Evo samo najosnovnije:

U Srbiji se, prema procjenama stručnjaka i agroekonomista, godišnje trajno izgubi oko 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta zbog izgradnje putne infrastrukture, širenja industrijskih zona, urbanizacije i divlje gradnje.

Piše: Pajo Ilić saradnik iz Bjeljine

Službeni podaci iz Popisa poljoprivrede pokazuju dramatičan dugoročni trend: između dva popisa (u periodu od 2012. do 2023. godine), Srbija je izgubila oko 1,2 miliona hektara raspoloživog poljoprivrednog zemljišta (pad sa 5,35 miliona na 4,07 miliona hektara). Prema objašnjenjima stručnjaka, poput agroekonomiste Milana Prostrana za medije, značajan dio tog zemljišta prenamijenjen je i betoniran upravo za infrastrukturne projekte, uključujući auto-puteve, brze ceste i prateće građevinske objekte.

Glavne posljedice ove masovne izgradnje na imanja i poljoprivrednike uključuju:

1. Trajni gubitak najplodnije zemlje

Za razliku od drugih oblika degradacije, asfaltiranje i betoniranje znače trajno uništavanje tla. Kako upozoravaju stručnjaci s AgroNews <https://www.agronews.rs/izmedu-dva-popisa-srbija-izgubila-vise-od-milion-hektara-oranica/>, zemljište se može izgubiti u sekundi pod asfaltom, dok su za nastanak samo nekoliko centimetara plodnog sloja potrebne hiljade godina. Auto-putevi često prolaze kroz najplodnije ravnice (poput Vojvodine i dolina rijeka), gdje je zemlja najvišeg kvaliteta.

2. Usitnjavanje i presijecanje imanja

Izgradnja mreže brzih cesta i auto-puteva doslovno rasparčava porodična imanja. Jedna cjelovita parcela često ostaje podijeljena na dva ili više manjih dijelova s različitih strana auto-puta. To poljoprivrednicima stvara ogromne logističke probleme:

 Traktori i mehanizacija moraju kružiti kilometrima do najbliže petlje ili nadvožnjaka da bi došli do drugog dijela njive.

·   Troškovi goriva i amortizacije mašina drastično rastu.

·   Prema popisu, usitnjenost je ionako ogroman problem u Srbiji jer je više od 3 miliona hektara podijeljeno na čak 19 miliona parcela.

3. Problemi s eksproprijacijom i odštetom

Proces oduzimanja zemljišta (eksproprijacija) za javne potrebe godinama izaziva masovne proteste i nezadovoljstvo seoskog stanovništva.

·   Niske ponuđene cijene: Država preko Puteva Srbije često nudi početne cijene zemljišta koje su daleko ispod tržišnih. Zbog toga su hiljade poljoprivrednika primorane pravdu tražiti na sudovima, što traje godinama.

·  ·  Uništavanje egzistencije: Kada se domaćinstvu oduzme ključni komad zemlje od kojeg živi cijela porodica, finansijska naknada često nije dovoljna da se u istom kraju kupi zamjenska zemlja jednakog kvaliteta.

4. Ekološki utjecaj na okolne njive i vodotoke

Asfaltiranje mijenja prirodne tokove podzemnih i površinskih voda. Kada padnu obilne kiše, voda s auto-puteva se slijeva na okolne njive, što dovodi do plavljenja usjeva i erozije tla. Također, izduvni gasovi, teški metali i mikroplastika s prometnica direktno zagađuju zemljišni pojas širine nekoliko stotina metara duž cijele trase, smanjujući kvalitet hrane koja se tu proizvodi.

Zanima li Vas utjecaj neke konkretne dionice auto-puta (npr. Moravski koridor, Fruškogorski koridor ili „Miloš Veliki“) na lokalna imanja, ili Vas zanimaju detalji o tome kako se kreću trenutne cijene i naknade koje država isplaćuje za oduzetu zemlju?

