Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Nestajanje

Knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države'' (109)

PROTESTI I ULICA REŠILI PROBLEM POLJOPRIVREDNIKA

Branislav Gulan, je član Naučnog društva ekonomista Srbije, Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, KONVENTA EU - Mreže za ruralni razvoj EU u Srbiji, novinar analitičar, publicista i književnik, koji se više od pola veka bavi selom i seljacima, odnosno čekanjem boljeg života na selu. Ekonomista po obrazovanju, pohađao je i završio u šestoj generaciji 1980/81. godine, najvišu političku školu u SFRJ ,,Josip Broz Tito'' u Kumrovcu. Autor je i trostruki dobitnik nagrada za životno delo. Dve međunarodne i jedne domaće - Društva novinara Vojvodine u 2019.godini. U izdanju novosadskog ,,Prometeja'', nedavno je objavljena i nova knjiga Branislava Gulana ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela i države''. Knjiga je proglašena i nagrađena za najbolje autorsko delo i projekat u 2019.godini VELIKOM I MALOM DARODAVNICOM od strane ,,Svetionika'' iz Kragujevca. U 2020. godini autoru je za projekat istraživanja, nestajanja i obnove sela Srbije dodeljena i uručena MEDALJA ČASTI Novog Sada. Na kraju 2022. godine analitičar i publicista Branislav Gulan proglašen je i dobitnikom priznanja ,,Zlatna značka Kulturno - prosvetne zajednice Srbije za 2022. godinu'' koja se dodeljuje za dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih delatnosti za nesebičan, predan i dugotrajan rad. Zlatnu značku dodelili su mu Kulturno-prosvetna zajednica Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije - Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije. Krajem marta 2023. godine na savetovanju o agraru juče, danas sutra, održanom u Banji Koviljači, autoru je za višedecenijski rad i postignute rezultate u ovoj oblasti uručena Zlatna značka i zahvalnica za angažman povodom 150. godina postojanja Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara Srbije. U njegovim vitranama nalazi se i niz drugi priznanja. Po odobrenju autora objavljujemo i njegova najnovija istraživanja!

Branislav GULAN

Vlada pričala sama sa sobom, ali na kraju i sa seljacima!

Posle petodnevnog protesta i blokade puteva od strane poljoprivrednika širom Srbije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da je Vladi Srbije predložio dodatna budžetska izdvajanja za poljoprivrednike. On je za javnost potvrdio da se istog dana, prilikom otvaranja preduzeća NIBEK u Novom Sadu, sastao sa predstavnicima poljoprivrednika. "Govorili su o teškoj poziciji poljoprivrednika i tražili pomoć", rekao je Vučić. On je dodao da je njegov predlog Vladi da ubuduće premija za litar mleka umesto 15 bude 19 dinara. Tada je rekao i da je zahtev poljoprivrednika da to bude 20 dinara. Vučić je rekao, kako prenose mediji, da je Vladi predložio i povećanje subvencija po grlu, odnosno sa 30.000 na 40.000 dinara, koliko su tražili i poljoprivrednici. "Ovo su ne sumnjajte izvanredne vesti za obične poljoprivrednike", rekao je Vučić, javila je Slobodna Evropa. Posle petodnevnih protesta na ulicama i blokade puteva, vlada je pogazila svoje tvrdnje da ulica neće rešavati probleme. Ovaj put se to dogodilo, da seljaci nisu bili na ulici, problem za sada ne bi bili rešeni. Evo konačnih dogovora, za sada Vlade i jedinstvenih zahteva poljoprivrednika iz Srbije.

Poljoprivredna udruženja prihvatila su ponudu Vlade Srbije i od 19 časova 20. maja 2023. godine blokade su za sada završene rekao je za javnost Dragan Kleut iz Saveza udruženja poljoprivrednika Banata. „Udruženja su se većinskom odlukom dogovorila da prihvate tu ponudu Vlade Srbije", rekao je Kleut. On je istakao da bi od 20. maja 2023. godine, od 19 časova blokade poljoprivrednika, za sada, trebalo da budu zvanično završene. Kleut je otkrio i detalje dogovora poljoprivrednika i Vlade Srbije. Što se tiče ratarstva, on je naveo da su se dogovorili da se ove godine izvrši doplata subvencija po hektaru obradive zemlje, odnosno da se podignu na 18.000 dinara po hektaru u odnosu na ranijih 9.000 dinara. „Dogovorili smo da se ove godine plati samo pola naknade za odvodnjavanje, a da se od sledeće godine ta obaveza naplate odvodnjavanja poljoprivrednicima ukine", rekao je Kleut. On je istakao za javnost i da je dogovoreno da se od 1. januara 2024. godine u agrarni budžet Srbije uvrsti „plavi dizel", odnosno regresirano gorivo za poljoprivrednike. Inače, da blokada neće biti potvrdio je za medije i predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača „Stig" iz Požarevca Nedeljko Savić. On je posebno naglasio da je ovo veliki uspeh jer su se svi poljoprivrednici ujedinili sa istim zahtevom, i ratari, stočari, povrtari, voćari...

Kako su mediji preneli, 20. maja 2023. godine posle podne poljoprivrednici su u Pančevu deblokirali puteve ka Beogradu, a završena je i blokada puteva u Kraljevu, osim u Adranima na Ibarskoj magistrali na putu Čačak-Kraljevo, gde je blokada bila ostala to dana do 20 sati. Mediji su naveli i da je nešto posle 15 časova istog dana završena i blokada u Mrčajevcima. Podsetimo, predstavnici poljoprivrednika istog dana su u Vladi Srbije razgovarali više od pet sati sa premijerkom Anom Brnabić, ministarkom poljoprivrede Jelenom Tanasković i ministrom finansija Sinišom Malim.

Zahtevi i prvi dogovor

Inače, poljoprivredni proizvođači tražili su na blokadama da najniža otkupna cena mleka bude 78 dinara plus PDV, subvencije od 35.000 po hektaru za sve prijavljene površine, odnosno ukidanje ograničenja za subvencije do 20 hektara.

Oni su tražili i da premija za mleko bude najmanje 20 dinara po litru, a da referentna cena ratarskih kultura bude izjednačena sa robnim berzama u Budimpešti i Parizu, kao i regulisanje uvoza mleka i mlečnih proizvoda u Srbiju prelevmanima za države Evropske unije i CEFTA sporazuma i na sve mlečne proizvode u iznosima koji će dati rezultate i destimulisati uvoz.

Tražili su i dizel gorivo za sve obradive površine bez akciza sa PDV-om, 100 litara po hektaru za ratare i 300 litara po hektaru za povrtarske kulture. Zahtev poljoprivrednika bio je i regres za mlečne krave u iznosu od 40.000 dinara po kravi.

Pre postignutog dogovora poljoprivrednici su tražili subvencije po hektaru od 300 evra, što je dogovoreno prilikom drugih pregovora u znatno manjem iznosu, ali za sada. U drugom krugu pregovora prihvaćeni su uglavnom i svi drugi zahtevi. Zagarantovana cena mleka od 75 dinara bez poreza na dodatnu vrednost (PDV), dizel po ceni u koju se ne uračunava akciza i PDV, subvencije po kravi, umesto 30.000 dinara, 40.000 dinara. Ratari i stočari od vlasti očekuju i da im se obezbedi cena poljoprivrednih proizvoda, pšenice, kukuruza, soje i drugih, kao na, kako je rečeno, berzama u Budimpešti i Parizu. Na listi zahteva bilo je i da se uvede zaštitna taksa na mlečne proizvode koji se uvoze iz Evropske unije i država potpisnica sporazuma CEFTA a to su Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Crna Gora.

