudbina, ne samo zaposlenih, već i grada Paraćina.

Odbegli bugarski tajkun našao se u neobranom grožđu, kao i njegova fabrika, u koju je on, inače, uložio mnogo, mnogo novca.

Pomoć Vasilevu, kako smo objavili, obećana je iz centrale SPS-a. Naime, direktor Srbijagasa Dušan Bajatović ne preduzima ništa da naplati dug koji se popeo na 27 miliona evra za isporučeni gas, kao ni 9 miliona evra koje Cvetan nije isplatio, po ugovoru o kupovini paraćinske Staklare. Danas fabrikom rukovodi Verica Matković, kadar SPS-a, a pravni zastupnik je advokatska kancelarija Tome File, takođe uglednog funkcionera ove partije. Da bi sprečili pokretanje stečaja, menadžment Srpske fabrike stakla je pozajmio 18. novembra ove godine, bez saglasnosti stečajne uprave iz Sofije, od beogradske firme CPR Impex d.o.o iznos od 420.000.000 dinara, kojim novcem su isplatili i dug beogradske kompanije Neo plast industry.

Međutim, na ročištu koje je bilo zakazano za 19. novembar, advokat iz kancelarije ''Fila'' Mihjalo Bakrač zahtevao je obustavu postupka. Rekao je da je njemu najvažnija sudbina radnika, da ne ostanu bez posla. Ispostavilo se da ista kompanija od Staklare potražuje još oko 3 miliona evra, pa je sudija odložio raspravu za 21. decembar, da SFS nabavi novac, isplati dug, ili da nastavi sa postupkom o uvođenju stečaja, do kojeg, neminovno, mora doći, jer je on već pokrenut u Sofiji nad vlasnikom Staklare, kompanijom Glas Industry iz Sofije.

Novac od Petra Crnogorca, trgovca oružjem, direktorka Verica Matković je pozajmila, očigledno sa ciljem da mu preda fabriku, jer taj novac Staklara ne može vratiti u roku od tri meseca, a Vasilev taj novac, takođe, nema, jer je sva njegova imovina u Bugarskoj zaplenjena, a kompanije u stečaju. Po svemu sudeći, i Petar Crnogorac može ostati kratkih rukava. Inače, Crnogorac ume da uzima od poreskih obveznika i šakom i kapom.

Prošle nedelje Nova Agrobanka u stečaju blokirala je menicom račun njegove firme za iznos od 311.053.060 dinara, na ime uzetog, a ne vraćenog kredita. On je platio 186.631 836 dinara. Ili 60 odsto duga, a 40 odsto duga, u iznosu od oko 124 miliona dinara banka u stečaju je otpisala dug njegovoj firmi!Ovo će da plate poreski obveznici.

U Centralni registar za hartije od vrednosti, stiglo je pismo zastupnika bugarske komapnije, upućeno 20. novembra: ''...Obraćamo Vam se u svojstvu punomoćnika naše stranke, Corporate Commercial Bank AD u stečaju, Sofija, Republika Bugarska / KORPORATIVNO - TRGOVINSKA BANKA AD u stečaju, matični broj 831184677, Sofija Bugarska/ (punomoć u prilogu ovog dopisa). Na osnovu navoda naše stranke upoznati smo sa činjenicom da ste Vi ovlašćeni Broker stranog pravnog lica, GLASS INDUSTRY AD, Sofija, Bugarska, matični broj 201400597, a vezano za vlasnički račun hartija od vrednosti ovog pravnog lica u Srpskoj fabrici stakla AD, Paraćin.

Želimo da Vas obavestimo da je po zahtevu našeg klijenta u svojstvu poverioca pokrenut stečajni postupak u stečajnom predmetu br. 6798 pred nadležnim Osnovnim sudom u Republici Bugarskoj, a u odnosu na Vašeg klijenta kao stečajnog dužnika, GLASS INDUSTRY AD, Sofija, Bugarska, te da je od strane nadležnog suda u Bugarskoj doneta Odluka pod brojem 7012 od 12.11.2015. godine, koju Vam u overenom prevodu ovlašćenog tumača dostavljamo u prilogu ovog dopisa.

