Feljton

Nepoznata istorija okupirane Srbije - Nezavisna država Hrvatska u Beogradu (5)

Neprovereni glasovi beogradske čaršije

Zagrebački novinar i publicista Aleksandar Vojinović, istražujući fašistički i marionetsku Nezavisnu državu Hrvatsku, napisao je između ostalog i knjigu pod naslovom "NDH u Beogradu", koja do današnjeg dana nije ni stigla do čitalaca u Srbiji (mada je štampana još 1995. godine), i u kojoj autor detaljno opisuje kako je "endehazija" imala svoje diplomatsko predstavništvo u Beogradu, i da je vodila mnogo drugih, diplomatskih i nediplomatskih poslova u Srbiji tokom kratkotrajne vladavine Milana Nedića i u vreme okupacije nacističke Nemačke. Magazin Tabloid u nekoliko nastavaka objavljuje najvažnije delove iz ovog istraživanja

Aleksandar Vojinović

Budimpeštanski dopisnik pod naslovom 'Novi experiment u Hrvatskoj' i podnaslovom 'Izključenje (Ausschaltung) maršala Kvaternika'.

U švicarskom novinstvu i u dobro obevještenim njemačkim krugovima se priznaje Nedićeva ostavka. Nedić je po istim informacijama prosvjedovao protiv odvoženja žita iz Srbije i protiv postupka prema Srbima u Hrvatskoj. Tražio je odstup Eugena Kvaternika osobito zbog događaja u Sriemu. Westdeutscher Beobachter, novine, koje privremeno vodi poznati Srbofil Petvajdić, inače ravnatelj Transcontinent- presse-a objavile su viest o promjeni na mjestu hrvatskog ravnateljstva za javni red i sigurnost jedan dan prije, nego što je to bilo službeno objavljeno u Hrvatskoj.

Neki privatni, ali sa ovdašnjim hrvatskim političkim krugovima uzko povezani krugovi šire glasove, da bi Eugen Kvaternik trebao doći u nekom svojstvu u Njemačku. Inače se u inozemnim novinskim krugovima Berlina govori, da je Berlin tražio od Poglavnika svrgnuće Kvaternika, da bi zadovoljio Nedića.

U novinskim krugovima Berlina se govori, da je poslije razrješenja dužnosti mladoga Kvatemika u Novoj Gradiški pronađeno nekoliko stotina strojnica i nekoliko hiljada pušaka u velikim skladištima, koja ne pripadaju oružanoj sili nego U. N. S. (isti arhivski izvor kao prethodno, op.). Prije nego što će dužnost generalnog konzula NDH u Beogradu preuzeti novoimenovani diplomatski predstavnik, nepotpisani pouzdanik dr. Nikšića - dr. Nikšić je sada ministar unutarnjih poslova NDH - šalje potanko razrađeni pregled događaja i prilika u Srbiji, naročito naglašavajući pri tome okolnosti koje je dotadašnji generalni konzul dr. Ante Nikšić smatrao od posebnog značenja (preporuka dr. Nikšića ministru vanjskih poslova na kraju ovoga "Izvješća iz Srbije": "Dostavlja se naslovu izvještaj osobe koja je dosada samnom surađivala na teritoriju Srbije" - HDA, MVP NDH).

Izvješće iz Srbije, Beograd, dne 7. studenog 1942.

Svi napori nekih članova srbske vlade da bar naoko prikriju ozbiljnost položaja, koji se svakog dana pogoršava, ostaju bezuspješni. Englezka promičba obilno izkorišćuje sadanje stanje na ratištu, pa je nastalo pravo vrenje grozničavog došaptavanja kako među građanstvom tako i među seljačtvom, koje luđački vjeruje u skoru propast saveznika, pa se zadnjih dana skoro o ničem drugom i ne govori do o odmazdi nad okupatorima i Hrvatima.

Brojna ubojstva izvršena nad pripadnicima srbske državne straže za posljednja dva tjedna dokazuju, da srbski narod niti sada kad je na rubu ne samo državne nego i narodne propasti, nema osjećaja sviesti jednog naroda prema sebi, a kamo prema ljudskoj zajednici o kojoj je toliko govora u srbskom novinstvu.

Zasjedanja u predsjedničtvu vlade u Beogradu, okupljanje naroda na zborovima, je i ostaje puka obmana okupatora, koji, po mišljenju krugova bliskih vladi, nije htio dozvoliti da vidi i sada nakon vojničke propasti Srbiju organiziranu i jaku, nego je pokušavao hotimično nedovoljnim sredstvima održati mir i izkoristiti haos u narodu, 'drago se milim vraća'! kažu oni.

Dragi Jovanović, predsjednik srbske državne straže nastavlja organizaciju državne straže. Svakim danom prima se veliki broj pričuvnih častnika iz posebničkih poziva, daju se izvanredna unapredjcnja svakom iole iztaknutijem pristupniku, ne bi li se na taj način pokušalo zadobiti i ostale, koji se još nečkaju da pristupe tom toliko omraženom resoru.

Uslied slabog odaziva bio je Dragi Jovanović prisiljen izvršiti pritisak na članove vlade, da se svi činovnici ministarstva vanjskih poslova i ministarstva unutrašnjih poslova imaju staviti na razpoloženje, a zatim će biti primljeni u srbsku državnu stražu. Interesantno je iztaknuti, da je u svom pozdravnom govoru novopridošlim činovnicima Jovanović naglasio važnost njihove službe i šta se sve očekuje od njih, a za nagradu će njihove plaće kudikamo premašiti plaće ostalih drž. činovnika.

Do sada je primljeno oko 700 činovnika, koji su prešli iz raznih ministarstava gdje su bili sklonjeni nakon likvidacije njihovih ustanova. Ovi činovnici trebali bi sačinjavati 'Odjel tajne političke policije'.

Pokret za obnovu Srbije se ovih dana razpušta radi pomanjkanja novčanih sredstava, a svaki daljni kredit bio je najenergičnije od strane njemačkih vlasti odbijen. Pokret za obnovu Srbije trebao bi nastaviti rad tek sliedeće godine kad će za pokret biti odobrena suma od 60,000.000 dinara.

Zanimljivo je naglasiti, da pokret za obnovu Srbije vode sami častnici i da omladinci primaju uglavnom vojnu obuku, a praktični radovi na obnovi Srbije su samo prividni.

Zadnjih dana postale su 'trojke' (izvršioci presuda po londonskom krugovalu) jako agilne. Među uglednijim ljudima ubijen je i Ljotićev privrženik četnički vojvoda Vujan.

Nedavnom govoru predsjednika mađarske vlade Kalaya (Benjamina) posvetili su Srbi osobitu pažnju. Naročito iztiču onaj dio govora u kom on naglašava, da je Mađarska među svim ostalim srednjeeuropskim narodima (malim) jedina u stanju po svojim kulturnim tekovinama i državnoj spremnosti, osigurati red u Podunavlju.

Ovu njegovu službenu izjavu dovode u vezu sa tajnim mađarskim pretenzijama na Hrvatsku.

Beograd je pijan

Po beogradskoj čaršiji šire se zadnjih dana viesti o zaposjedanju hrvatskih otoka u Jadranu po njemačkoj vojsci. Uzrok za to je navodno nepovjerenje u izpravnost kontrole na Jadranu po talijanskim pomorskim snagama. Srbi tvrde, da su se englezke podmornice smjestile u svojim bazama na Jadranu.

Govor predsjednika turske republike tumačen je na razne načine, ali svi se slažu u tome da je njegova izjava o neutralnosti Turske u ovom ratu jako 'uvijena' i da takva izjava nije ništa drugo do još jedan dokaz uzke suradnje između Turske i Englezke.

Iztiču da govor nije donesen u cjelosti niti u ovdašnjoj niti u njemačkoj štampi.

'Dobro obaviješteni' političari Beograda uvjeravaju o podpisu tajnog sporazuma Turske i Englezke, kojim Turci dozvoljavaju ulaz englezke flote u Crno More.

Drago Miloradović, poručnik srbske državne straže sada u Beogradu, uvjerava da se u iztočnoj Bosni bore srbski četnici u odorama talijanskih vojnika. On sam borio se je takođe u talijanskoj uniformi nedaleko Foče pred nepunih dva mjeseca dana.

General Nedić posjetio je pred dva dana Dimitriju Ljotića u Smederevu. Iz njegove pratnje saznaje se, da je na tom sastanku general Nedić pokušao utjecati na vođu Zbora da bi ovaj svoje dobrovoljačke odrede pripojio srbskoj državnoj straži, ali da je to Ljotić najodlučnije odbio. Zadnja dva dana tj. 8 i 9 o.mj. može se reći da čitav Beograd gori od veselja, pa se naročita pažnja ni ne posvećuje rekonstrukciji vlade. Zastoj na iztočnom bojištu i izkrcavanje američkih trupa u zapadnoj i sjevernoj Africi proslavljuje Beograd javno.