Tek posle petodnevne blokade puteva, ulica, mostova, vlast je počela da ispunjava zahteve poljoprivrednika. Da nisu izašli na ulice i bili uporni sa zahtevima, ove probleme za sada ne bi rešili. Naglasili su ukoliko vlast ne ispuni dogovoreno eto ih opet na ulici. I ovog puta se pokazalo da je vlast bila gluva sve dok proizvođači hrane nisu na ulici počeli da traže pravdu. Jer, tek kad su širom Srbije poljoprivrednici traktorima blokirali, pre svega, puteve, nezadovoljni otkupnom cenom poljoprivrednih proizvoda i uskraćenim benefitima od strane države, oglasio se i predsednik države. Na ulice su u mirnu vožnju izašli stočari iz Starčeva, Bavaništa, Kisača, Bogatića, pa sve do Požarevca, Novog Sada, Subotice, Rače i drugih gradova.

Propali prvi pregovori

Sve je usledilo nakon propalih prvih pregovora u Vladi Srbije sa premijerkom Anom Brnabić, a po odbijanju poziva na sastanak sa predsednikom Aleksandrom Vučićem. Naime, iako poljoprivrednici prvog dana protesta nisu u potpunosti blokirali protok saobraćaja, najavili su da, ako im do 18. maja 2023. godine, ne budu ispunjeni zahtevi - kreću u masovnu blokadu Beograda. Kako je za javnost tada izjavio Dejan Trajković, poljoprivrednik iz okoline Kovina, u narednim danima bila je u planu radikalizacija protesta. "Prvi dan smo odlučili da traktorima stojimo kraj puteva, a za naredne dane smo se dogovarali. Bio je dogovor, ako Vlada ne bude zainteresovana za poljoprivrednike, i izostane reakcija, uslediće radikalizacija protesta. Tako smo krenuli i nije bilo prestajanja", kaže Trajković. Kako napominje Goran Filipović, jedan od poljoprivrednika koji je učestvovao u protestima u Novom Sadu, zahtevi predati Ministarstvu poljoprivrede stajali su deset dana "na stolu", a ništa se na tom polju ne rešavalo. "Dva puta su propali pregovori sa Vladom, ništa nismo dogovorili. Najvažniji zahtev nije postojao - svih osam su bili najvažniji. Ne zna se koji je urgentniji od kojeg. Ipak, tad je na prvom mestu bio dizel, koji čekali nekoliko godina", kaže Filipović. Miroslav Matković, predsednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice, dodao je da je protestantima bila namera da na putevima bez prekida ostanu do rešenja svih problema. "Ako predsednik ili premijerka ne potpišu naše zahteve, bili spremni smo da krenemo traktorima i do Beograda, zajedno sa ostalim udruženjima iz čitave Srbije", upozoravao je Matković. Tokom prvo dana incidenti nisu zabeleženi, a na pojedinim mestima bili su prisutni lokalni policajci, dok su, po rečima poljoprivrednika Milana Miloševića iz Viševca, vršili pritisak na organizatore da odustanu od protesta javljeno. To nisu bili razgovori ni pregovori sa Vladom. Moram da kažem, ističe Goran Filipović, da je Vlada pričala sama sa sobom, ali da su na kraju ipak morali i sa seljacima.

Tako su proizvođači hrane posle propalih prvih pregovora sa Vladom Srbije, odlučili da će izaći na ulice i to poljoprivrednici u Kragujevcu, Kruševcu, Novom Sadu, Pančevu, Subotici, Čenti, Kovinu i Bogatiću. Učešće u protestima tada najavila je i Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije, Udruženje poljoprivrednika Stig, Naše mleko iz Mačve, Baski paori, Poljoprivrednici Bavanište i drugi poljoprivredni proizvođači. Rezultat za sada ipak nije izostao.

Stočari pozivaju mlekare: Poklanjamo 2,4 tone mleka da prerade u humanitarne svrhe!

Poljoprivrednici Milan Pajić iz Badovinaca i Slobodan Brkić iz opštine Bogatić u Mačvi, pozvali su mlekare da prerade 2,4 tone mleka koje će im pokloniti da ga ne bi prosuli jer su im mlekare otkazale otkup, preneo je N1. "Prijatelj Milan Pajić, stočar iz Badovinaca i ja trenutno imamo oko 2,4 tone sirovog mleka. Mlekara nam je obustavila otkup. Nek se javi mlekara kojoj ćemo pokloniti ove 2,4 tone, da preradi u humanitarne svrhe", rekao je Brkić iz sela Glušci, u opštini Bogatić. Dodao je da oni kao proizvođači neprerađeno mleko ne smeju da poklone."Ako već propadamo, da propadnemo kulturno, dostojanstveno i humano", rekao je on. Svakog dana Pajić i Brkić imaju po 650 litara neprerađenog mleka. Ova količina od 2,4 tone je dvodnevna i ukoliko je ne preuzme neka mlekara, moraće da ga bace. "Hoćemo da poklonimo bilo kojoj mlekari ovu količinu mleka, da ga preradi i pokloni u humanitarne svrhe", rekao je Brkić. Mlekara im je, kaže, obustavila otkup 16. maja, delom zbog protesta, a delom što ovi stočari nisu pristajali da im mlekara plaća manje od dogovorene cene po litru. "Nismo prihvatili da nam mleko, isporučeno u aprilu, sada plati po pet dinara nižoj ceni po litru. Kažite nam po kojoj ceni ćete otkupljivati mleko od nas, ako je cena 20 dinara, naše je da kažemo prihvatamo ili ne. A, ne ovako, da nam 12. maja kažete da je mleko dato u aprilu jeftinije za pet dinara", rekao je Brkić. Nesumnjivo je, kaže, da su delimično i protesti uticali na to da mlekara obustavi otkup. "Imali smo poruku preko prijatelja, kažu možete da date mleko u dve, tri mlekare, ali da obustavite proteste. A, to nismo hteli zbog kolega farmera, ratara, prijatelja koji su u jako teškoj situaciji, pa i po cenu prestanka otkupa", rekao je Brkić.

Mleko ide u kanalizaciju!

Poljoprivrednici su bili u Vladi Srbije. Milan Pajić, poljoprivrednik iz Badovinaca pojasnio je šta je dogovoreno na sastanku i koji su neki zaključci. U suštini sve to je dogovoreno još ranije, ovi zahtevi su išli i pre toga, mi smo u ovoj borbi od prošle 2022. godine negde od februara, krenuli smo sa pregovorima sa vladom i ministarstvom poljoprivrede, ne znam više na koja vrata nismo bili i sa kim nismo razgovarali. Ovo je naš poslednji mogući apel, udružili smo se sa drugim udruženjima, nismo mogli sami da to izvedemo, nas stočara ima dosta manje i nismo mogli ništa da uradimo, vidite da vlada nije imala sluha. Jednostavno ovo je bio korak koji smo morali da napravimo, ovi protesti su ishod njihovog rada i svega ostalog, rekao je Pajić i dodao da otkad su najavili protest oni više nemaju kome da predaju svoje mleko. Od kad smo najavili protest mi više nismo dobri ni za jednu mlekaru. Naše mleko će ići u kanalizaciju, mleko od danas više nije u otkupu, naveo je Pajić.

Protesti su se širili u Srbiji, jer, svi, ratari, stočari povrtari, voćari imaju iste probleme, zapostavljanje poljoprivrede koja nije i još dugo neće biti strateška grana u Srbiji. To se vidi i po tome kada se slušaju govori predsednka i premijerke, jer uvek je na prvom mestu infrastruktura, pa energetika, informatika, zdravstvo...i tek na poslednjem mestu poljoprivreda. Po tome se vidi da je ona deveta rupa na svirali naših političara i kreatora života onih koji proizvode hranu!

Goran Filipović, ratar iz Kisača kod Novog Sada, otkrio je kakva je logistika protesta.Čekam naše saborce iz Čeneja, u Rumenci se sastajemo sa našima iz Futoga i polako krećemo ka Novom Sadu. Odredište nam je zasada Sajam i tu ćemo se svi skupiti i odatle će neka grupa otići ispred Banovine, moraćemo tu da se podelimo jer se očekuje dosta veliki odziv, samo Čenej i Kisač daju negde oko 50 traktora, a možda i više. To je dosta više no prethodnog protesta gde smo se mi sami organizovali, sada je tu već sedam potpisnika, rekao je za javnost Filipović i dodao da se sada u protest uključuju ljudi iz Šapca, Kragujevca, Rače, Padine, Kovačice, Subotice, Sombora.