Predmetnom Odlukom je određeno sledeće:

1. Imenovan je privremeni stečajni upravnik preduzeća GLASS INDUSTRY, AD, Sofija, Bugarska i to G. Rosen Georgiev Milošev, JMBG 7502947203, sa kancelarijom Sofiji, ul. Car Samuil br. 79, sprat 2, stan br. 4, s pravima shodno propisima Republike Bugarske na temelju čega stečajni dužnik, GLASS INDUSTRY AD može nastaviti svoje aktivnosti samo pod nadzorom privremenog stečajnog upravnika i zaključivati nove transakcije isključivo po osnovu prethodnog odobrenja privremenog stečajnog upravnika i u skladu sa ostalim merama koje su odredjene citiranom Odlukom.

2. Blokirano je 5.355.208 komada običnih dematerijalizovanih akcija sa pravom glasa koje stečajni dužnik GLASS INDUSTRY AD, matični broj 201400597 poseduje u kapitalu preduzeća Srpska Fabrika Stakla AD Paraćin, Republika Srbija, ISIN broj RSSFSPE47276, CFI kod ESVUFR.

Prilog: Overeni prevod ovlašćenog tumača Odluke br. 7012 od 12.11.205. godine, Osnovni sud Sofija, Bugarska.

Predmetna Odluka je podložna neodložnom izvršenju i na osnovu iste je izvršen upis u nadležnoj Agenciji za privredne registre Republike Bugarske, s čim u vezi Vam u prilogu ovog dopisa dostavljamo Uverenje Agencije za privredne registre Republike Bugarske, reg. br. 2015111614615 od 16.11.2015. u overenom prevodu ovlašćenog tumača, iz kojeg Uverenja u delu „Stečaj" proizilazi podatak o izvršenom upisu citirane pozicije G. Rosen Georgiev Miloševa u stečajnom postupku br. 6798/2015.

Prilog: Overeni prevod ovlašćenog tumača Agencije za privredne registre, Bugarska, br. 2015111614615 od 16.11.2015.

Ovim putem želimo da Vam ukažemo da bi svako neovlašćeno raspolaganje predmetnim akcijama od strane neovlašćenih iica i bez prethodne saglasnosti imenovanog privremenog stečajnog upravnika , odnosno svako postupanje suprotno navedenoj sudskoj Odluci, moglo da uzrokuje značajnu i nenadoknadivu štetu našem kiijentu kao poveriocu i eventualno drugim stečajnim poveriocima u predmetnom stečajnom postupku koji se vodi u odnosu na GLASS INDUSTRY AD.

Pozivamo Vas da gore navedene informacije, obaveštenja i dokumentaciju koja je priložena uzmete k znanju, te da iste imate u vidu u smislu eventualnog preduzimanja budućih radnji i aktivnosti vezano za predmetne hartije od vrednosti i imenovanog klijenta, sve u okvirima pozitivnih propisa.''

Tim pismom ovalšećnih bugarskih zastupnika nadležni organi su obavešteni da će snositi krivične posledice ukoliko CPR-u ili nekom trećem dozvole da preuzmu akcije. Centralni registar zna da je u Bugarskoj stečaj, i ne sme da dozvoli drugim firmama raspolaganje akcijama staklare.

Zašto ćuti premijer Vučić

Dakle, Srpska fabrika stakla iz Paraćina je u stečaju! U stečaju je njen vlasnik - bugarska kompanija Glas Industry iz Sofije, taj stečaj je regularan, zakonito je sproveden pred državnim organima u Bugarskoj, i nema daljeg poslovanja bez pisane saglasnosti stečajnog upravnika iz Sofije.

I umesto da srpska javna preduzeća odmah zatraže naplatu svojih potraživanja u iznosu od oko 37 miliona, i na taj način osiguraju svoja prava i imovinu u staklari, neko po nečijem nalogu Staklaru predaje bez prebijene pare bugarskim poveriocima, a sudbina 850 zaposlenih i njihovih porodica je sada potpuno neizvesna.