Za stolovima u kavanama kao i u radničkim svratištima otvoreno se razpravlja o početoj ofanzivi Englezke i Amerike, kao i o vojničkoj likvidaciji Njemačke najkasnije za nekoliko mjeseci. Ne pretjeruje se kad se kaže: Beograd je pijan! Čak i oni, koji su se do sada podpuno povučeno držali, vjerujući da bi se ipak moglo slučajno dogoditi da Njemačka u ratu pobjedi, jučer su se u svojim željama i mišljenjima pridružili ostalima.

Srpski ministri, potpuno beznačajne osobe

Munjevito se proniela viest o navodnoj kapitulaciji francuske vojske u Maroku i Alžiru, koja da je usliedila u noći (u 12 sati) od 8-og na 9-tog o.mj. Prema ugovoru o kapitulaciji francuska vojska mora se pod oružjem povući u svoje kasarne. Navodno je obkoljeno šest talijanskih divizija čije uništenje se očekuje svakog časa.

U porodici bivšeg opunomoćenog ministra Milojevića, koja je u rodbinskim vezama sa pređašnjim talijanskim poslanikom u Beogradu, a u vrlo prisnim odnosima sa osobljem talijanskog poslaničtva ovdje uvjeravaju, da je Italija već zatražila posebno primirje s tim, da se njena vojska zadrži u njenim predratnim granicama.

Rooswelt da je odbio svaku diskusiju o primirju već traži podpunu kapitulaciju Italije. Oni -vjeruju, kažu, prema podatcima kojima razpolažu, da je kapitulacija Italije samo pitanje dana. Italija je navodno primirje zatražila preko Sv. Stolice.

Neprikriveno veselje povodom posljednjih događaja nije se dalo ugušiti niti danas kad su beogradski oglasni zidovi ponovno izljepljeni upadno žutim plakatima, kojima se upozorava Srbe na mir i red, jer će od sada jedina kazna čak i za pasivne sudionike u svakoj novoj pobuni, biti streljanje.

Građanstvo se okuplja pred plakatima dobacujući jedno drugom najpogrdnije šale na ime okupatora i podpisnika samog oglasa (generala Badera). Rekonstrukcija srbske vlade je bez ikakvog većeg značaja.

U predsjedničtvu tvrde, da je želja generala Nedića koliko i njemačkih vlasti, da nova srbska vlada bude podpuno oslobođena od uticaja raznih stranaka.

Uklanjanjem ministra Aćimovića učvršćuje se položaj Dragog Jovanovića, koji je izgleda stekao povjerenje njemačkih vojnih vlasti, pa su mu pri reorganizaciji svih vojnih frakcija u Srbiji i njihovom fuzioniranju stavljeni na raspoloženje nekoliko viših njemačkih častnika.

Novi članovi kabineta su, osim Tase Dimića, podpuno beznačajne osobe. Polovicom studenoga 1942. u Zagrebu su obaviješteni o brošuri Nedjela Ustaša, koja se navodno tajno rasparčava po Beogradu i hitno je naručuju...

Dražine trojke

Sadanja srpska vlada u kojoj učestvuju sve političke skupine osim Ljotićeve bez uspjeha nastoji, da zemlji povrati mir i staloženost. Prilike se svakog dana pogoršavaju. Svijet je gotovo obezumljen vjerujući viestima o navodnim uspjesima Sovjeta na istočnoj fronti. Tomu razpoloženju doprinašaju vijesti iz sjeverne Afrike i kršenje časne riječi francuskih časnika i admirala.

Po Beogradu se govori o ustanku, čije se pripreme vrše kao nikad prije. Centar takovog rada je sjeverna Crna Gora i Sandžak. Kažu, da tamo ima već zgotovljenih zletilišta. Kakovo je stanje u zemlji najbolje se vidi iz brojnih skupnih strijeljanja u drugoj polovici studenoga... Ubijstva sa strane Z trojki (Draže Mihajlovića) su česta, osobito službenika Nedićeve Vlade, općinskih načelnika i funkcionera. Stoga je glavnokomandujući General Bader izdao proglas, u kojem određuje za takove slučajeve strijeljanje 5, 10, 100 osoba taoca.

Kaže se, da baš radi takovih događaja, a i radi toga što će navodno njemačke posade bit smanjene, da njemačke vlasti traže novu listu od 1000 taoca.

Čuje se, da srpske vlasti namjeravaju u tu listu staviti većinom Slovence i Hrvate. Pošto ovo konzularno predstavništvo nije još izvršilo popis hrvatskih državljana Hrvata, pazit ćemo, da u tu listu ne bude unesen koji ispravan Hrvat, a ako se to dogodi, zatražit ćemo sredstvom njemačkih vlasti, da se iz liste takov izbriše.

Kriomčarenje zlata iz Srbije u Hrvatsku

Siječanj, veljača i ožujak 1943. prolaze po istraženoj i dostupnoj dokumentaciji Konzularnog predstavništva Nezavisne Države Hrvatske u Beogradu - koju dr. Ivan Gligo pretežito potpisuje kao "glavar konzularnog predstavničtva" - u kroničarskom bilježenju raznoraznih pojava i događaja, kratkim . porukama u stilu brzojava (pogotovu ako se ima na umu ranija opširnost dr. Ante Nikšića).

Svaki od tih dopisa, mahom na pol stranice, nosi uglavnom oznaku - "vrlo tajno" (V.T), i veoma slikovito reda sasvim nepoznate ratne dogodovštine neobično dragocjene za poimanje tadašnjih prilika - s ove i s one savske obale.

Kroz mjesec prosinac iz Beograda je otišlo u Hrvatsku u zlatnim novcima vriednost najmanje 50,000.000 dinara. Nepoleondori se početkom prosinca plaćali 5000 dinara a koncem 11000.

Glasnik Srpske državne straže

Častim se priposlati u prilogu br. 5-6. Glasnika srpske državne straže. Njen sadanji komandant je general Borivoj Jonić, bio je prije rata komandant divizije u Sarajevu. Često govori o Bosni, i za nju kaže 'opet će biti naša'.

Neprijateljski je razpoložen prama Hrvatskoj. Njegov je pomoćnik Boško Pavlović. Taj ima čin pukovnika, a bivši je policijski činovnik. Bio je u Zagrebu na službi. Poznat sa svojim progonima Hrvata. Veliki je hrvatofob. U njegovoj kući drže se sastanci i ruje se protiv Hrvatske.

Kako njegova žena kaže, iz njene se kuće dirigira akcijama u Bosni. Žena Boška Pavlovića je sestra nekadašnjeg policijskoga' činovnika u Zagrebu Špilera, koji je sada u službi u Velikom Bečkereku.

U kabinetu Jonića radi kapetan Jeftić, ali je u građanskom odjelu. Isti dočekuje stranke. Isti je za Sivu knjigu rekao slijedeće: Lorkovićeva Siva knjiga je ogledalo hrvatskog duševnog siromaštva i diplomatskog nestašluka. Hrvatska će nakon likvidiranja ovog rata biti pusta. To će pogoditi naročito krajeve katoličke i muslimanske. Prokleti latinski fratri osjetit će odmazdu. Njihova nagrada za klanje Srba mora ih zateći ongje gdje se sada bane i šire. Kad dogje vrijeme njihove glave padati će kao zrele kruške. 'Držim, da Srbija ima pravo na život, to će pravo rešpektovati svi naši neprijatelji. Hrvatskoj je odzvonilo, nad njenim ruševinama neće nitko zaplakati. Ona se briše sa evropskog lica, kao da nije ni postojala'. 'Srbija ostaje, Hrvatska prestaje, deviza je svakog srbskog patriote, nosio on palicu ili sablju' zaključile su te riječi govor Jeftića.

Sreskim načelnicima u pogledu izbjeglica

'Iz pouzdanog izvora doznao sam da je na poslednjoj ustaškoj sjednici bilo govora o prelazu i prelaženju Srba izbjeglica t. j. o povratku sa svrhom da se stvori razdor i nered izmegju ovdašnjih Srba i pridošlih Srba. No na toj sjednici je utvrđeno, da to do sada nije uspjelo.

S razloga toga pojavili su se destruktivni elementi u unutrašnjosti, koji idu za tim da postignu gornje. Shvaća se pažnja, da se izbjeglicama kao i do sada tako i nadalje pruža puna podrška. Upozoravam i molim sreske načelnike, da u slučaju da se u njihovom (srezu) pojave takovi destruktivni elementi ili slično, da odmah mene izvijeste o istome.

Kad bi ovo konzulamo predstavničtvo imalo na raspolaganje jedan fotografski aparat i osobu vještu tom poslu, ja bi imao mogućnost, da fotografiram mnogo spisa, koji nas zanimaju. Iste bi mogao dobiti za par sati, ali kroz takav kratki rok nije moguće pročitati a kamo li prepisati. Tu bi se dalo pomoći samo fotografiranjem. Jedan spis koji nas zanima ima 140 stranica a mogu ga dobiti samo za dva sata. Toliko mi je obećano.

Zabeo Maria-Pia i njena sestra

Stanuje u Zorinoj ulici br. 10 (brzoglas 40-901). Ta je kuća bila vlastništvo kćerke Gece Kohna. Kuća je čarobno namještena. Grofica je prije rata živila u Mariboru udata za Fichera (jevreja), od kojeg se je rastavila.

Isti je bio direktor tvornice 'Doktor i drug' (fabrika svile). Rastavila se je prije rata a njen muž otputovao u Tursku. Prošle godine bila je zatvorena dva dana navodno pod sumnjom, da je engleska špijunka.

Prima brojne posjete, priređuje skupove, čajanke, na koje dolaze mnogi njezini prijatelji, većinom intelektualci. Mnogo je posjećuje osoblje talijanskog konzulata. Pred kratko vrijeme bila je neko vrijeme u Italiji. Ona ima jednu sestru u Zagrebu. Ista stanuje u zgradi gdje se nalazi njemački obaviještajni ured. Navodno je prijateljica jednog funkcijonera tog ureda.

Pošto mi je grofica u Beogradu sumljiva, a slučaj, da njezina sestra stanuje baš u zgradi gdje je obaviještajni ured njemački, bilo bi dobro pripaziti na tu gospođu u Zagrebu.

Proputovanje Dunavom djece i žena Njemaca iz Bugarske za Njemačku

Noćas su prošle Dunavom za Njemačku tri lađe pune žena i djece Njemaca iz Bugarske. U Beogradu se tumači to predstojećim akcijama na Balkanu. Po Beogradu se govori o dolasku silne njemačke vojske u Beograd, o evakuaciji građanskog stanovništva ne samo iz Beograda nego i iz Zemuna.

Do sada na području Srbije i Beograda postoji ovoliko vojske u Srbiji tri divizije Bugara, u Beogradu u bližoj okolini dvije divizije njemačke vojske, u Banatu jedna krnja divizija SS trupa.

Nedićeve oružane snage i to žandarmerije (oružnika) i pripadnika srpske državne straže, broje kojih 25000 momaka. (Glavar konzularnog predstavničtva dr. Ivan Gligo, HDA).

Prilike u Srbiji

U unutrašnjosti Srbije neredi su u porastu. Napadaji i ubijanja su svakodnevna. Napadaju se vojnici njemaki i bugarski, kao što i građanska lica bilo to muška ili ženska 'koja surađuju sa okupatorima. Napadaju se i pripadnici Srpske državne straže. Neki dan je na pruzi u blizini Čačka zaklan jedan kapetan S.D. straže. U njegov kupe ušla su tri naoružana muškarca, izvršili umorstvo i iskočili iz vlaka.

Radi tih čina strijelja se na veliko, ali se to ne objavljuje kao prije javnim oglasima. Kod takovih strijeljanja uzimlju se lica iz popisa taoca. Mjesne vlasti u Srbiji, kad se traže taoci najprije davaju Hrvate, ako takovih u mjestu ima, pa Slovence, zatim Srbe prečane, a ostatak kad drugih nema popunjuje se sa Srbijancima. Obaviješten sam, da su tako prošle godine bila strijeljana u Kraljevu kao taoci 13 Hrvata, koji su radili u tvornici aviona. Veljače mjeseca ove godine bio je uhapšen i stavljen u logor Hrvat iz Dalmacije prof. Oskar Marčić, brat našeg sudskog pukovnika Marčića.

Intervencijom je bio pušten iz logora. Pušten je bio u 10 sati u jutro. Istog dana iz tog logora bilo je strijelano 150 lica, i to svaki četvrti od poredanih. (Glavar konzularnog predstavničtva dr. Ivan Gligo, HDA-MVP NDH).

(Kraj)