Otvoreno pismo predsednicima Trampu, Putinu i Si Đinpingu
Zašto pomažete vođi narko kartela
Poštovana Gospodo,
predsednik Ruske federacija drug Vladimir Putin i predsednik Narodne republike Kine drug Si Đinping prošle nedelje razgovarali su u Pekingu, ponaosob sa Aleksandrom Vučićem, predsednikom Republike Srbije. Predsednik Sjedinjenih Država gospodin Donald Tramp, srećom, odlučio je da odbije i pomisao da se sretne sa ovim opasnim ludakom i jednim od najopasnijih narko vođa.
Građani Srbije su izloženi najcrnjoj torturi, nasilju i pljački od kartela čoveka koji je uveren da je Bog sunca. Uz pomoć g. Hila, ambasadora Duboke Države, Vučić je pokušao da dobrano diskredituje predsednika Trampa. Vučić je, uz Trampovu dozvolu, postavio za ambasadora Srbije u Vašingtonu, poslovnoga partnera bivšeg predsednika Bajdena Dragana Šutanovca.
Ipak, iako Sjedinjene Države u Beogradu, za sada, nemaju ambasadora, Duboka država je ostavila svoga, da podržava Vučića. Reč je o doskorašnjem Bajdenovom ambasadoru Kristoferu Hilu. G. Hil to vrlo uspešno radi, Vučićevim parama.
Ruski predsednik Vladimir Putin je u Beograd, već je tome sedma godina, za ambasdora postavio Ukrajinca, Aleksandra Bocana Harčenka, koji verno služi interesima srpskog tiranina, ružeči građane Srbije na sva usta. Žalosno zvuči, ali dok narko bos šalje oružje, novac, humanitarnu pomoć u Kijev, Moskva svim sredstvima pomaže Vučiću, ružeći građane Srbije da hoće slobodu, pravdu…
Kinezi se u Srbiji ponašaju kao okupatpori. Pljačkaju nas koliko god mogu, doveli su svoju policiju, otimaju nam sela i gradove, reke i planine. Daju Vučičevom kartelu provizije, pune mu račune..
Ko je ovde lud?
Srbi moraju da se pismom obrate američkom kongresu, ruskoj Dumi i Svekineskom narodnom kongresu, da ih obaveste da je narod Srbije u teškom ropstvu, u koji ih je stavio srpski tiranin, prigrabivši ovlašćenja koja nema.
Slavko Ćuruvija je u Kongresu, u novembru 1998, rekao Amerikancima da, svaki put kad se rukuju sa Miloševićem, jačaju njegov diktatorski položaj i slabe demokratske snage. Kongresmeni su procenili da suviše grubo govori o Miloševiću. Pet meseci kasnije, NATO je, predvođen Amerikom, bombardovao Srbiju. Nažalost, i danas poneki strani državnici pristaju da se sastanu sa tiraninom Vučićem, iako znaju da on surovo uništava državu i narod kojim vlada. Istina, sve ih je manje, a osim Si Đinpinga, čija zemlja surovo pljačka Srbiju zajedno sa Vučićem, ne smeje se prilikom razgovora sa njim. To je pokazao i predsednik Putin. On je, možda, čini se, poslednji državnik koji je razgovarao sa Vučićem.
Poslaćemo im i izvode iz Ustava Srbije, kojima su predviđena njegova prava i obaveze.
Da ih zamolimo za odgovor, da li znaju za našu nesreću, koju njihovi predsednici ne vide.
Prema Ustavu Republike Srbije (2006), predsednik Republike je šef države i ima prvenstveno predstavnička i protokolarna ovlašćenja, uz nekoliko ključnih nadležnosti u oblasti izvršne i zakonodavne vlasti. :
1. Predstavljanje države
· Predsednik predstavlja Republiku Srbiju u zemlji i inostranstvu.
· Potpisuje međunarodne ugovore kada je ovlašćen od Vlade.
2. Izbor i imenovanja
· Predlaže Narodnoj skupštini mandatara za sastav Vlade.
· Imenuje i opoziva, na predlog Vlade, ambasadore i šefove diplomatsko-konzularnih predstavništava.
· Prima akreditive stranih diplomata.
· Može da predloži skraćenje mandata Narodne skupštine.“
3. Vojne nadležnosti
· Imenjuje, unapređuje i razrešava generale, na predlog Vlade.
· Može naložiti mere odbrane u vanrednom ili ratnom stanju (uz odluke Narodne skupštine ili Vlade).
· U ratnom stanju predsednik je vrhovni komandant Vojske Srbije
4. Zakonodavne funkcije
· Proglašava zakone donete u Narodnoj skupštini.
· Može vratiti zakon na ponovno odlučivanje (suspenzivni veto), ali ako Skupština ponovo izglasa isti tekst, mora ga proglasiti.
5. Vanredno stanje
· Kada Narodna skupština ne može da se sastane, zajedno sa predsednikom Vlade donosi odluku o proglašenju vanrednog stanja, ratnog stanja i merama odstupanja od ljudskih prava.
6. Druga ovlašćenja
· Dodeljuje odlikovanja i priznanja.
· Može dati pomilovanja (osim za krivična dela genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovečnosti).