Nažalost, Srbijagas, EPS i druga srpska preduzeća, umesto da svoj dug naplate od Staklare, koja je sada u rukama stečajne uprave iz Bugarske, zarivaju glavu u pesak.

Ko se omastio, a ko će tek zakukati u Paraćinu, brzo će se saznati.

Trgovac oružjem Petar Crnogorac, čije poslovanje proveravaju najuticajnije bezbednosne službe sveta zbog šverca oružja ISIS-u i teroristima, pokušao je za male pare da dođe do staklare. Ali, i on može ostati kratkih rukava, jer je Bugarska rešila da ide do kraja i naplati svu imovinu odbeglog tajkuna Cvetana Vasileva. U suprotnom, staviće veto na svaki dalji pregovor sa Srbijom.

U Ugovoru o pozajmici 420 miliona dinara, trgovačka firma Petra Crnogorca, koja se bavi naoružanjem, dala je kredit bez kamate, na rok od tri meseca, nakon čega će se zaračunavati kamata. Staklara je dužna da mu izda menice i da stavi hipoteku na zgradu SFS u Paraćinu. Crnogorac računa da mu je dovoljna samo zgrada, da zaustavi proizvodnju, i dođe do staklare, u koju je uloženo preko 150 miliona evra. On tvrdi da je veoma blizak Aleksandru Vučiću, da mu služi da oružjem snabdeva njegove arapske prijatelje, zbog čega je i Vučić zbog te njegove tvrdnje na stalnim merama najuticajnijih bezbednosnih službi.

Ipak, Bugari neće imati smisla za marifetluke srpskih političara... Svi sklopljeni ugovori nakon uvođenja stečaja nad bugarskom kompanijom Glas Industry, koja je vlasnik paraćinske Staklare, nevažeći su!

Umesto da su naplatili dug srpskih javnih preduzeća, konvertovali ga u akcije, i tako stekli upravljačka prava nad jedinom srpskom staklarom, nasilno, arogantno i neuko, poklonili su zgradu staklare šverceru oružja, koji nema nikakve veze sa proizvodnjom staklene ambalaže.

Oglasio se i Petar Crnogorac, saopštenjem da je za 420 miliona dinara (a reč je inače o Ugovoru o pozajmici, koji u prilogu objavljujemo), kupio 56 odsto akcija Staklare. A samo je Bugarin Cvetan Vasilev uložio oko 115 miliona evra u Staklaru. Odmah je najavio da će polovinu radnika otpustiti. Sve je to učinio, kaže on, u dogovoru sa Vladom Srbije

Hvali se i da je njemu i menadžmentu ministar Željko Sertić dao amin za Staklaru. Međutim, čudno je da se premijer zalaže za to da država naplati svoje pare (jer je svojevremeno na televiziji govorio: "Sram te bilo Cvetane, trpaš pare u džep, a duguješ za struju i gas"), a istovremeno ministarstvo "oprašta devet miliona evra" tom istom tajkunu i time gura fabriku u zagrljaj CPR Impexa.

Da li je to nečija samostalna igra ili se oni zaista opravdano "hvale" svojom podrškom?

Medijima su rekli da sarađuju sa Vladom i to treba istaći. To je retkost da ljudi takvog profila medijima saopštavaju da iza njih stoji Vlada. U njihovom slučaju niko ne treba da nagađa šta se valja iza brda, jer gospoda sama javno ističu kome raportiraju.

Ipak...

Kako će se švercer oružja upisati kao vlasnik u APR-u, sa Ugovorom o pozajmici?

Radnici Staklare su zastrašeni, jer je bivši karatista i propali biznismen Milorad Pušica, predsednik Nadzornog odbora, doveo ekipu od 20 kriminalaca koji otvoreno prete radnicima u krugu Staklare, pozivaju ih kući telefonom i zahtevaju da napuste fabriku. To liči na obrazac zastrašivanja koji koristi i SNS.

Detaljnije o propasti ove fabrike u sledećem broju.

A 1. Ko je Petar Crnogorac?