Gde su naše pare?

Vojvođanski paori pokušali su da skrenu pažnju protestnom vožnjom i blokirati jednu traku kod Sajma u Novom Sadu. Pored toga oni su tražili i odgovore gde je nestalo 28 milijardi dinara iz budžeta Srbije koji su kao subvencije upućene 2016. godine stočarima. To je potpisao i tadašnji ministar Branislav Nedimović. Da pare nisu otišle onima kojima su namenejne utvrdila je Državna revizorska institucija. Pored toga, traže odgovore i gde je nestalo još 26 milijardi dinara upućenih selima za ruralni razvoj 2018. godine.Novac je upućen iz ministarstva poljoprivrede. Naloge je potpisao tadašnji ministar Branislav Nedimović. To je sve u dve kontrole utvrdila Državna revizorska institucija. Kada se radi o stočarstvu broj izveštaja DRI je 400-1115/2019-04/15, Beograd, 17. decembar 2019. godine. Tu se radi o nestalih 28 milijardi dinara. Takođe traže odgovore i na pitanje gde je nestalo još 26 milijardi dinara, upućenih kroz podsticaje merama ruralnog razvoja sela. I to je utvrdila DRI i sve se nalazi u izveštaju pod brojem 400-738/2020-04/38, Beograd, 14. decembra 2020. godine.

Dakle, oni traže odgovore na ova dva pitanja. Jer, da su te pare, kada se pretvore u evre, od 457 miliona evra, stigle kod onih kojima su upućene, oni bi bili u svojim stajama, ekonomskim dvorištima i radili. Ne bi pravdu tražili na ulici! Nije dobro što se sa njima razgovara samo kada izađu na proteste i blokade puteva!

Menja se zakon o podsticajima u poljoprivredi: Evo šta su poljoprivrednici poručili vlastima

Drugi put u manje od godinu dana, poljoprivrednici u Srbiji traktorima su blokirali pojedine puteve, nezadovoljni otkupnom cenom poljoprivrednih proizvoda. Razgovori sa predstavnicima vlade u ponedeljak, 15. maja 2023. godine nisu dali rezultate, pa su u utorak, 16. maja 2023. godine na više saobraćajnica, kao i u centru Novog Sada, najvećeg grada u Vojvodini, počeli protest uz poruku da ako im ne budu ispunjeni zahtevi, masovno odlaze u Beograd. „Sramota je što mi moramo da izađemo na ulice kako bismo došli do rešenja, a u poslu smo jer je sezona, ali to nam je ulica ostala jedino rešenje. Mi nemamo drugi način, prosipa se mleko, ljudi su u debelom gubitku, oni u vladi ne shvataju da su mnogi preko noći postali prosjaci", rekao je ogorčeno Dejan Trajković, stočar iz Pančeva za BBC na srpskom.

Poljoprivrednici traže povećanje subvencija po hektaru obradive površine, da premija za litar mleka umesto 15 bude 20 dinara kao i minimalnu otkupnu cena mleka od 78 dinara po litru plus prihod na dodatnu vrednost (PDV). Na listi zahteva bilo je i da se na dizel ne obračunavaju akciza i PDV, da se uvede prelevman (zaštitna taksa) na mlečne proizvode koji se uvoze iz Evropske unije i država potpisnica sporazuma CEFTA (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Rumunija, Crna Gora i Srbija) kao i da se trenutna subvencija po kravi od 30.000 dinara uveća za 10.000 dinara.

Poljoprivrednici su imali osam zahteva koje su nekoliko dana ranije predali vladi, a Marijan Rističević, predsednik Odbora za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Skupštine Srbije, u izjavi za BBC na srpskom ih opisuje kao „nerealne" i dodaje da se njima samo „puca u glavu". Problemi su što:

Izvoz jabuka iz Srbije: Šta zadaje glavobolju voćarima i ima li leka;

Krava i svinja u Srbiji je sve manje, farmeri u minusu: Šta može biti rešenje;

Aflatoksin u srpskom mleku i dalje viši nego u EU: Šta to znači za potrošače, a šta za mlekare;

Zašto je pirotska ovca na ivici opstanka;

Ratari traže da imaju plavi dizel. Jer jedino ga u regiou, samo u Srbiji nema!

Uz po zahtevaju da se cene agrarnih proizvoda usklađuju sa svetskim berzama;

„Njima se već sada daje 30.000 dinara po grlu, za žensko grlo dobija se 100.000 na godišnjem nivou, dok se za nabavku junice (mlado žensko goveče) daje 125.000 dinara. „Jedna kvalitetna krava daje sedam do deset hiljada litara mleka, što znači da oni sada dobijaju između 105.000 i 150.000 dinara premije na godišnjem nivou, plus 30.000 dinara po grlu - pa toga nema ni u jednoj evropskoj zemlji", navodi se da je rekao Marijan Rističević, predsednik skupštinskog odbora koji je učestvovao u razgovorima kao izaslanik vlasti.

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije tvrdi da su državne subvencije 2012. iznosile 25,8 milijardi dinara, a danas 81 milijardu dinara, te da poljoprivrednici izlaze sa najmodernijim traktorima na ulice. „Pozivam ih da razgovaraju. Ja sam spreman da ih primim uvek i u svakom trenutku", rekao je Vučić, ali je istakao da ne pristaje na političke pretnje, rekao je Vučić u utorak 16. maja 2023. godine, posle sednice Predsedništva vladajuće Srpske napredne stranke.

Nezadovoljstvo poljoprivrednika tinja godinama, a povremeno blokiraju saobraćajnice. Jedan od poslednjih većih protesta zabeležen je u avgustu 2022. godine kada su ratari, nezadovoljni otkupnom cenom suncokreta, osam dana blokirali puteve u Vojvodini, ali i centar Novog Sada, jednog od najvećih gradova u Srbiji. Posle osam dana, vlada im je izašla u susret. Dok poljoprivrednici godinama ukazuju na sve lošiji položaj u odnosu na uvoznu robu i teže poslovanje, a stručnjaci ukazuju na značajno smanjenje stočnog fonda, nezadovoljni su i kupci jer cene svega, a posebno poljoprivrednih proizvoda idu u nebesa! Zato i pitaju:

Ima li kraja rastu cena u Srbiji?

Zašto su poskupeli meso i ulje u Srbiji?

Kako su čvarci u Srbiji postali skupoceni?

Propali pregovori poljoprivrednika sa premijerkom!

Poljoprivrednici apsolutno nikakav dogovor nisu postigli na sastanku sa premijerkom Srbije Anom Brnabić i pa su krenuli u proteste. Nedeljko Savić, predsednik Udruženja „Stig" iz Požarevca kaže da su poljoprivrednici izneli svoje zahteve, ali da nijedan nije ispunjen i da su bili primorani da krenu u proteste.„Iskreno, nisam iznenađen odgovorom vlade. Da bi se ovo ispunilo i poljoprivreda krenula napred, potrebno je dosta novca. Nemamo razumevanje vlade i predstojećim akcijama pokušaćemo da skrenemo pažnju na nas", rekao je Savić. Eto, prolećna setva je od prošle skuplja za 30 odsto. Ističe i da će protesti biti organizovan kao protestna vožnja. „Stajaće se pored puta, a posle toga uslediće jače mere. U prvom delu protesta nećemo maltretirati građane... Stajaćemo pored puta", kaže on.

Poljoprivrednici su tražili subvencije po hektaru od 300 evra i da se na dizel ne obračunava akciza i PDV, kao i da subvencija po kravi iznosi 40.000 dinara. Ratari i stočari od vlasti očekuju i da im se obezbedi cena poljoprivrednih proizvoda, pšenice, kukuruza, soje i drugih, kao na berzama u Budimpešti i Parizu. Sve to piše na njihovim traktorima koji se kreću po gradovima i selima Srbije. Oni su imali zahteve vezane i za premije za mleko. „Pokušali smo još prošle 2022. godine da ukažemo na poremećaje na tržištu", rekao je Savić i dodao da je cena pšenice od 18 dinara koja se nudi u predstojećoj žetvi, neprihtavljiva jer poljoprivrednici ne mogu da je proizvedu po tako niskoj ceni.

Protesti bili opravdani, ali nisu svi zahtevi ostvarivi?

Protesti poljoprivrednika su opravdani, nikome se ne izlazi na ulice bez razloga, pogotovo poljoprivrednicima kojima su radovi u jeku, ali nisu svi njihovi zahtevi ostvarivi, rekao je agroekonomski analitičar Žarko Galetin. „Mislim da je na sceni mnogo aktera i mnogo zahteva što samo po sebi stvara neku konfuziju. Tu se radi oko osam zahteva, pri čemu su neki zahtevi po mom mišljenju neostvarivi i to samo po sebi već nosi jedan loš opšti utisak oko svih zahteva, jer ti realno neostvarivi mogu da relativizuju čitavu priču i suštinu protesta koji je u suštini opravdan", smatra Galetin. Kako navodi, to je na primer zahtev da subvencija po hektaru iznosi 300 evra, kao i da država odredi cenu mleka. Govoreći o zahtevu vezanom za gorivo, kaže da država „čvrsto stoji na stanovištu da ne može da skida PDV i akcize na dizel gorivo".

„Jedan pokušaj je bio preko subvencija od 3.000 dinara po hektaru. Bilo je i nekog podsticaja, 20 dinara po litri dizela na 60 litara po hektaru, to je minorna pomoć. Postoji mehanizam, ne mora biti skidanje PDV-a i akcize, ali ako kažete skinite nam, a država je već mnogo puta rekla da ne može na taj način, hajde da uradimo na neki drugi način", navodi on. Smatra da je najveći problem što se „čitava priča odvija na relaciji mi i oni". „Ovi pregovori su opterećeni pričom da su država i poljoprivrednici suprotstavljene strane, a zapravo svi rade u zajedničkom interesu", ocenio je agroekonomski analitičar. On je rekao i da postoje realne šanse da naša privreda devastira do mere da postanemo uvozno zavisni. „Kako pomoći - neophodne ad hok kratkoročne mere. Ne možete agrarnu politiku voditi uredbama, već se sistemski ona mora voditi zakonima. Mi sad moramo da se koncentrišemo da se od države traži šta je ostvarivo, moguće, pa nek budu i uredbe, ali sesti i razmišljati kako dugoročno, sistemski da se reše ovi problemi", zaključio je Galetin.

Suncokret na 280.000 hektara, šećerna repa na 44.000

Prolećna setva na oko dva miliona hektara, polako se privodi kraju, uprkos nepovoljnim vremenskim uslovima koji ometaju radove. Najviše je urađeno na poljima gde je planirana setva industrijskog bilja dok setva kukuruza malo kasni, ali se očekuje ta će i tu posao uskoro biti okončan. "Setva industrijskog bilja već je završena na više od 90 odsto planiranih površina, tako da se očekuje da će najvažniji posao u poljoprivredi biti potpuno okončan za nekoliko dana", kaže direktorka Poslovne zajednice za industrijsko bilje Olga Čurović. Ona dodaje da je već sada izvesno da će suncokret biti posejan na oko 280.000 hektara, šećerna repa je već posejana i to na oko 44.000 hektara, što je za 10.000 hektara više nego prošle godine. Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u prvom kvartalu ove godine porasle su u odnosu na isti period 2022. za 10,6 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku. Najviše je poskupelo seme i to za 47,9 odsto, zatim mineralna đubriva gde je zabeleženo povećanje cena od 10,8 odsto, dok su poljoprivredne mašine poskupele za 8,5 odsto. Cene reprodukcionog materijala, sredstava rada i usluga u poljoprivredi u prvom kvartalu 2023. godine su u odnosu na poslednji prošlogodišnji kvartal u proseku povećane za 2,2 odsto.

Protesti u celoj Srbiji

Udruženja okupljena oko Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije započele su protest i blokade na više lokacija u zemlji, od Subotice do Kraljeva i Kragujevca, tek nakon što su propali pregovori u Vladi Srbije. Odluka da se izađe na proteste usledila je nakon što je sedam udruženja iz različitih krajeva Srbije uputilo dopis Vladi Srbije i Ministarstvu poljoprivrede, u kome navode sve zahteve za ovu godinu. Ipak, iako su imali sastanak sa premijerkom Anom Brnabić, on nije urodio plodom, jer je predloženo da se zahtevi „odlože" do naredne godine. Kako kaže Nedeljko Savić, predsednik Udruženja „Stig" iz Požarevca, premijerka je prekinula sastanak, a da skoro ništa zbog čega su došli - nije odobreno. „Jedino što nam je rečeno jeste da o uslovima može da se razmatra tek za sledeću godinu, ali nam to ne znači ništa. Od svih zahteva jedino je ispunjeno je iznos prelevmana za sir. To nam maltene ništa ne znači. Ratari i stočari i ujedinjeno su stvorili strategiju za obnovljivi razvoj kompletne poljoprivrede. Ipak, očigledno se nismo razumeli najbolje", objašnjava za Savić. On je isticao da to neće biti protesti na kojima se „provozaju i vrate kući". „Prvo izlazimo na puteve i stojimo pored. Od drugog dana krećemo da ih blokiramo. Protesti će biti širom Srbije, od teritorije Vojvodine preko Šumadije i svih krajeva iz kojih dolaze priključena udruženja poljoprivrednika", pojašnjava Savić. TAko je I bilo jr za sada bar na papriu imaju obećanja. Po rečima poljoprivrednika Đoke Ćurčića iz Vilova, pregovori u Vladi Srbije bili nisu ni počeli, a već su se završili!

„Rekli su, tek ćemo sledeće godine da pričamo, a mi smo došli do konačne propasti u ovoj godini. Sve su prebacili za sledeću godinu, a sada ništa ne daju. Kako to može u poljoprivredi tako da se radi. Na osnovu njihovog ponašanja i ovog što se desilo, to je čisto poigravanje, to je neozbiljno i za nas, poljoprivrednike i za kompletnu naciju i građanstvo Srbije", jasan je poljoprivrednik Đoka Čurčić iz opštine Titel.

Po rečima stočara i proizvođača mleka Milana Pajića iz Mačvanskog udruženja „Naše mleko", na razgovorima je bilo sve samo ne razgovora. ,,Bilo je ponižavajuće, ništa od svih zahteva koje smo dostavili nije ispoštovano ni prihvaćeno. Pokušali su da nas razjedine u smislu da mogu da uzmu ratarima, pa da daju stočarima, ili obrnuto, predlagali su neke mere za sir ali to je sve smešno. To je politika koja se sprovodi godinama, da nas razjedine i među nama naprave rasulo. Mi na to ne pristajemo", kaže Milan Pajić.

Deo zahteva poljoprivrednika odbijen još prošlog ponedeljak. Tim Vlade Srbije koji pregovara sa poljoprivrednicima, u sastavu premijerka Ana Brnabić, potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali i ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelena Tanasković u startu su odbili deo zahteva poljoprivrednika još na prvom sastanku. „Ne može dizel bez akciza za poljoprivredu i zaštitna cena mleka", objasnio je nakon prvih pregovora poljoprivrednik iz Đurđeva Mileta Slankamenac. Sada, kaže, nije išao na pregovore ali su išle njegove kolege, po dvojica iz svakog od sedam udruženje. „Ista je priča kao i prošle godine, ne može da se ispuni, rekli su da će videti sledeće godine. To tako može u nedogled. Predlagali su ukidanje nekih linija subvencionisanja, da bi se drugima dalo, znači da se nekome otme a drugom da. Na to nismo pristali. Ništa danas nije dogovoreno i mi moramo da svi zajedno branimo naše zahteve", objašnjava o je Mileta Slankamenac za javnost.

Raskol među poljoprivrednicima!

Pregovori, protesti i međusobne optužbe: Koja su to lažna udruženja poljoprivrednika, ko se stvarno bori za bolje uslove, a ko je politički motivisan? Raskol među poljoprivrednicima u Srbiji postaje sve veći. Različita udruženja nezavisno jedna od drugih pregovarala su sa predstavnicima vlasti. Poljoprivrednici su se međusobno optuživali. Iako su poljoprivrednici bili vidno razjedinjeni, ali su ipak imali imali iste ciljeve, a to je bilo ostvarivanje boljih uslova za poslovanje. Ipak, nameće se pitanje zašto se išlo na različite pregovore sa predstavnicima vlasti i zašto se najavljuju različiti protesti, ukoliko može da se pronađe barem najmanji zajednički cilj. Goran Vasić to objašnjava time da njegovo i ostala udruženja koja su bila na sastanku u Predsedništvu Srbije, imali su čisto mlekarsku priču i da su strogo vezani za to. „Ovi što će biti u ponedeljak na sastanku u Vladi Srbije su mlekari zajedno sa ratarima. Udruženje „Naše mleko", koje se otcepilo od našeg udruženja, je sada tamo sa ratarima. To je aposlutna greška, nema šanse da se tako može u istoj koloni. Mi smo težižili da ratarske žitarice budu jeftinije, ratari zahtevaju da to bude skuplje i tako se išlo u krug. A, država je takva kakva jeste, neuređena i da bi zadovoljili ratare, bio je strah da će mlekari izvisiti", ukazao je on.

Poljoprivrednici potpisali sporazum sa Vladom Srbije

Poljoprivrednici koji su pet dana protestovali blokirajući saobraćaj traktorima prihvatili su ponudu Vlade Srbije, iako nisu sasvim zadovoljni, jer je najvažniji zahtev povećanje subvencija po hektaru delimično ispunjen i one su povećane za 9.000 dinara, kaže predstavnik udruženja "Naše mleko" Dejan Trajković. Dogovor posle pregovora koji su trajali pet i po sati, prema rečima poljoprivrednika, potpisan je sa vladom Srbije, 22. maja 2023. godine i odmah će stupiti na snagu.

"Dogovoreno je da se na ime akcize za 100 litara goriva u novcu isplati poljoprivrednicima 6.000 dinara i još 3.000 dinara, pa će ukupne subvencije po hektaru biti umesto 9.000 dinara 18.000 dinara i važiće za najviše 20 hektara, a ne kako su tražili za svu registrovanu zemlju", rekao je Trajković. Dodao je da će cena pšenice koju država kupuje biti na nivou berzanske, a biće prepolovljena i naknada za odvodnjavanje, koja će sledeće godine biti potpuno ukinuta. Stočarima je ponuda ostala ista kao što je dogovoreno sa predstavnicima dva udruženja, premija za mleko umesto 15 dinara po litru biće 19 dinara, a uvodi se prelevman za polutvrde sireve od 300 dinara po kilogramu. To je došlo malpo kasmno jer je veću ugasneo u poslednjoj deceniji 62.000 gazdinstava. I sad je ugašeno dosta mlekara koje su otkupljivale mleko koje nije hteo IMLEK jer su bile manje količine. Najbolji primer je mlekara u Bačkoj Palanci EKO MIL koja je dnevno otkupljivala iz tog regiona oko 9.000 lotara mleka i sve prerađivala u sireve. Vlasnici tih krava sad prosipaju mleko, rasprodaju stado... Regres po kravi biće povećan je sa 30.000 dinara na 40.000 što je pre dva dana dogovoreno. Sedam Udruženja poljoprivrednika donela su jednoglasnu odluku da je 22. maja 2023. godine potpisan i overen Sporazum između njih i Vlade Srbije.

Sporazum su potpisali: Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, Udruženja proizvođača mleka "Naše mleko", Udruženja Poljoprivrednih proizvođača Subotice, Udruženja "STIG" Požarevac, Udruženja "Za spas i opstanak stočara zapadne Srbije", Saveza Udruženja poljoprivrednika Banata I Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja "Adrani". Svih sedam udruženja poljoprivrednika koja su bila na pregovorima u Vladi Srbije pristalo je da se prihvati ponuđena rešenja, potvrdio je predstavnik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Đoka Ćurčić. "Ostali smo jedinstveni, prvi put od kada postojimo, ujedinili su se i stočari i ratari. Planiramo u budućnosti da povežemo i malinare i kompletnu poljoprivredu Srbije, da probamo da napravimo inicijativu za opstanak poljoprivrede Srbije. Ministarstvo poljoprivrede je jako zapušteno. Mnogo toga lošeg je urađeno, a mi se nismo bunili. Ali sada smo počeli i mislim da sada više nećemo stati", najavljuje Ćurčić.

Zatajili trustovi mozgova!

U vreme velike agrarne krize i protesta nezadovoljnih proizvođača hrane koji se održavaju svake godine po nekoliko puta i kada se silom dobijaju rešenja za trenutno rešavanje problema, treba postaviti pitanje zašto se sa predlogom rešenja ne javljaju institucije koje se zovu da su trustovi mozgova u toj oblasti. Konkretno - zašto za poslednjih 12 godina mnogih problema agrara, kada ,,gori vatra'' u toj oblasti, u pravo vreme, nikada se ne čuje oglašavanje sa predlogom mera, rešenja ili bar kritike, recimo Akademijski odbor za selo SANU? Ovaj saziv sa manjim promenama postoji od 2011. godine. Po svemu izgleda da će sa svojim stavom i mišljenjem javiti posle sedam decenija! Jer, tako se dešava sa zadrugama i selima sada! Jer, od tada do danas mnogo je problema u agraru, svake godine su protesti i problemi se jedino rešavaju na ulicama kroz proteste. Glas i stav ove institucije se ne čuje! Za njih problemi ostaju ispod tepiha da čekaju neko bolje vreme. I jave se da postojali kada prođe nekoliko decenija. To je sad slučaj sa selima, zadrugama i drugim problemima koje sad polako rešava Ministarstvo za brigu o selu. Tako će uskoro biti da se jave kako da se napune obori i staje koje su oni svojim kasnim javljanjem ispraznili. Zašto? Zato nam je potreban novi koncept agrara i ljudi za njihov rad! Jer, ovaj dosadašnji ne rešava probleme ni posle sedam decenija! Nakon toga se jave sa evoluiranom pameću. Cilj je da bi samo zadržali fotelje. Jer, živeli su u socijalizmu kao u komunizmu. Sad to žele da zadrže mada nam je stigao kapitalizam. Primer su zadruge i sela, kojih su se sad setili! Ili za rešavanje problema u stočarstvu pa kada se oni nagomilaju čuće se šta bi oni želeli i voleli da bude!

Dakle, sadašnji Akademijski odbor za selo SANU koji deluje od 2011. godine (koji deluje posle pauze od smrti pok prof dr Radomira Lukića - prošlo je više od dve decenije zadocnio je u izazovima, angažovanju i delovanju, za rešavanje problema sela! Nije se javljao u vremenu kada je to trebalo. Najbolji primer da se nije čuo njegov glas u poslednjoj deceniji, a najbolji i najsvežiji primer je 2022. i 2023. godina kada su nestajala sela i gazdinstva. U to vreme preostala gazdinstva imala su najviše problema, nestajale su subvencije upućene iz ministarstva, a nisu stizale do seljaka. Te probleme Akademijski odbor za selo SANU nije uočavao niti je poklušavao da pomogne selu i seljacima. Rukovdostvo nije ukazivalo ni na rešenja tih problema, niti se sa takvim izazovima pravovremeno oglašavalo u javnosti. Sve što su radili tada bilo je da se slikaju u javnosti! Ponešto je radilo Ministarstvo za brigu za selu, iza čijeg rada i podataka se krio Akademijski odbor za selo SANU!

