Kanabis država

Izbori u Albaniji 2021:

Građani protiv mafije

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je pripremio analizu aktualne političke situacije u Republici Albaniji povodom parlamentarnih izbora, koji su održani 25.aprila 2021.godine. Iz opširne analize „Izbori u Albaniji 2021: Građani protiv mafije izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

piše: Viktor Matić (objavljeno na blogu Večernjeg lista)

U Albaniji će se (održani su) 25.aprila 2021.godine deseti parlamentarni izbori od demokratskih promjena 1991.godine. Na izborima će se ponovno suočiti dvije vodeće koalicije, jedna okupljena oko Socijalističke partije (PS), koju predvodi aktualni premijer Edi Rama i druga oko opozicione Demokratske partije (PD) Lulzima Bashe sa kojom je i Pokret za Socijalističku integraciju (LSI) Monike Kryemadhi. Tu je i nekoliko manjih političkih stranaka.

Westminster Foundation for Democracy smatra, da partijsku strukturu Socijalističke partije u cijeloj zemlji karakterizira relativno slaba komunikacija sa svojim članovima i glasačima, posebno na lokalnom nivou. Komunikacija je uglavnom česta tokom izbornih kampanja. Potrebno je više savjetovanja i transparentnosti na listama kandidata kako bi se to postiglo, potrebno je izbjegavati kandidate sa krivičnim kartotekama, koji predstavljaju stranku.

Demokratska partija predstavlja uspješan slučaj u svojoj transformaciji rukovodstva stranke od 2013.godine zapisala je u izvještaju Westminster Foundation for Democracy iz Londona.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) je objavio analize: „Izbori u Albaniji 2021: „Fasadizacija” Tirane i „kanabizacija” Albanije i „Albanija 2020: Edi Rama Albaniju približava Latinskoj Americi, umjesto EU”,

Osam izgubljenih godina za Albaniju

Poslije osam godina na čelu albanske vlade, prema raspoloženju birača, albanski glasači su spremni da pošalju u političku penziju aktualnog predsjednika Vlade Albanije i lidera PS Edija Ramu. Atmosfera u Albaniji je u duhu potrebe po smjeni vlasti odnosno političkim promjenama. To potvrđuju i nedavna istraživanja javnog mnijenja, koja pokazuje da su 2/3 građana Albanije za promjene.

Edi Rama je došao na vlast sa svojom Socijalističkom partijom (PS) 2013.godine. Tada su bila velika očekivanja građana i međunarodne javnosti od njegovog dolaska na vlast.

Nakon Ramine izborne pobjede na izborima 2013.godine, rangiranje Albanije u pogledu pranja novca značajno se pogoršalo. Prema indeksu AML Bazelskog instituta, zemlja je među najugroženijima na evropskom kontinentu. Slično tome, inicijativa Vijeća Evrope Moneyval utvrdila je, da su mjere albanske vlade u borbi protiv pranja novca neefikasne i da treba uložiti nove dodatne napore. Zemlja je također stavljena u martu 2020.godine pod nadzor OECD-ove Operativne grupe za finansijsku akciju kao neskladna sa AML-om i finansiranjem terorizma, kao jurisdikcija sa strateškim nedostacima.

Prema temeljitoj analizi Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala objavljenoj u avgustu 2020.godine, samo je u Tirani tokom 2017. - 2019. godine u građevinski sektor uloženo više od 1,6 milijardi eura, a izvor je pranje novca. Uz to, studija je pokazala da su se u istom periodu devizne rezerve zemlje povećale za 3,2 milijarde eura, sa 6,7 na 9,9 milijardi eura. Ipak, zvanične poslovne statistike ne uspijevaju evidentirati izvor tako značajnog povećanja.

Utvrdili su zakonski porast od samo 52 miliona eura u 2018. godini, slična je brojka i za 2019.godinu. Kao rezultat toga, teško je ne napraviti poveznicu između ovih visokih brojki i nedavnog alarmantnog povećanja u proizvodnji kanabisa u zemlji zbog kriminalizirane socijalističke vladajuće elite. Zapanjujuće je to što se čini, da je ovaj „finansijski laissez-faire” u smislu prakse pranja novca primijenjen i u javnoj sferi.

Brojne ekonomske inicijative su se posljednjih godina našle pod međunarodnom lupom i intenzivnim nadzorom lokalne opozicije zbog straha od enormne korupcije i pranja novca. Stvaranje javne posebne agencije za investiranje, koja bi upravljala strateškim višemilijunskim investicijama odbijeno je i visoko kritizirano od strane MMF-a i Svjetske banke zbog dvosmislenog pravnog okvira u nepravednom postupanju sa privatnom i javnom imovinom. Slično tome, Komisija je brzo i oštro odbila prijedlog za višemilijunsku fiskalnu amnestiju, jer bi podstakla kriminalnu dobit za ulazak u realnu ekonomiju, dok bi zemlju transformirala u regionalno središte za pranje novca. Ali, ako su ove dvije inicijative propale, druge su uspjele, poput Raminog projekta Javno-privatnog partnerstva (JPP) od milijardu eura, što je rezultiralo dvostrukim povećanjem javnog duga, sa 63% u 2013.godini, na 95,7% do sredine 2020. godine. Pandemija Covid-19 povećala je javni dug, koji sada iznosi preko 100%.

Prema podacima Eurostata, Albanija je postigla najveći omjer JPP-a i BDP-a u EU, s očitom razlikom u odnosu na ostatak Evrope. Čini se, da se ekonomisti s obje strane političkog spektra slažu da Ramina javno-privatna partnerstva predstavljaju ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti zemlje, a brojni ugovori su flagrantni primjeri zloupotreba, korupcije i pranja novca. Javno-privatno partnerstvo je autoput Milot - Balldren, koji će koštat 256 miliona eura, dvostruko više od standardnih stopa Svjetske banke. Izgradnja novog Nacionalnog teatra u Tirani, putem JPP-a, temelji na neustavnom zakonu, koji je unaprijed odabrao kompaniju korisnicu s ciljem skrivanja privatnog projekta nekretnina vrijednog 120 miliona eura. JPP za spaljivanje otpada koštat će 430 miliona eura, ali kompanije korisnice su u inozemstvu i u vlasništvu su 23-godišnje mlade žene, nepoznate poslovnoj zajednici, bez iskustva/kapitala. Predstavnici civilnog društva i opozicije smatraju, da su javno-privatna partnerstva model Ramine vlade ne samo u svrhe korupcije, već i za pranje novca. Ušutkavanje medija, kupovina glasova, kriminalna država, korupcija velikih razmjera ... ako je Rama zaista najnoviji autoritarni vladar na Balkanu, to bi trebalo rezultirati velikim međunarodnim nadzorom i pritiskom.

Analitičari smatraju, da je proteklih osam godina vladavine Edija Rame i Socijalističke partije izgubljenih za Albaniju, jer većina obećanog političkog programa nije realizirana, a Albanija nije započela pregovore sa EU što jasno pokazuje da Albanija sa Edi Ramom nema izvjesne evropske budućnosti.

Anti-Kosovska politika Edija Rame

Aktualni predsjednik albanske vlade Edi Rama posljednjih nekoliko godina koristi nacionalističku retoriku usmjerenu ka stvaranju tzv. „velike Albanije” što je izazvalo reakcije u albanskom susjedstvu i zabrinutost vlada u okruženju posebno onih država u kojima živi albanska etnička zajednica. Početni entuzijazam se izgubio i Edi Rama je simbol za „kanabizaciju Albanije” i procvat organiziranog kriminala i narko biznisa, dok premijer Rama skreće pažnju javnosti o tih tema okretanjem ka nacionalizmu i nacionalističkoj retorici.

U javnom diskursu otvoreno se govori o ujedinjenu sa Kosovom. Albanska država do sada nije imala svojih velikodržavnih projekata. Očito je Edi Rama u svojim posljednjim pokušajima da ostane na vlasti iskoristio duhove Pan-Albanizma. Takva retorika šteti albanskim nacionalnim interesima.

Rama se igra izjavama o ideji ujedinjenja sa Kosovom, čime rizikuje da izazove Srbiju i ponovo otvori Pandorinu kutiju balkanskih nacionalizama. Nacionalistička karta na koju je zaigrao Rama ne obazirući se na posljedice u regiji veoma je opasna. Ukoliko bi zagovornici ideje o velikoj Albaniji dobili odriješene ruke, zasigurno bi mogli uslijediti zahtjevi za „velikom Srbijom”, „velikom Bugarskom” i „velikom Hrvatskom”, što bi moglo da izazove nove regionalne napetosti i sukobe koji bi možda mogli biti i teži od ratova iz devedesetih godina prošlog stoljeća na području Zapadnog Balkana.

Zvanični Washington upozorio je „političke stranke i lidere, da se koncentriraju na ono što je važno, a to je euroatlantska integracija” Albanije. Albanija kao članica NATO-a mora zaboraviti na eventualne velikodržavne projekte, dok Kosovo u svom ustavu ima zapisano, da se ne može priključiti nekoj drugoj državi.

Nova albanska vlada umjesto da se bavi tzv. velikom Albanijom morat će stvoriti bolji poslovni ambijent za ulaganja privatnog sektora. Brojni imovinsko-pravni odnosi su neriješeni, slabo je uspostavljena vladavine zakona, raširen je kriminal i korupcija te nerazvijena infrastruktura po državi.

Analitičari smatraju, da Edi Rama Albaniju generalno vodi u pogrešnom smjeru, prije svega zbog slabih ekonomskih uvjeta, koji se očituju u visokoj stopi nezaposlenosti, porastu troškova života, niskim platama i malim penzijama, koje ne omoguća-

vaju život dostojan čovjeka, a pandemija Covid-19 dodatno je produbila krizu i uvjete života.

Analitičari smatraju, da je aktualni premijer Kosova Albin Kurti (LVV) jedini kosovski čelnik, koji je prepoznao anti-Kosovsku politiku Edija Rame i na to javno upozorio, posebno da je Rama svojim političkim djelovanjem utjecao na zaustavljanje procesa međunarodnog priznanja kosovske državnosti.

Albanci najkriminaliziraniji narod u Evropi?

Koristeći novac, mreže i njihove političke veze uspostavljene trgovinom kanabisom, albanska kriminalna organizacija nadograđena je na trgovinu heroinom i kokainom. Albanija sada „služi kao ključni tranzit za distribuciju heroina širom Evrope” i glavni tranzitni koridor za trgovinu kokainom.

Pranje novca i prodor u legalnu ekonomiju postali su glavna aktivnost organizacija organiziranog kriminala. U 2017. i ponovo u 2018.godini, State Department je Albaniju proglasio „glavnom državom za pranje novca”, koji je istakao da se „nezakonita imovina lako pere, a zemlja ostaje u značajnom riziku od pranja novca zbog raširene korupcije i slabih državnih institucija”. Vijeće Evrope potvrdilo je, da „rizici od pranja novca ostaju visoki”, a najveća prijetnja dolazi od „kriminalnog profita proizašlog iz trgovine narkoticima, kriminala u carinskom i poreznom sektoru (npr. krijumčarenje, utaja poreza) i korupcije”. Nekoliko luksuznih nebodera dobilo je dozvole i započelo izgradnju u Tirani, najsiromašnijoj prijestolnici Evrope, što pokazuje dubok prodor nelegalnog novca od narkotika u institucionalne tokove.

Prema izvještaju američkog State Departmenta, „Albanija služi kao baza operacija za regionalni organizirani kriminal.” Zvaničnik EU izjavio je da „Albanija više nije središte uzgoja. Postala je centar ulaganja, distribucije i zapošljavanja”. Koristeći Albaniju kao operativnu bazu i sigurno sklonište, albanske organizirane kriminalne skupine postale su glavni igrač u evropskoj trgovini drogom, a prema Zoltánu Nagyu, šefu Europolove jedinice za drogu i organizirani kriminal u EU i Upravi za operacije, one su među četiri glavne skupine za kontrolu evropske trgovine heroinom. Vjeruje se, da ove grupe kontroliraju tržišta u nekoliko zemalja EU, poput Velike Britanije i Holandije.

Albanija ostaje zemlja porijekla i tranzita za trgovinu ljudima, jer „vlada Albanije ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine”. Vijeće Evrope također je izrazilo zabrinutost da trenutni okviri osmišljeni za zaustavljanje trgovine ljudima nisu dovoljniŠ16Ć.

„Korupcija, posebno u izvršnoj vlasti, široko je rasprostranjena i sveprisutna” i „ostaje ozbiljan problem”. Albanija se prema indeksu Transparency International nalazi među najkorumpiranijim zemljama u Evropi. Također postoje jasni dokazi o „zarobljavanju” države privatnim i kriminalnim interesima.

Analitičari smatraju, da su svojim kriminalnim djelovanjem Edi Rama i pojedini albanski politički čelnici postali sinonim za kriminal u međunarodnim okvirima time kriminalizirajući cjelokupni albanski narod, kojeg pojedini evropski krugovi pokušavaju predstaviti kao najkriminaliziraniju naciju u Evropi zbog svojih političkih čelnika. Zbog toga su predstojeći parlamentarni izbori šansa, da se izaberu novi politički čelnici, koji neće imati hipoteku kriminala, i da tako Albanci kao narod ne budu nepravedno ožigosani kao najkriminaliziraniji narod u Evropi.

Građani protiv mafije

Padom komunističkog režima Envera Hoxhe 1991.godine retrogradne političke snage bile su poražene. Dolaskom na vlast Edija Rame i njegove Socijalističke partije (PS), koja vuče korijene iz nekadašnje komunističke partije Albanije, te snage su ponovo oživjele stvorivši novi rigidni režim.

Masovni protesti, prije početka pandemije Covid-19, na kojima je učestvovalo i po 200.000 građana predstavljaju jasan znak nepovjerenja prema Vladi Edija Rame, koja neprestano gubi podršku među građanima.

U kompleksnoj situaciji opozicija se ponaša državotvorno, jer joj je Albanija na prvom mjestu i predstavlja pozitivan primjer opozicije u regionu Zapadnog Balkana, koju predvodi Lulzim Basha. Rama će u želji da opstane na vlasti, krizu iz Albanije pokušati prenijeti na region ali i širi evropski prostor. Pozitivnu ulogu u osiguranju stabilnosti i mira je odigrao predsjednik Albanije Ilir Meta.

Mnogo ozbiljniji su slučajevi sistemske korupcije u kojima se zloupotrebljavaju institucije vlasti za bogaćenje uskih grupa i pojedinaca. Štoviše, posljednjih nekoliko godina su čak osigurane zakonske pretpostavke, koje služe da se korupcija legalizira unutar sistema.

Analitičari smatraju, da su građani pokazali političku zrelost na masovnim demonstracijama suprotstavljajući se mirno i dostojanstveno protiv omraženog režima Edija Rame, koji je pokušao ugušiti svaki oblik građanske neposlušnosti i prava na građanske proteste. Upravo su građani Albanije ključni faktor, koji se suprotstavio mafiji, koju simbolizira Edi Rama i predstojeći parlamentarni izbori predstavljaju priliku, da se građani Albanije zauvijek obračunaju sa mafijom i sebi osiguraju bolju budućnost.

Talas političkih promjena dolazi u Albaniju

Poslije demokratskih promjena u Sjevernoj Makedoniji, poraza Mila Đukanovića i Demokratske partije socijalista (DPS) u Crnoj Gori, poraza režima Hashima Thacija (PDK) na Kosovu, poraza režima Bojka Borisova (Gerb) u Bugarskoj, talas političkih promjena dolazi u Albaniju. Ankete javnog mnijenja pokazuju većinsko raspoloženje, da su albanski građani protiv postojećeg političkog establishmenta.

Analitičari postavljaju pitanje zašto je Albanija najsiromašnija zemlja u Evropi, a ima izvanredne potencijale za razvoj i blagostanje? Odgovor je u neodgovornim političkim elitama, koje nisu uspjele postići sveopći društveni konsenzus bez koje nema napretka nijedne zemlje. Za novu vladu je važno, da normalizira političku scenu i relaksira odnose unutar države i postigne opći konsenzus o ključnim odnosno strateškim nacionalnim interesima i tako osigura jedinstvenu podršku među građanima za budući opšti napredak i razvoj države i društva.

15.april 2021