Oružje islamistima

Petar Crnogorac, vlasnik firme CPR Impex, suočava se sa sopstvenim pravnim problemima nakon što je prošle nedelje otkriveno da UN istražuju da li je njegova kompanija Tehnoremont, ćerka firma CPR Impexa, zajedno sa MDI prekršila embargo na izvoz oružja islamistima u Libiji. Crnogorac tvrdi da dogovor o izvozu u Libiju nikada nije sklopljen.

(Sarajevski sajt Federalna.ba o Petru Crnogorcu)

2. 04. 2015

Khaled Sharif, jedan od šefova libijskog ogranka Al-Kaide, poslovao je sa Srbijom. Posrednik u poslovima bio je Slobodan Tešić, koji je godinama oružje nabavljao u Bosni i Hercegovini. UN je još u februaru utvrdio - oružje sa Balkana u rukama je terorista. Sukob interesa švercerskih lobija. Davor Obrdalj i Avdo Avdić

Oružje iz Bosne i Hercegovine, definitivno, završava na crnom tržištu. I to u rukama terorističkih organizacija. No, glavni dio ove tamne balkanske priče odvija se u Beogradu, gdje se sumnjivi međunarodni trgovci oružjem bore za prevlast na svjetskom tržištu. I u toj borbi - dokumentacija o sumnjivim poslovima ugledala je svjetlo dana. Stoga ćemo, odmah na početku, predstaviti glavne likove naše priče:

Petar Crnogorac, srbijanski trgovac oružjem, sin je Svetozara Crnogorca, bivšeg direktora „Zastava oružje". Petar je vlasnik nekoliko kompanije među kojima su Tehnoremont iz Temerina i CPR Impex Beograd. U julu prošle godine je hapšen zbog sumnjivih poslova u vezi s prodajom oružja. Bio je omiljeni trgovac oružjem u vrijeme vladavine Borisa Tadića.

Slobodan Tešić, srbijanski trgovac oružjem, rođeni je Bosanac. Do prije dvije godine bio je na crnoj listi SAD-a zbog trgovine oružjem. Trgovao je sa liberijskim diktatorom Charlesom Taylorom. Poslovao je s Al-Kaidom. Oružje je nabavljao u BiH. Sarađivao sa Selmom Cikotićem, Miliradom Barašinom, Dragišom Mekićem. Kćerka mu je visoki funkcioner Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića.

Zoran Damjanović, crnogorski trgovac oružjem, direktor je kompanije MDI koju je privatizirala firma Petra Crnogorca. Dovođen je u vezi sa sumnjivom prodajom oružja u Albaniji. Oružje i municiju nabavljao je u BiH.

Suština je, dakle, u tome da su srbijanski trgovci oružjem započeli rat dokumentima. No, da taj rat nije započeo - mnoge priče o balkanskom oružju nikad ne bi bile ispričane. I nikad se ne bi saznalo da oružje proizvedeno u BiH preko Srbije i Crne Gore završava u rukama svjetskih terorista.

Vlasnik kompanije Tehnoremont Petar Crnogorac tvrdi da ta firma nije planirala izvoziti oružje u Libiju, te da i prema ovom certifikatu oni nisu nosioci posla.

„Kopiju 'end usera' nam je dostavila naša partnerska firma iz Crne Gore MDI. I to nema apsolutno nikakvu težinu. Taj papir pokazuje potrebe libijske nacionalne armije i on služi za dobijanje dozvole za izvoz", navodi Crnogorac.

Crnogorski partner Petra Crnogorca je Zoran Damjanović. On tvrdi da je "end user" dobio od svog partnera iz Izraela, zemlje iz koje dolazi firma koja je zajedno s Petrom Crnogorcem privatizirala podgorički MDI kojim rukovodi Damjanović. „To nije partner koji je učestvovao u privatizaciji MDI-ja", tvrdi Damjanović.

I Crnogorac i Damjanović tvrde da nisu namjeravali izvoziti oružje u Libiju. No, nije jedno nije jasno - zbog čega su jedan drugom proslijeđivali "end user" koji ih, navodno, ne interesira, a koji je potpisao Khaled Sharif.

„Nikad nisam čuo za tog čovjeka. Ne smatram to spornim jer je on je bio član libijske vlade, zvaničnik libijske države. Mi ne možemo rasuđivati ko je u Libiji osoba sa kojom se može konkretno dogovarati", kaže Crnogorac. Inače, ovo nije prvi put da firme u vlasništvu Petra Crnogorca imaju problema s odredištem na koje izvoze oružje. Godine 2013. dobili su "end user" od Saudijske Arabije. Resorno ministarstvo u Srbiji dalo im je dozvolu koja je naknadno povučena zbog sumnje da bi oružje moglo završiti u rukama pripadnika ISIL-a.

Nakon toga, Petar Crnogorac posao prebacuje firmama Kelson, Aheloj i Fame Way investment koja je registrirana na Kipru, a čiji je stvarni vlasnik hrvatski državljanin Robert Odobašić, koji živi u Slavonskom Brodu. Upravo ove firme potpisale su ugovore s BNT TMH Travnik, a isporuka oružja, čiji je transport Srbija zabranila, još nije izvršena.

A. 2 Pitajte Vučića i Sertića

Na pitanje istraživača Magazina Tabloid zašto Srbijagas oprašta Staklari, odnosno novim bugarskim vlasnicima 27 miliona evra za isporučeni gas, koji se i dalje ne plaća, direktor Dušan Bajatović je odgovorio da su takvu odluku doneli Aleksandar Vučić i ministar privrede Željko Sertić. Na pitanje da li će to, onda, platiti građani, koji kupuju gas, ili preko poreza iz budžeta, Bajatović je rekao da smo pitanjem dali i odgovor. Nije mogao da objasni interese Aleksandra Vučića i Željka Sertića da unište jedinu srpsku fabriku stakla. Samo je, valjda u šali, dodao pitanje - zar je to jedino što je uništeno?

A. 3 I Bugarska država se uključuje

Stečajni upravnik sofijske kompanije Glas Industry Rosen Georgiev Milošev tvrdi u razgovoru za Magazin Tabloid da će se bugarski državni organi punim kapacitetom, koristeći se međunarodnim pravom i konvencijama, angažovati da se sva imovina ove kompanije koja se nalazi u Srbiji, i drugim državama, stavi pod kontrolu, i da će svako njeno otuđenje, bez saglasnosti stečajne uprave, smatrati pljačkom, i da će se krivično goniti počinioci.

Stečajni upravnik i sud su svoju odluku dostavili svim pravnim licima i institucijama u Srbiji, i na njima je da dosledno sprovode odluku o stečaju. Uz napomenu da se stečajni upravnik ne bavi politikom, dodaje da insistiranje na poštovanju zakona i zaštiti imovinskih interesa nije samo njena obaveza, već i Republike Bugarske, pogotovu što je reč o imovini koja potiče iz pljačke biznismena koji je pod međunarodnom poternicom

A. 4 Trgovac oružjem otpušta 400 ljudi iz Staklare

(Blic, 27. novembra 2015)

Firma „CPR Impex" kupila je Srpsku fabriku stakla iz Paraćina za pet miliona evra, a prvi korak biće otpuštanje 400 radnika, saznaje „Blic".

Beogradska kompanija čija je osnovna delatnost promet naoružanja i vojne opreme kupila je 56 odsto Staklare od bugarske firme "Glas industry", čiji je vlasnik kontroverzni tajkun Cvetan Vasilev.

Kako saznajemo, "CPR Impex" planira da u narednom periodu preuzme od Bugara i preostalih 44 odsto. Za sada je izvesno da će se novi vlasnik Staklare prvo pozabaviti viškom zaposlenih, proširenjem asortimana i obezbeđenjem novih poslova.

- Prvi potez biće socijalni program za oko 400 radnika. Danas u Staklari radi oko 900 ljudi, a realno ima posla za njih 350. Plan je da otvorimo treću peć i da pokrenemo dodatnu proizvodnju, što bi obezbedilo posao za još 150 ljudi.

Zaposlenima za koje ne bude posla ponudićemo otpremninu - potvrdio je za „Blic" Petar Crnogorac, direktor „CPR Impex", koji je prošle godine bio hapšen zbog sumnje da je učestvovao u nameštanju tendera za prodaju naoružanja.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane