Kucni lijekovi za astmu elicea 10 mg Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za upalu grla ivermectin gdje kupiti Lijekovi za žgaravicu
Lijekovi za valunge Lijekovi za lijecenje oteklina. lexilium cijena Lijekovi za tinitus
lijekovi protiv raka. Lijekovi za trovanje hranom lorsilan cijena prirodni lijekovi za prehladu
prirodne tablete za spavanje lunata bez recepta Proizvodi za njegu masne kože
organizirati modafinil hrvatska Lijek za morsku bolest
lijek za suha usta normabel bez recepta lijek za artritis
lijekovi za zatvor Lijek za akne rivotril cijena sredstvo za zadržavanje vode
Lijekovi za rast kose. Sredstva za suhi kašalj xanax cijena Lijekovi za bolesti zuba.
lijek koji spašava život Lijecenje akni kod kuce. zaldiar bez recepta pojedinacni cvjetovi

  https://www.youtube.com/channel/UCh1byVR71-7NppEvZETaXCw

Natrag

Hipokrat

Sukob dve grupe lekara u beogradskom Institutu za reumatologiju

Foteljaši protiv mobingaša

Bundžije pacijentima preporučuju hijaluronkse injekcije Cartinorm XL od 75 mg/3ml za lečenje kolena koje se odlukom v.d. direktora dr Gorana Radunovića ne primenjuju jer nisu zvanično odobrene. Cene ovih injekcija kreću se od 9.000 do 25.000 dinara po komadu. Daje se jedna od 25.000 dinara ili tri od po 9.000 dinara i to u roku od sedam dana. Pacijenti ih plaćaju iz svog džepa, a lekari dobijaju provizije od 30 do 40 odsto od te cene. Zabeležen je čak slučaj da je dr M. B. jednom pacijentu istovremeno lečila oba kolena, ali da mu je u svako ubrizgavala različite injekcije! Načelnik dijagnostičke službe dr B. B. u jednoj poznatoj privatnoj ordinaciji savetuje lečenje kukova hijaluronskim injekcijama. On sugeriše terapiju koja za jedan kuk dostiže iznos od 3.000 evra. Prethodno se potanko raspita čime se pacijent bavi i kakve su mu finansijske mogućnosti.

Todor Mitić

Zavadi, pa vladaj! Ovo je jedna od najpoznatijih latinskih izreka koja se pripisuje Juliju Cezaru. Vlastodršci koji su primenjivali ovu strategiju postizali su uspon i vrhunac svoje moći razjedinjavanjem protivnika tako što su na sve moguće načine nastojali da razbiju njihovu snagu i onemoguće ih da im se suprotstave.

Upravo ovu metodu primenjuju lekari, bivši foteljaši, beogradskog Instituta za reumatologiju i huškaju deo zaposlenih da smene v. d. direktora prof. dr Gorana Radunovića zbog navodnog mobinga i loših uslova rada. Grupa lekara iz Instituta za reumatologiju (imena poznata redakciji) otkriva da ove bundžije hoće samo da se dokopaju vlasti i povrate izgubljene privilegije, koje su imali pre imenovanja aktuelnog rukovodstva.

- Među onima koji se bune i protestuju je puno lekara, bivših rukovodilaca i načelnika odeljenja. Nezadovoljni su što su ostali bez povlašćenih pozicija posle dolaska prof. dr Gorana Radunovića za vršioca dužnosti direktora Instituta za reumatologiju jer je on formirao svoj tim. Dr Radunović je došao na mesto v. d. direktora u oktobru 2020. godine, a pokušaji njegove smene počeli su već u novembru iste godine, kada je Istitut ušao u kovid sistem. Tada su poslali anonimnu prijavu, žaleći se kako im direktor nije omogućio da rade u kovid sistemu, po smenama, onako kako su oni želeli! - kažu lekari koji su nam se obratili navodeći da za svaku iznetu tvrdnju imaju argumente, ali da u ovom trenutku ne žele da se eksponiraju.

- Bundžijama je smetalo što je novi direktor uveo novi sistem prijavljivanja prilikom dolaska i odlaska s posla. Pojedinci su sami sebi uveli takozvano trudničko radno vreme! Umesto u sedam ujutru, kada zvanično počinje radno vreme, neki su pre imenovanja dr Radunovića za v. d. direktora na posao dolazili u osam ujutru, a odlazili su već oko 12 sati. Neverovatno je da zbog takve anarhije niko od tih neradnika nije snosio nikakve posledice. Na odluku novog rukovodstva su se žalili inspekcijama, ali bez uspeha - ističu naši sagovornici i dodaju da su priče o mobingu direktora dr Radunovića zapravo iskonstruisane.

- Svi su podjednako uključeni u naučnoistraživačke projekte i ravnopravni su kada je reč o učešću na stručnim skupovima jer je sve u skladu sa propisanim procedurama. Posebno je interesantno da su se pacijenti žalili na dr S. Ž. zbog njenog rada. Protiv nje ima nekoliko disciplinskih prijava u Institutu za reumatologiju zbog nesavesnog lečenja i drskog ponašanja prema pacijentima. U prijavama pacijenata protiv nje, koje su podnete direktno Institutu za reumatologiju, dve pacijentkinje su navele da se doktorka ponašala „neprofesionalno", „nehumano", kao i da je „jako nekulturna i neljubazna". One su u pismenim prijavama detaljno navele šta im se dogodilo.

Među vođama protesta je i dr A. K. koja je dobila otkaz u Kliničko-bolničkom centru „Zemun" jer se oglušila o naredbu tadašnjeg šefa kako da postupi u lečenju pacijenta. Njeni „problemi" sa v. d. direktorom dr Radunovićem počinju za vreme kovida kada je razrešena sa mesta načelnika jednog odeljenja jer je ignorisala kolege i ponašala se oholo prema njihovom radu, uvažavajući isključivo sebe i svoje odluke. Posle toga je dala ostavku na mesto načelnika ambulantno-polikliničke službe, što je v. d. direktor prihvatio. Međutim, ona od tada kreće u intenzivni „rat" sa njim.

Prema tvrdnji lekara koji su nam se obratili, jedan od vođa pobune je i doktor koji poseduje poznatu privatnu ordinaciju u Beogradu.

Paprene injekcije

- Taj doktor je iz ove ordinacije radio transfer svojih pacijenata u Institut za reumatologiju! Pacijenti su hospitalizovani na Institutu, pa im je u Kliničkom centru Srbije rađena dopunska dijagnostika, kao što su NMR (nuklearna magnetna rezonanca) i CT (skener), kao što se radi i ostalim pacijentima kojima je to neophodno. Doktor je radio i transfer pacijenata iz Instituta za reumatologiju u svoju privatnu ordinaciju! Tamo im je davao intraartikularne injekcije koje su odlukom prethodnog direktora Instituta dr N. D. u našoj ustanovi zabranjene. Isti doktor u svojoj privatnoj ordinaciji radi i estetske usluge. O tome svakodnevno i konstantno svedoče reklame na portalima i društvenim mrežama - kaže lekar sa Instituta i objašnjava zašto se intraartikularne injekcije kod njih ne daju.

- Ove injekcije se ne daju pacijentima odlukom prethodnog direktora jer je reč o pomoćnim lekovitim sredstvima koje preporučuje Agencija za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS), ali koja još uvek nisu odobrena. Osim toga, ti lekovi se ne nalaze na listi onih koje refundira Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) i imaju diskutabilnu efikasnost. Lekari ih primenjuju isključivo zbog provizije koju dobijaju od distributera! Te injekcije su jako skupe, cene se kreću od 9.000 do 25.000 dinara po komadu. Daje se jedna od 25.000 dinara ili tri komada od po 9.000 dinara i to u roku od sedam dana! Lekari daju preporuku pacijentima, koje od tih injekcija da kupe i gde. Pacijenti ih plaćaju iz svog džepa, dok lekari dobijaju provizija od 30 do 40 odsto od te cene. Imali smo čak situaciju da je doktorka jednom pacijentu istovremeno lečila oba kolena, ali da mu je u svako ubrizgavala različite injekcije! Reč je o doktorki M. B. koja je to radila još od zabrane prethodnog direktora, pa sve do izričite odluke dr Radunovića da to ne sme da daje na svoju ruku! Ona je sada deo grupe koja pokušava da svrgne dr Radunovića. Načelnik dijagnostičke službe dr B. B. je bio obavešten da ona krši zabranu direktora, ali nije preduzeo ništa da se to ne ponovi. Načelnik dijagnostičke službe dr B. B. u jednoj poznatoj privatnoj ordinaciji savetuje lečenje kukova intraartikularnim injekcijama. On sugeriše svoj „terapijski protokol" koji za jedan kuk dostiže iznos od 3.000 evra. Prethodno se potanko raspita čime se pacijent bavi, tačnije kakve su mu finansijske mogućnosti! - tvrdi jedan od lekara, koji podržava dr Radunovića dok nam otkriva ove šokantne podatke koji su malo poznati široj javnosti.

Magazin Tabloid je imao uvid u izveštaje, koje su pacijenti dobijali od pomenutih lekara iz kojih se vidi da im doktori preporučuju hijaluronske injekcije Cartinorm XL od 75 mg/3ml koje se, odlukom v.d. direktora Institutu za reumatologiju, ne daju pacijentima.

Švrćkanje po Kolumbiji

Prema rečima naših sagovornika, bivše foteljaše podržava viša medicinska sestra V. J.

- Ona je tokom prethodnih godina više puta dobijala neplaćeno odsustvo, što joj je prof. dr Radunović odobravao. Išla je u Nemačku da radi, na po tri meseca, a sada se priklonila grupi koja hoće da sruši dr Radunovića - navode doktori sa Instituta za reumatologiju ističući da štite ugled i čast kolega kojima je pacijent na prvom mestu.

Prema njihovim rečima, kulminacija opstrukcije u Institutu za reumatologiju počela je u decembru 2022. godine.

- Tada su se ovi lekari udružili i sve ovo isplanirali. U januaru 2023. godine 10 lekara je izašlo iz Osnovne organizacije Sindikata lekara Srbije sa Instituta za reumatologiju. Dr sci. med. A. V. i dr A. R. sa Instituta za radiologiju koji su se početkom juna ove godine švrćkali po Kolumbiji zahvaljujući darežljivosti farmaceutskih kuća koje su im platile odlazak na međunarodni kongres. Pojedine firme koje prodaju suplemente ne traže od lekara dokaz niti sertifikat da su učestvovali na kongresu zbog čega oni to zloupotrebljavaju i umesto stručnog usavršavanja sebi obezbeđuju odmor za džabe. Njih dvojica su i dalje zvanično na bolovanju, a Institut je protiv njih podneo tužbe jer su u Južnu Ameriku otputovali bez dozvole dr Radunovića. Međutim, lekari su uzvratili kontratužbom. Presavili su tabak i tužili ustanovu i direktora navodeći da su bili pod stresom zbog toga što su na pojedinim portalima osvanule njihove slike, kao i navodi „da se provode po Južnoj Americi za džabe".

Trudničko radno vreme

Povodom nedavnog protesta zaposlenih Instituta za reumatologiju koji su zatražili smenu v. d. direktora Radunovića tvrdeći da trpe mobing, rukovodstvo Instituta je održalo konferenciju za novinare i negiralo optužbe.

- Postoje pravila koja svako od zaposlenih treba da poštuje. To su normativi Ministarstva zdravlja i Republičkog fonda zdravstvenog osiguranja, koji propisuju da svaki naš doktor treba da ima godišnje između 170 i 210 hospitalizacija i da pregleda oko 1.200 osoba. Naši lekari nisu dostigli te normative, već smo na 50 odsto traženog izvršenja kada je reč o hospitalizaciji - rekao je prof. dr Radunović i dodao da su zbog toga bili postavljeni veoma blagi normativi, koji su bili niži od onih koje ima Univerzitetski klinički centar Srbije - da svaki lekar pregleda 18 pacijenata nedeljno i da ima bar pet bolničkih lečenih mesečno. To neki doktori nisu hteli da prihvate. Nastupio je bunt jer su navikli da rade manje od toga. Sada smo uveli osmočasovno radno vreme, kako bismo prema Zakonu o radu, imali 40 radnih sati nedeljno. Ranije to nije bio slučaj, jer su neke službe dolazile na posao u osam ujutru, a izlazile u 12.30 sati. Da bismo se odbranili od zloupotreba, uveli smo sistem koji prati radno vreme, što je nekima počelo da smeta. Radno vreme je usklađeno sa Vladinom uredbom koja nalaže da svi instituti moraju da imaju dežurnu službu, tokom 24 sata, što ranije nije bio slučaj. I to je bio jedan od razloga zbog kojih su se zaposleni žalili Ministarstvu zdravlja - rekao je Radunović i istakao da se zaposlenima plaća svaki prekovremeni rad.

Što se tiče žalbe medicinske sestre na koju je podigao glas i audio snimka koji je objavljen u medijima, dr Radunović je naveo da se to dogodilo u decembru 2021. godine, kada je ta medicinska sestra vraćena iz kovid bolnice u Batajnici u koju je otišla na sopstveni zahtev.

- Ona je iz Batajnice vraćena zbog toga što je uskratila negu bolesnicima i nije postupala po nalogu pretpostavljenih. Posle toga nije slušala ni pretpostavljene u Institutu. Kada je došla na razgovor tužeći svoje šefove, pitao sam je da li ima da doda još nešto osim toga da je neko na nju podigao glas dok je s njom razgovarao telefonom. Pitao sam je da li je bilo vređanja, mobinga, ali je ona odgovorila da nije. Posle toga sam ja rekao par reči zbog kojih se sada kajem. Naravno da nisam mogao da znam da me neko neovlašćeno snima i da će to posle 13 meseci upotrebiti za medijsku kampanju. Očigledno je to bila namera - rekao je Radunović krajem jula na konferenciji za novinare.

podeli ovaj članak:

Natrag
Na vrh strane