Takvog rada je dosta. Ni Srbiji ni narodu ne trebaju takvi nazovi trustovi mozgova. Jer na drugi način u ovo današnje vreme treba da se rešavaju problemi. I odmah kada se jave, a ne sa zakasnelom pameću. Međutim, od tada pa do danas kada su problemi u životu u javnosti nikada se ova nazovi ugledna institucija i njeni čelnici zaduženi za agrar nisu javili s predlogom mera da pomognu rešavanje problema. Oni se tada ostavljaju pod tepih pa se za rešavanje čekaju bolja vremena! Zašto - jasno je da bi oni što duže ostajali u udobnim foteljama u kojima se uživa kao da su u komunizmu, a ne sad u kapitalizmu. Tako je i sada kada je stočarstvo u Srbiji na izdisaju (a oni se pripremaju da se oglase tek u toku ove godine) na nivou pre Prvog svetskog rata. Oni će da se oglase kada prođe i kada se problemi reše na ulici, kao što je bilo krajem maja 2023. godine. Blagovremeno neangažovanje i reagaovanje na probleme, nazovi ,,trustova mozgova'' u pravo vreme vidi se u činjenici sa slabljenjem ovog sektora, sa manjom proizvodnjom, većom i skupljom potrošnjom hrane. Najbolji dokaz je stočarstvo gde smo od izvoznika hrane postali zavisni od uvoza, pre svega, svinjskog mesa. U 2022. godini ukupan izvoz agrara bio je 4,8, a uvoz 3,1 milijardu dolara. Suficit 1,7 milijardi dolara. Na prvi pogled dobro, ali kada se dublje analizira - nije. Jer, u odnosu na mogućnosti Srbije, taj izvoz bi morao da bude za nekoliko puta veći. Uostalom, kada se pogledaju želje u strategijama i rešenja u praksi (poslednje koja važi od jula 2014. pa do jula 2024. godine), najbolji su rezultat njihovog (ne) delovanja, odnosno pameti u praksi. Jer, umesto željenog rasta agrara od 9,1 ili u lošijim godinama od 6,1 odsto, u poslednje tri i po decenije on ima prosečan rast od samo 0,45 odsto. Prema podacima RZS u 2021. godini je pad proizvodnje bio veći šest, a u 2022. godini od osam odsto. O tome najbolje svedoče i poslednji događaji kada probleme umesto institucija kroz sistemska rešenja, mora da rešava ulica, pa zatim predsednik države, odnosno vlada kroz donošenje uredbi. A, one nikada dugoročno nisu rešile probleme već su samo ,,gasile požar''. Tako će biti i ovog puta. Mozgovi će se javiti kad problemi utihnu!

Spašavanje poljoprivrednika, produžava moć vlasti!

U toku protesta dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić otvarao novu japansku fabriku Nidek u Novom Sadu, do njega su nekim svojim putevima došla prvo dva ugledna poljoprivrednika i saopštili mu zašto su protesti u toku i blokade proizvođača hrane u Srbiji. Nakon toga on je sa saradnicima ponovo razgovarao sa osam proizvođača hrane, a, ne sa profesionalnim demonstrantima, kako on to kaže. Odmah je shvatio problem i on je - ubrzo delimično rešen. Jer, samo jedni poljoprivrednici su bili zadovoljni. Pošto su i oni podeljeni kao i vlast i opozicija. Oni drugi koji nisu bili zadovoljni, nastavili su sa protestima! Posle su se svi, konačno ujedinili, i za sada postigli uspeh u pregovorima sa vlastima!

Ipak da znaju da nikada nikome rešavanja problema sa uredbama nisu donela duogoročno rešenje problema. Uredbe uvek služe samo vlastima za ,,gašenje požara'' i trenutno rešavanje problema. Presednik im je poverovao jer kao da je tad shvatio da je vrag odneo šalu pa je odmah naredio premijerki Ani Brnabić da se prihvate skoro svi zahtevi poljoprivirednika, jer su od tog trenutka bili opravdani! Konačno je shvatio da spašavanje poljoprivrede predstavlja i spasavanje predsedničke i partijske vlasti! A, samitm tim je je spasavanje sela, seljaka i države Srbije! Nepun sat posle tog razgovora sa osam poljoprivrednika stigla je vest o tome da se prihvataju zahtevi poljoprivrednika. ,,Požar je ugašen'', ali sa tim je samo deo proizvođača hrane u tom trenutku bio zadovoljan! Sutra dan 20. maja pregovori su nastavljeni i sa ostalim proizvođačima hrane (jer su se svi ujedinili) pa je uveče, 21. maja 2023. godine saopšteno iz vlade da je dogovor postignut i da su deblokade u toku!

Dan posle 22. maja u ministarstvu poljoprivrede, ministarska Jelena Tanasković je sa do tada nezadovoljnim proizvođačima hrane, potpisala da je dogovor postignut i da će biti izvršen! U suprotnom, rekli su poljoprivrednici eto njih ponovo na ulici, kao i do sada kada ih je vlast izneverila!

Vladanje sa uredbama!

Vlada Srbije usvojila je 18. maja 2023. godine, popodne više izmenjenih uredbi koje se odnose na poljoprivredu, a tiču se povećanja subvencija po grlu za priplodne mlečne krave i povećanja prelevmana i premija za mleko. Izmenama više uredbi, pored ostalog, prelevmani za sireve i ostale proizvode biće povećani na 300 dinara, ali i uvedeni prelevmani na evaporisano mleko u iznosu od 300 dinara, saopšteno je iz Vlade. Takođe, podižu se i subvencije po grlu za priplodne mlečne krave i to sa 30.000 na 40.000 dinara, a subvencije će biti isplaćene po javnom pozivu koji je u toku.

Ukupan iznos povećanja iznosi 2,3 milijarde dinara, a za ovu meru će u tekućoj godini biti isplaćeno ukupno 14,3 milijarde dinara. Mera će važiti za sva grla mlečnih krava kojih je ukupno 228.823 u zemlji. Kada je reč o premijama za mleko, one će biti povećane sa 15 na 19 dinara po litru u drugom, trećem i četvrtom kvartalu 2023. godine, a ukupno povećanje će iznositi tri milijarde dinara. Ukupan iznos za premije za mleko u ovoj godini biće 15 milijardi dinara.

Ove mere sadržane su u predlozima izmena i dopuna Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u 2023. godini, Uredbe o utvrđivanju godišnjeg programa razvoja savetodavnih poslova u poljoprivredi za 2023. godinu, Uredbe o utvrđivanju Programa finansijske podrške poljoprivrednim proizvođačima suncokreta roda 2022. godini i Uredbe o vanrednoj interventnoj meri podrške proizvođačima konditorskih proizvoda za otkup mleka u prahu.

Na sednici Vlade usvojena je i Odluka o izmeni Odluke određivanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za koje se plaća posebna dažbina pri uvozu i utvrđivanju iznosa posebne dažbine, s obzirom na to da je detaljnom analizom i praćenjem stanja na tržištu mleka i mlečnih proizvoda utvrđeno da je usled povećanog uvoza polutvrdih sireva, i pored zaštitnih mera, došlo do destabilizacije domaće proizvodnje sireva, stvaranja viškova i nemogućnosti plasmana usled nekonkurentne uvozne cene. Vlada Srbije ranije je saopštila da je tokom razgovora sa poljoprivrednicima više puta naglasila da jedino što ne može da ponudi je zagarantovana cena mleka, jer tako nešto nije moguće učiniti sa cenom bilo kojeg proizvoda. Zato je predloženo povećanje posebnih dažbina na uvoz šest vrsta sireva sa tržišta Evropske unije i ostalih tržišta, prenosi Tanjug. Međutim, u kasnijim pregovorima, vlada je i to svoje negiranje opovrgla!

Kako nezvanično saznajemo predsednik Vučić je odmah s razumevanjem rešio i ovaj problem, koji je samo jedna među mnogobrojnim za koje nije zvanično zadužen niti je nadležan. Tom prilikom je između ostalog, rekao: Na pitanje da li su bili realni zahtevi koje su izneli predstavnici poljoprivrednika u razgovoru sa njim, rekao je da su bili apsolutno realni. "Šta vi tražite od mene? Da šaljem policiju na njih? Šta hoćete od mene? Sa ovim što ćemo da uložimo to će biti 900 miliona evra budžet. Nismo mogli da sanjamo da ćemo da imamo za poljoprivredu 900 miliona evra", rekao je Vučić nakon otvaranja fabrike Nidek, na pitanje da li su bili realni zahtevi koje su izneli predstavnici poljoprivrednika u razgovoru sa njim. On je ukazao na neke probleme koji postoje, kao na primer, kako je naveo, to što te pare uvek završe kod najbogatijih. U razgovorima je bio nezadovoljna na ministarsku agrara je nije znala koliko traktora ima u Srbiji! Da je čitala TABLOID, to joj znanje ne bi nedostajalo.

"Pa su nam svi najbogatiji, ili devet od 10 najbogatijih su u poljoprivredi jer su tajkuni, razni veleposednici. Nekad nas ucene repom, nekad suncokretom, a nekad ne znam ni čime. Očigledno da kod nas postoji problem i kod dela ljudi i kod dela službenika zbog korupcije, ali i zato što nedovoljno pametno koristimo resurse...", naveo je Vučić.

On je dodao da postoji politički faktor. "Naše je da radimo za ljude, da ti ljudi vide koliko se borimo, koliko novca izdvajamo, koliko nam je stalo do seljaka, do proizvođača", rekao je predsednik Srbije.

Pored toga je dodao da je povećanje premije dobro jer se time ojačavaju i mlekari. "Neveliki deo toga, neki deo, ali ne veliki deo, videće i proizvođači. Zato smo išli sa povećanjem 30.000 na 40.000 (subvencija po grlu), da bi to proizvođači mogli da vide, da seljak dobije te pare. I to sve idemo od 1. aprila 2023. godine, početak drugog kvartala, delimično i retroaktivno", rekao je Vučić. Govoreći o prvim merama koje će država uvesti u cilju olakšavanja poslovanja poljoprivrednika, predsednik je istakao da će prelevmani za tvrde sireve biti povećani (sa 30 dinara po kilogramu) na 300 dinara po kilogramu, kao i da će biti uvedeni prelevmani na evaporisano mleko u iznosu od 300 dinara. Predsednik je dodao i da će subvencije po grlu za priplodne mlečne krave biti podignute sa 30.000 na 40.000 dinara i da će biti isplaćene po javnom pozivu koji je u toku. "Ukupan iznos povećanja je 2,3 milijarde dinara, a za ovu meru će u 2023. godini biti ukupno isplaćeno 14,3 milijarde dinara", istakao je predsednik i dodao da će ta mera važiti za sva grla mlečnih krava. Sad je preostalo da se to obećanje i izvrši u praksi. Da ne bude samo očekivanje kao mnoga do sada u poljoprivredi.

Posebna tema sastanka bile su premije za mleko, za koje je predsednik kazao da će biti povećane sa 15 na 19 dinara po litru u drugom, trećem i četvrtom kvartalu, pri čemu će ukupno uvećanje iznositi 3 milijarde dinara, dok će ukupan iznos za premije za mleko u ovoj godini biti 15 milijardi dinara. Na sastanku je takođe dogovoreno ograničenje marži za koje se radi analiza mogućnosti, a usaglašavanje finalnih iznosa ograničenja u skladu sa zahtevima izvršiće se nakon sastanaka sa mlekarima i trgovinskim lancima.

Šta ostaje iza predsednika...

Vučić je naglasio da iza njega ostaju fabrike. "Ta brza pruga kojom dolazite na proteste protiv mene, ostaje iza mene, a ne iza vas. Samo nas pustite da drugačije mislimo i da mislimo da je to najbrži razvojni put za našu zemlju. Mi vas da bijemo nećemo niti da progonimo. Ima nešto što je dozvoljeno, a nešto što nije", rekao je Vučić.

Upitao je i da li opozicija misli da dobija nešto zauzimanjem zgrada ili puteva. "Ne dobijate ništa i nikad neće dobiti ništa time. To vam garantujem. To ponavljam već 10 godina za redom. Ako niste zadovoljni, ako hoćete da se vratimo u vreme na 25 milijardi dinara subvencija za poljoprivredu, a ne 90 milijardi, ako hoćete da se vratimo u vreme bez fabrika, to nije nikakav problem. Samo se vratite, izaberite ih ponovo, ja nemam problem sa tim, ali nemojte mene da terate da se sa tim saglasim", zaključio je Vučić.

Dogovor sa poljoprivrednicima o mleku i subvencijama za stoku, blokade ostaju sve dok se ne ispune i ostali zahtevi, bili su odlučni sečljaci, kako ih vlasti zovu! Država je prihvatila zahteve proizvođača mleka. Konačno su zaštitne takse na tvrde sireve biće povećane sa 30 na 300 dinara, naravno pema datim i potpisanim obećanjima. Subvencije po grlu su podignute sa 30 na 40.000 dinara, a premija za mleko najboljeg kvaliteta uvećana je na 19 dinara po litru. Država je obećala i pomoć u osnivanju nacionalne asocijacije odgajivača goveda i promenu odnosa prema poljoprivrednicma kroz češće kontakte i razgovore. Poljoprivrednici kažu da će protestovati dok se ne ispune i ostali zahtevi!

Inače, poljoprivreda je do sada bila deveta rupa na svirali vlasti. Jer, ona nije strateška grana, nije ni sad rečeno da će biti. Ali, izlazak seljaka na ulicu naterao je vlasti bar trenutno da ,,ugasi požar''. Tako je poljoprivreda sa devetog mesta na svirali pet dana bila na prvom mestu! Ni tada joj nije obećano da če dugoročno biti strateška grana!

Jedan broj predstavnika proizvođača mleka iz Mačve i odgajivača goveda iz Centralne Srbije izašli su zadovoljni iz Predsedništva. Jer, jednom broju njih bilo je obećano ispunjenje zahteva. Da li će marže na mlečne proizvode u trgovinama biti smanjene na 10 do 20 odsto, biće obavešteni sledećeg četvrtka. Minimalnu otkupnu cenu mleka nisu tada dobili, jer za to nema zakonskog osnova, ali im je država obećala podršku da izbore najbolje uslove kod mlekara, javila je novinarka RTS Marija Miladinović Lisov.

"Zaštitna cena mleka ne može biti donesena zato što cenu mleka u otkupu diktira tržište, ali će se potruditi da zaštiti sve proizvođače koji su nerantabilni, koji posluju ispod proizvođačke rentabilnosti i trudiće se da u narednim razgovorima sa mlekarama dovedu tu cenu u normalu, gde će proizvođači budu zadovoljni, da mogu da ostanu da hrane svoja grla", navodi Milija Palamarević iz Udruženja odgajivača goveda Centralne Srbije.

Protesti dok se ne ispune ostali su zahtevi. I oni su nastavljeni pa su vlasti nakon protesta na ulicama, putevima, mostovima, uvideli da oni neće odustati pa su im izašli u susret i tako za sada sačvuali privremeno svoje fotelje. Deo poljoprivrednika kaže da će protestovati dok se ne ispune i ostali zahtevi! Bili su odlučni i za sada su delimično uspeli. Jer, vlastima se ne može verovati sve dok neisplate novac. Iako je u Beogradu postignut dogovor, u okolini Pančeva, Subotice, Kraljeva, Požarevca bile su i dalje blokade. Poljoprivrednici kažu da će protestovati dok se ne ispune i ostali zahtevi. "Ljudi prosipaju mleko, ljudi ne znaju šta će sa žitom, dolazi sezona, žetva je za mesec dana, tako da to je veliki problem, i ako se ništa ne reši, ljudi neće da se povlače, zanimaju ih rešenja", kaže Dejan Trajković, proizvođač mleka iz Pančeva. "Nama je ostala još nafta, plavi dizel, ostalo nam je 150 evra po hektaru, ostala nam je zabrana uvoza na evropske zemlje, Cefta gde najveći deo mleka ide", navodi Slobodan Vidojević iz poljoprivrednog udruženja iz Pomoravlja. Predstavnik subotičkih poljoprivrednika rekao je za RTS da se će paori deblokirati podvožnjak kod železničke stanice 18. maja 2023. godine do 21 čas, a da će blokada biti nastavljena sutra od osam do 10 časova. To se i ostvarilo.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, između ostalog tada je rekao, da su ispunjeni gotovo svi zahtevi poljoprivrednika s kojima se sastao i najavljuje da će se zalagati da subvencija po mlečnom grlu dogodine, 2024. godine, bude bar 55.000 dinara. "Hoćemo da ojačamo stočara, ne samo na severu Srbije, što ćemo svakako osnažiti povećanom premijom za mleko, već hoćemo da ojačamo siromašnog stočara koji ima jednu, dve i tri krave koji teško krpi kraj sa krajem, a koji živi na istoku, zapadu, jugu zemlje i koji se muče. Dakle, mi smo uvek bili otvoreni za razgovore, a druga je stvar što ja neću da razgovaram sa profesionalnim demonstrantima, sa ljudima koji se bave poljoprivredom hoću", navodi Aleksandar Vučić. Računa - sa poslednjim izdvajanjima, za poljoprivredu se iz budžeta izdvaja ukupno 900 miliona evra! To će sad, posle drugog kruga pregovora, biti znatno povećano.

Na ovaj način seljaci će na neki drugi način u stvari i dobiti nestalih 457 miliona evra od 2016. do 2020. godine upućenih za subvencije stočarstvu i selima za ruralni razvoj iz ministarstva poljoprivrede. Taj novac do njih do danas nije stigao! To je utvrdila DRI, uz nagalsak da nema traga ni parama gde se nalaze. Naravno vlast zna gde ih je preusmerila iz agrara, pa sad mora da vraća onome kome su namenjene!

To je bilo samo na kraju prvog kruga pregovora. Posle su ispunjeni delimično i privremeno i ostali zahtevi, ali konačnu računicu koliko će to koštati državnu kasu - za sada nismo dobili. "Ima tu još problema, kako te pare uvek završe kod najbogatijih, pa su nam svi najbogatiji ljudi ili su nam devet od 10 najbogatijih u poljoprivredi, jer su tajkuni razni, jer su veleposednici itd, nekad nas ucene repom, nekad suncokretom, nekad ne znam čime. Očigledno kod nas postoji problem i kod dela ljudi i kod dela službenika zbog korupcije, ali možda i što nedovoljno pametno koristimo resurse", rekao je Vučić u izjavi za javnost.

Šta je usvojila i potpisalaVlada Srbije?

Prelevmani za sireve i ostale proizvode biće povećani na 300 dinara, ali i uvedeni prelevmani na kondenzovano (evaporisano) mleko u iznosu od 300 dinara, saopštila je Vlada Srbije.

Biće povećane i subvencije po grlu za priplodne mlečne krave i to sa 30.000 na 40.000 dinara, a subvencije će biti isplaćene po javnom pozivu koji je u toku.

Ukupan iznos povećanja iznosi 2,3 milijarde dinara, a za ovu meru će u tekućoj godini biti isplaćeno ukupno 14,3 milijarde dinara.

Mera će važiti za sva grla mlečnih krava kojih je ukupno 228.823!

Premije za mleko će biti povećane sa 15 na 19 dinara po litru u drugom, trećem i četvrtom kvartalu 2023. godine, a ukupno povećanje će iznositi tri milijarde dinara.

Ukupan iznos za premije za mleko u ovoj godini biće 15 milijardi dinara.

Vlada je usvojila i izmenu Odluke o određivanju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za koje se plaća posebna dažbina pri uvozu i utvrđivanju iznosa posebne dažbine, prema kojoj je predloženo povećanje posebnih dažbina na uvoz šest vrsta sireva sa tržišta Evropske unije i ostalih tržišta.

Šta je rekao Vučić i ko je pregovarao sa njim?

Pre sednice vlade, na sastanku sa Vučićem bili su predstavnici Udruženja proizvođača mleka Mačvanskog okruga koje je predvodio Goran Vasić iz Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije koje je predstavljao Milija Palamarević. Dok su oni bili na sastanku sa predsednikom države, Dejan Trajković, predstavnik poljoprivrednika na blokadi u Pančevu, rekao je za Televiziju N1 da sa Vučićem „nisu ovlašćeni pregovarači, već su to njihovi pioni i sateliti". „Pozivamo vladu da ne šibicari. Neka se uzmu u pamet i rešavaju problem i zahteve koje smo dali i da ne maltretiraju ni nas, ni građane. To što su pozvali neke da bi izneli nešto u javnost, ti ljudi ne predstavljaju nikoga", naglasio je Trajković.

Poljoprivrednici i stočari koji su bili kod predsednika kažu da su oni još u februaru 2023. godine tražili razgovor sa Vučićem i da su „to dve odvojene priče koje su se igrom slučaja sada spojile". „Što se tiče kolega koji protestuju i blokiraju puteve, mi podržavamo svaku borbu", dodao je Palamarević. Miroslav Matković iz „Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice" je već četvrti dan na ulicama Subotice i za BBC je rekao da se deo tih zahteva poklapa sa njihovim, ali da su poljoprivrednici koji su razgovarali sa zvaničnicima vlasti članovi udruženja mimo njihovih. „Nas konkretno niko nije zvao, oni su predali te zahteve mimo nas. Nadam se da će i nama ispuniti zahteve, da možemo da se vratimo njivama, kućama, salašima, jer smatramo da možemo i želimo da živimo bolje", dodaje on. Ukoliko im se zahtevi ne ispune do 26. maja 2023. godine, krenuće traktorima ka Beogradu i dodaje: Posle sastanka sa predstavnicima dela poljoprivrednika, Vučić je rekao da će među prvim državnim merama biti povećanje prelevmana za tvrde sireve na 300 dinara po kilogramu, kao i da će biti uvedeni prelevmani na evaporisano mleko u iznosu od 300 dinara! Prema saopštenju iz Predsedništva, Vučić je dodao i da će subvencije po grlu za priplodne mlečne krave biti podignute sa 30.000 na 40.000 dinara i da će biti isplaćene po javnom pozivu koji je u toku. „Ukupan iznos povećanja je 2,3 milijarde dinara, a za ovu meru će u 2023. godini biti ukupno isplaćeno 14,3 milijarde dinara", istakao je Vučić i dodao da će ta mera važiti za sva grla mlečnih krava. Posebna tema sastanka bile su premije za mleko, za koje je Vučić rekao da će biti povećane sa 15 na 19 dinara po litru u drugom, trećem i četvrtom kvartalu, pri čemu će ukupno uvećanje iznositi tri milijarde dinara, dok će ukupan iznos za premije za mleko u ovoj godini biti 15 milijardi dinara.

Vučić je rekao i da će se „lično angažovati na rešavanju urgentnih problema", poručivši da će se i odnos države prema poljoprivrednicima promeniti i da će biti češćih kontakata...? Videćemo! Da li će biti vremena za to. Jer, nestaju, gazdinstva, sela, a sa njima i Srbija je sve manja!

(Nastaviće se)

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane