Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Druga strana

Šta od javnosti krije Radoslav Sretenović, glavni inspektor Državne revizorske komisije

Prestupnik sa državnim pečatom

Mada je Državna revizorska institucija (DRI) na čijem čelu se nalazi glavni inspektor ove ustanove, Radoslav Sretenović, došla do zastrašujućih podataka o nenamenskom trošenju preko 60 milijardi evra, sve se uvek završavalo na smešnim prekršajnim prijavama, ili sa još smešnijim kaznama od po 200 evra koje je on "odrezao" pojedinim visokim partijsko-državnim funkcionerima. Ima Sretenović razloga da bude sa svakim fin. Njegova biografija govori da je i on težak prestupnik. I da je takođe ostao nekažnjen za svoja nedela.

M. Grabež

Po mnogo čemu problematični glavni inspektor Državne revizorske komisije, Radoslav Sretenović, rođen je 1953. u Gornjoj Rečici (opština Prokuplje). Njegov otac Sreten Sretenović bio je poznat u celoj nekadašnjoj Jugoslaviji po čuvenoj aferi "Kalaj", o čemu se, sredinom osamdesetih godina, pisalo u najvažnijim tadašnjim novinama, a posebno u dnevnom listu "Politika". Naime tada je Sreten Sretenović, otac sadašnjeg glavnog inspektora Državne revizorske komisije kao radnik Preduzeća "Univerzalpromet" iz Prokuplja, za otkup i prodaju otpada, ili, takozvanih sekundarnih sirovina, ilegalno trgovao i švercovao kalaj u Rumuniju. Za to krivično delo je bio uhapšen i odgovarao pred sudom.

Njegov sin, danas prvi čovek Državne revizorske komisije, Radoslav Sretenović, poznat je i po aferi "Biciklista". Naime, on je 2010. godine izazvao jedan težak udes-saobraćajnu nesreću, na regionalnom putu Leskovac-Niš kod mesta Orljane, gde je njegov tast poginuo. Ali, na volšeban način, Sretenović je bio oslobođen krivične odgovornosti, zvanično "zbog nedostatka dokaza". Izmišljen je i nepostojeći, još jedan učesnik u saobraćaju-biciklista, koji naravno do današnjeg dana nije pronađen tj. identifikovan, o čemu su tada sva sredstva informisanja opširno izveštavala.

Ovu aferu je zataškao advokat Boško Ristić, tadašnji narodni poslanik, koji je istovremeno bio i Predsednik Odbora za pravosuđe Skupštine Srbije. Zahvaljujući toj činjenici, Osnovno javno tužilaštvo odustalo je od daljeg gonjenja zbog nedostatka dokaza.

Kao primer kršenja Zakona o čemu se pisalo u dnevnom listu "Alo" 14.07. 2014. godine, Radoslav Sretenović je zaposlio bez ikakvog konkursa i svoju rođaku kao saradnicu za odnose sa javnošću u ustanovi gde radi.

Da se radi o čoveku koji pre svega gleda lični interes, potvrđuje i to da je svoju ćerku, nelegalno zaposlio u Narodnoj banci Srbije, a suprugu, sestrića i sina u Elektrodistribuciji, i to u vreme kada je Zakonom zabranjeno zapošljavanje novih radnika i kada postoje viškovi u državnim službama a otpuštanja sa posla svakodnevna.

Naravno, svi članovi uže i šire porodice su zaposleni bez sprovođenja zakonom predviđenog konkursa, čime je isključena transparentnost i konkurentnost. Glavni inspektor Državne revizorske komisije se često viđa u službenom automobilu beogradskih tablica, kako završava privatne poslove u Nišu i Prokuplju iako redovno objavljuje Izveštaje o zloupotrebi korišćenja službenih vozila u Državnoj upravi, o čemu je takođe pisano u dnevnoj štampi, sa objavljivanjem fotografija.

No, Sretenović se, očito, bavi i jednim vrlo unosnim zanatom, pored redovnog posla i odlične plate. Naime, koristeći svoju visoku poziciju, kao glavni inspektor Državne revizorske komisije, on sve može, pogotovu kada je zapošljavanje u pitanju. Sretenović, dakle, zapošljava, pored članova sopstvene porodice, i veliki broj ljudi-kojima "izlazi u susret", naravno za novac ili druge odgovarajuće materijalne i nematerijalne kompenzacije (na koje on nikada nije bio gadljiv, naprotiv!).

Mnogi su u ovoj državi skupu cenu platili zbog takozvane trgovine uticajem (mnogima je i podmetnuta ta kvalifikacija kako bi bili kompromitovani i završili pred sudom ili u zatvoru). Ali, kad je Sretenović u pitanju, trgovina uticajem i zloupotreba službenog položaja, dobili su sasvim nove oblike. Naime, ovakva krivična dela postala su sastavni deo njegove životne i radne filozofije.

Koliko je Sretenović siguran i zaštićen "sa najviših mesta", govori i podatak da on već dugo sarađuje i sa poznatim kriminalcem i zaštićenim državnim tajkunom, Ljubišom Buhom Čumetom, vlasnikom privatnog univerziteta "Singidunum", gde se obrazuje "kadar" čije zapošljavanje (za novac, naravno), obezbeđuje ovaj teško kompromitovani glavni inspektor Državne revizorske komisije.

Kako Sretenović obavlja svoj posao, najbolje ilustruje podatak da je Državna revizorska institucija od 2008. do 2014. godine, "uočila" nepravilosti u trošenju 59 milijardi evra, a od 1.364 prijava koje je podnela ova institucija na čijem je on čelu, rešeno je samo oko 30 odsto predmeta (u pitanju su isključivo prekršajne prijave).

Samo jedna jedina prijava DRI je pravosnažno okončana, a reč je o slučaju blagajnice Javnog preduzeća "Vodokanal" u Somboru, koja je proneverila 1,8 miliona dinara, zbog čega je osuđena na šest meseci zatvora.

Za to vreme, prijave koje se tiču visokih državnih funkcionera sporo se rešavaju ili se uopšte ne rešavaju, pa zastarevaju ili se završavaju novčanom kaznom od oko prosečnih 200 evra, višestruko manjom od novčane štete koju je uočila DRI prilikom podnošenja prijave.

Problematični Sretenović, kome je dato u nadležnost da sankcioniše korupciju i kriminal, "primetio je" u jedinicama lokalne samouprave i teritorijalne autonomije i nenamenskom trošenju novčanih sredstava građana Republike Srbije. Ali, sve se završilo na tome. Njegov izveštaj (po kome ništa nije uradio), za period od 2008. do 2014. godine, govori da je nenamenski potrošeno neverovatnih 5.881 milijardi dinara ili oko 59 milijardi evra! I nikom ništa! Prekršajna prijava, tu, prekršajna prijava tamo...I nikom ništa.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane