Reagovanje

Posle deset godina ćutanja

Nakon deset godina, Milojko Budimir se javio pismom glavnom uredniku Magazina Tabloid, a povodom teksta našeg tadašnjeg novinara, a već sedam godina monaha, u kojem je pomenut u jednoj rečenici. Objavljujemo njegovo pismo, kao dokaz da smo uvek otvoreni za drugačije stavove

......

Poštovani,

Pitate me zašto nisam ranije demantovao, jer je zaista prošlo oko 10. godina. Računao sam da sam to tada uradio da bi se ogradio od dr Đorđa Jankovića, koji je bio meta toga sramnog napada. Vjerujte mi da je to bio jedan častan i stručan čovjek koji je iznio neke stavove koji su odudarali od svega onoga što smo ranije učili i znali o Srbima. Ja sam bio zadarski student i sigurno da sam tamo mogao malo čuti o istoriji Srba, a o arheologiji da se i ne govori. Mi smo mogli računati samo na etnografiju i po onoj Mesićevoj "da smo donijeli zemlju na opancima". Niko prije Đorđa od srpskih arheologa nije stigao na te prostore a i arheološki podaci i pisana građa govore da su Srbi tamo prisutni duže od jednog milenijuma. Samo da Vas podsjetim da ove godine manastir Krupa u Dalmaciji obilježava sedam vjekova od svog osnivanja. Mjesto Srb u Lici pominju Ajnhardovi anali 822. godine kada se Ljudevit Posavski sklonio kod Srba koji su u to vrijeme tamo živjeli.

I onda se pojavi gosp. Segedinski (autor teksta) po nagovoru nekih Đorđevih protivnika da negira činjenice radi nekih drugih interesa i zaista jedino što je mogao poslije svega što je napisao i kakvu nepravdu nanio ljudima da ode u manastir. Što se mene tiče ja mu opraštam iako sam svih ovih godina imao probleme u Hrvatskoj radi laži koje su u tome tekstu iznešene.

Radeći godinama u Kninskom muzeju (kao arheolog i istoričar a za vreme nesrećnog posljednjeg rata kao direktor) sve što je bilo u mojoj moći učinio sam da sačuvam kulturnu građu bez obzira čije je provenijencije bila. U ratnim uslovima prebacio sam svu građu iz Muzeja u Drnišu u Kninski muzej i tu je ostala sačuvana, a iz muzeja u Kninu nisam ponio ni svoje lične stvari. U moj stan u Kninu poslije našeg progona uselila se gospođa arheolog koja je došla na moje mjesto Manda Zelić koja i danas spava u mom krevetu. Naravno da su mi nestale na stotine knjiga i slika i sve drugo što sam sticao godinama.

O kakvoj to devastaciji bazilika tada piše Segedinski. Istina je da su sami mještani mjesta Uzdilja u Kosovu polju zamolili Đorđa Jankovića da istraži crkvicu Sv Luke koju su Hrvati stalno svojatali, a oko crkve bilo je srpsko groblje i stećci iz XIV i XV vijeka. Sve ono što je Đorđe istražio ostalo je u obližnjoj kući i tada smo obavjestili kolege u Šibenskom muzeju gdje se to nalazi. Znači nije bilo nikakve devastacije a sami su mještani besplatno izveli radove pod stručnim nadzorom arheologa Đorđa Jankovića. Uostalom oni su sada nažalost svi morali napustiti svoje domove i zavičaj i nalaze se u izbjeglištvu.

Za to što sam činio doživio sam priznanje u novinama u Hrvatskoj (Slobodna Dalmacija), i od svojih kolega koji kada su došli u Kninski muzej sve su našli na svom mjestu. Od Hrvatske za sve što sam učinio nisam dobio a niti bi primio nikakvo priznanje, jer mi je to bio posao. Vidjeli smo sa druge strane kako je reagovala naša SPC koja je Ivanu Hitiju dodjelila orden cara Konstantina za ono što je učinio u Pakracu, a zadarskom konzervatoru Miljenku Domjanu za zasluge oko manastira Krupe dodjelili su orden Sv Save drugog stepena.

I na kraju gosp. Brkiću za tekst koji je objavljen na sajtu NSPM nazvan sam od strane hrvatskog portala CRNI MILOJKO. Moram priznati da mi je to najveće priznanje koje sam dobio jer od njih drugo nisam ni očekivao.

U prilogu dostavljam vam tekst koji je objavila NSPM a do sada sam objavio na desetine tekstova slične sadržine u "Novostima", "Politici" i drugim pisanim medijima

Dostavljam Vam dva njihova reagovanja u kojima se pozivaju na vaš MAGAZIN jer je on jedini to u Srbiji o meni napisao i na kraju jednu reportažu iz mog zavičaja u Lici u kome više nema gotovo nikoga osim mačka Marka koji me čeka ako i on doživi proljeće.

Još Vam se jednom zahvaljujem i zaista sam raspoložen da o svim ovim problemima razgovaram za TABLOID bez obzira na sve neprijatnosti koje sam imao.

S poštovanjem,

Milojko Budimir