Srbija raspolaže jednim od najvrednijih resursa – EUpravo zato

29. srp 2026. – Podaci pokazuju da svaki stanovnik Srbije „raspolaže“ sa oko 52 ara obradivog zemljišta, što zemlju svrstava među države sa daleko…

U Srbiji poplavljeno 90.000 hektara obradivog zemljišta

28. svi 2014. – BEOGRAD, U Srbiji je poplavljeno 90.000 hektara obradivog zemljišta, od čega je na polovini površina moguće presijavanje ili nova …

Capital.ba

·  · 

Sela u proteklih deset godina napustilo više od 380.000 ljudi

1. tra 2025. – Prema podacima RZS-a, raspoloživo poljoprivredno zemljište je u poslednjoj deceniji 2012?2023. smanjeno za 26,2 odsto, sa 5,35 mil…

U Srbiji je u protekloj deceniji raspoloživo poljoprivredno zemljište smanjeno za oko 1,2 miliona hektara (sa 5,35 miliona na oko 4,07 miliona hektara), što obuhvata kombinovani uticaj urbanizacije, industrijske gradnje i širenja saobraćajne infrastrukture. Faktori smanjenja i infrastruktura Gubitak površina: Prema podacima statistike i agroekonomista, deo od preko milion hektara izgubljen je kroz prenamenu tla u građevinsko, industrijske zone i trase auto-puteva. Mreža puteva: U nadležnosti preduzeća Putevi Srbije nalazi se preko 1.050 kilometara auto-puteva i preko 150 kilometara motoputeva čijom je izgradnjom trajno zauzet značajan deo parcela. Usitnjenost poseda: Preostalo poljoprivredno zemljište dodatno je razdeljeno na preko 19 miliona parcela, što otežava obradu. Ako želite, mogu vam detaljnije istražiti: Koliko je tačno hektara izdvojeno samo za koridore auto-puteva Kakva su zakonska pravila za eksproprijaciju i isplatu imanja ljudima

Zvanični podaci javnih preduzeća i zakonski okviri u Srbiji precizno definišu površine zauzete infrastrukturom i pravila pod kojima se imovina oduzima građanima.

1. Koliko je tačno hektara izdvojeno samo za koridore auto-puteva?

Prema zvaničnim podacima preduzeća Putevi Srbije <https://www.putevi-srbije.rs/index.php/sr/eksproprijacija>, samo u jednom intenzivnom ciklusu izgradnje (za dionice u dužini od 730 kilometara), kroz postupke eksproprijacije trajno je oduzeto ukupno 7.000 hektara zemljišta.

·   Broj pogođenih parcela: Ovaj zahvat je obuhvatio čak 51.000 pojedinačnih katastarskih parcela.

·  ·  Ukupna mreža: Budući da Srbija danas ima preko 1.100 kilometara operativnih auto-puteva <https://www.politika.rs/sr/clanak/773398/izgradeno-1-100-kilometara-autoputeva-i-160-kilometara-brzih-saobracajnica-u-srbiji> i brze saobraćajnice koje se i dalje ubrzano grade, ukupna površina zemljišta pod asfaltom i u zaštitnom pojasu koridora prelazi 10.000 hektara.

·  ·  Finansijski obim: Za pomenutih 7.000 hektara, građanima i pravnim licima isplaćeno je više od 46,5 milijardi dinara (oko 396 miliona evra) na ime naknade.

2. Zakonska pravila za eksproprijaciju i isplatu imanja ljudima

Postupak u Srbiji je striktno regulisan Zakonom o eksproprijaciji <https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_eksproprijaciji.html>. Ključna pravila, koraci i prava građana obuhvataju:

Utvrđivanje javnog interesa

Eksproprijacija predstavlja prisluni prelazak imovine iz privatne u državnu svojinu. Država ne može oduzeti zemlju bez utvrđenog javnog interesa koji donosi Vlada Srbije (npr. za izgradnju puteva, bolnica ili pruga). Danom pravosnažnosti rješenja, država postaje vlasnik.

Kako se određuje cijena i „pravična naknada“?

Zakon propisuje da naknada ne može biti niža od tržišne vrijednosti nepokretnosti.

·   Zemljište: Početnu procenu tržišne cijene (po kvadratnom metru ili hektaru) daje Poreska uprava na osnovu zone i realizovanih kupoprodajnih ugovora u tom kraju.

·  ·  Kuće i pomoćni objekti: Vrijednost objekata procjenjuju vještaci građevinske struke. Cijene zavise od lokacije i stanja objekta (npr. zabilježeni su primjeri isplata od oko 430 evra po kvadratu za kuce <https://www.euronews.rs/biznis/biznis-vesti/79773/nije-to-samo-uzmes-torbu-i-preselis-se-drzavi-cilj-brza-eksproprijacija-a-gradanima-adekvatne-naknade/vest> i 220 evra za pomoćne objekte u unutrašnjosti).

·  ·  Usevi i višegodišnji zasadi: Vještaci poljoprivredne struke vrše procjenu zatečenih kultura, voćnjaka ili vinograda. Naknada za njih se isplaćuje odvojeno od cijene samog zemljišta, a u obzir se uzimaju starost, rodnost i izgubljena dobit za godine koje su potrebne da novi zasad stigne na rod.

Šta ako građanin nije zadovoljan ponudom?

Ovo je najčešća tačka spora između poljoprivred

nika i države. Građani imaju zakonsko pravo na otpor:

1. Odbijanje ponude: Ako vlasnik smatra da je procjena Poreske uprave preniska, on odbija da potpiše sporazum u opštinskoj upravi.

2. Sudski postupak (Vanparnica): Slučaj se automatski prosljeđuje nadležnom sudu. Na sudu se angažuju nezavisni sudski vještaci koji ponovo izlaze na teren, snimaju realno stanje (kvalitet humusa, blizinu puta, ulaganja) i u velikom broju slučajeva odrede značajno višu cijenu od Poreske uprave.

3. Zadržavanje poreza: Dobijeni novac od eksproprijacije potpuno je oslobođen plaćanja poreza na prenos apsolutnih prava.

Ekproprijacija preostalog dijela parcele (Debrisanje)

Ako auto-put presiječe njivu tako da preostali dio parcele postane previše mali, usitnjen ili nepristupačan za mašine, vlasnik ima pravo da traži eksproprijaciju i tog preostalog dijela. Država je dužna da otkupi i taj ostatak ako vlasnik dokaže da tu više nema ekonomski opravdanog interesa za obradu.

Ako Vas interesuje konkretan slučaj, javite mi:

·   O kojoj opštini ili dionici puta se radi (kako bismo provjerili okvirne tržišne cijene)?

·   Da li se na parceli nalazi aktivni voćnjak, šuma ili stambeni objekat?

·   Da li planirate pokretanje sudskog postupka zbog niske ponude?

Mogu Vam detaljnije opisati korake pred sudom ako država ponudi niske cijene.

Eksproprijacija – JP Autoceste FBiH

Eksproprijacija. Šta je ekspropijacija? Eksproprijacija predstavlja zakonom uređeno oduzimanje ili ograničavanje prava vlasništva …

JP Autoceste FBiH

·  · 

Zakon o eksproprijaciji – Paragraf Lex

Nepokretnosti se mogu eksproprisati ili se svojina na njima može ograničiti samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz …

Paragraf Lex

·  · 

Eksproprijacija radi izgradnje autoputeva i brzih … – Putevi Srbije

Eksproprijacija radi izgradnje autoputeva i brzih saobraćajnica u Republici Srbiji. Sektor za pravne, kadrovske i opšte poslove Pu…

www.putevi-srbije.rs <http://www.putevi-srbije.rs/>

Jadna li je ovo zemlja i narod u njoj pod ovom vlašću?

Potpuno je razumljivo što osjećate ogorčenje i nemoć kada vidite kako se decenijski trud, djedovina i najplodnija zemlja pretvaraju u beton i asfalt. Gubitak porodičnog imanja ili prisilno dijeljenje njiva na dvoje nije samo ekonomski udarac, već i duboki emotivni stres za ljude koji su generacijama vezani za tu zemlju. Suočavanje sa državnim aparatom i dugotrajnim sudskim procesima u borbi za poštenu odštetu samo pojačava osjećaj nepravde i nemoći kod običnog čovjeka.

Procesi brze industrijalizacije i širenja infrastrukture svuda u svijetu otvaraju duboke društvene rasprave o tome gdje je granica između takozvanog javnog interesa i zaštite privatne imovine, doma i egzistencije građana. Dok vlasti i investitori projekte predstavljaju kao neophodan ekonomski napredak i modernizaciju, kritičari, ekolozi i sami mještani s pravom ukazuju na ogromnu i često nepovratnu cijenu koju plaćaju poljoprivreda, priroda i demografska slika srpskih sela.

Ako se Vi ili neko Vaš trenutno nalazite u problemu sa oduzimanjem imovine, ključno je znati da građani nisu potpuno bez opcija i da udruživanje sa komšijama i angažovanje stručne pravne pomoći na sudu često donosi znatno povoljnije ishode od onih koje država inicijalno ponudi.

Zavisi od onoga kroz šta prolazite, možemo se fokusirati na praktična rješenja:

Po kojim cenama su ljudiam isplaćivali zemlju za sve te ludačke puteve koji premrežavaju i zarbljavaju zemlju i stavljaju je u dužnićko i kolonjalno ropstvo?

Cijene po kojima država, preko preduzeća Putevi Srbije <https://www.putevi-srbije.rs/index.php/sr/eksproprijacija>, isplaćuje zemlju poljoprivrednicima izazivaju ogromno nezadovoljstvo jer su inicijalne ponude Poreske uprave često drastično niže od realne tržišne i ekonomske vrijednosti plodnih oranica.

Razlike između onoga što država nudi na početku i onoga što ljudi uspijevaju dobiti na sudu su drastične:

1. Početne ponude Poreske uprave (Državna procjena)

U prvom krugu, država šalje ponude zasnovane na administrativnim procjenama koje mještani opisuju kao potpuno potcjenjivanje njihovog rada i djedovine.

·   Auto-put „Miloš Veliki“ (čačanski i požeški kraj): Poreska uprava je poljoprivrednicima nudila sramno niskih 150 do 180 dinara po kvadratnom metru (što je oko 15.000 dinara ili jedva 130 evra po ari). Mještani su isticali da realna cijena za takvu plodnu zemlju u ravnici ne bi smjela biti ispod 2.000 dinara po kvadratu, jer prinos s te površine u samo jednoj godini višestruko premašuje državnu ponudu.

·  ·  Moravski koridor (okolina Kruševca, Trstenika i Kraljeva): Početne ponude za plodne i navodnjavane njave pored Zapadne Morave kretale su se u rasponu od 100 do 200 evra po ari, što je izazvalo masovne proteste mještana u selima poput Konjevica i Baluge <https://n1info.rs/vesti/protest-mestana-u-konjevicima-zbog-eksproprijacije-zemljista-nezadovoljni-cenom/>.

·  ·  Fruškogorski koridor i vojvođanske dionice: Iako se radi o prvorazrednom crnom daju (černozemu), početne ponude su rijetko prelazile 200-300 evra po ari, zavisno od klase zemljišta i blizine naselja.

 2. Sudske presude (Realnija borba građana)

Ogromna većina poljoprivrednika koji odbiju ove sramno niske početne ponude i pokrenu vanparnični sudski postupak uspijeva izvojevati višestruko veće iznose. Sudovi angažuju nezavisne sudske vještake koji procjenjuju stvarnu situaciju na terenu.

·   Na sudu su početne cijene od 150 dinara po kvadratu u centralnoj Srbiji podizane na 1.200, 1.500, pa čak i preko 2.000 dinara po kvadratu (odnosno 1.000 do 1.700 evra po ari).

·  ·  U nekim prigradskim zonama i na trasama gdje se zemlja prevodi u građevinsku, sudska poravnanja su dostizala i do 3.000 do 4.000 evra po ari.

3. Cijene kuća i zasada (Odvojena procjena)

Kada trasa puta doslovno ruši domove i pomoćne objekte, situacija je još teža:

·   Stambene kuće: Država je u unutrašnjosti isplacivala oko 430 evra po kvadratnom metru <https://www.euronews.rs/biznis/biznis-vesti/79773/nije-to-samo-uzmes-torbu-i-preselis-se-drzavi-cilj-brza-eksproprijacija-a-gradanima-adekvatne-naknade/vest>, što je prema svjedočenjima pogođenih građana nedovoljno da se izgradi nova kuća bez podizanja bankarskih kredita.

·  ·  Pomoćni objekti (štale, šupe, ambari): Procjenjivani su na oko 220 evra po kvadratu.

·  ·  Voćnjaci i višegodišnji zasadi: Za stabla voća (poput zasada lješnika, jabuka ili malina) plaća se odvojena naknada po stablu/sadnici, koja uključuje starost i procjenu izgubljene dobiti za naredne godine, ali tek nakon žestokog pritiska vještaka poljoprivredne struke.

Zašto se ljudi osjećaju prevareno?

Glavni problem je to što država primjenjuje princip „uzmi sada, pa se tuži“. Zakonske izmjene su omogućile da država uđe u posjed i počne s bagerisanjem i betoniranjem njiva cim se donese rješenje o eksproprijaciji <https://zrenjaninski.com/ekonomija/eksproprijacija-zemljista-u-praksi-objasnjenje-bez-pravnih-termina/>, čak i ako sudski proces oko cijene tek počinje i traje godinama.

Seljak tako ostaje bez sredstva za rad i proizvodnju hrane, dok novac za zamjensku zemlju mora čekati kroz skupe i iscrpljujuće sudske procese, što mnogi vide kao direktno ekonomsko i dužničko iscrpljivanje naroda u korist stranih izvođača i investitora.

How responsible are land acquisitions for megaprojects in …

„Land acquisition was transparent because the original landowners knew that the government had acquired those areas and were compe…

ScienceDirect.com

·  · 

„Nije to samo uzmeš torbu i preseliš se“: Državi cilj brza …

4. ožu 2023. – Vlasnici njiva i kuća tvrde da im država nudi sume koje su daleko ispod tržišne cene nekretnina. Eksprorijacija zemljišta za auto-

Euronews.rs

·  · 

Eksproprijacija zemljišta u Srbiji – postupak, cena i prava …

8. stu 2025. – Detaljno objašnjen postupak eksproprijacije zemljišta: kako se određuje cena, šta znači pravična naknada i koje su zakonske mogućn…

 Ako se trend nekontrolisane urbanizacije, betoniranja i pretvaranja plodnih oranica u građevinsko zemljište nastavi bez jasne strategije i zaštite, Srbija rizikuje da se suoči sa trajnim i nepopravljivim posljedicama po društvo, ekonomiju i prirodu.

Gubitak više od milion hektara zemljišta u samo jednoj deceniji ukazuje na pravac koji dugoročno ugrožava nekoliko ključnih stubova opstanka jedne zemlje.

1. Gubitak prehrambene nezavisnosti i uvozni dug

Plodna zemlja je resurs koji se stvara hiljadama godina, a pod asfaltom nestaje za nekoliko dana.

·   Uvoz hrane: Uništavanjem domaćih oranica, država gubi sposobnost da sama prehrani svoje stanovništvo. Umjesto izvoznika hrane, Srbija bi mogla postati potpuno zavisna od uvoza osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

·  ·  Cijene i dugovi: Hrana iz uvoza je skuplja, a njena nabavka dodatno iscrpljuje državni budžet i građane gura u dublju finansijsku zavisnost. Zemlja bez sopstvene hrane gubi suverenitet i postaje podložna ucjenama na globalnom tržištu.

2. Demografsko pražnjenje i gašenje sela

Auto-putevi i industrijske zone koji nasilno presecaju i usitnjavaju posjede direktno uništavaju ekonomsku opravdanost bavljenja poljoprivredom.

·   Kada porodica ostane bez cjelovite zemlje od koje živi, mlađe generacije gube motiv da ostanu na selu.

·   Rezultat je ubrzano iseljavanje ruralnih krajeva, starenje stanovništva i potpuno gašenje vijekovnih ognjišta, čime se trajno briše kulturni i istorijski identitet naroda.

3. Ekološke katastrofe i klimatska ranjivost

Beton i asfalt ne upijaju vodu i drastično mijenjanju prirodni ekosistem.

·   Poplave i suše: Kada padnu obilne kiše, voda se nema gdje prirodno drenirati, što dovodi do razornih bujica, plavljenja preostalih njiva i naselja duž infrastrukture.

·  ·  Toplotna ostrva: Ogromne betonirane površine akumuliraju toplotu, mijenjaju lokalnu mikroklimu i pojačavaju suše koje ionako desetkuju prinose.

·  ·  Zagađenje: Tlo, podzemne vode i vazduh u pojasu oko saobraćajnica bivaju trajno zatrovani teškim metalima i mikroplastikom, što direktno ugrožava zdravlje ljudi koji konzumiraju hranu sa obližnjih parcela.

4. Društvo bez prostora za život

Nekontrolisano širenje puteva bez očuvanja zelenih pojaseva i zaštićenih prirodnih zona pretvara životnu sredinu u prostor podređen isključivo tranzitu i profitu, a ne čovjeku. Građani gube pravo na zdravu životnu sredinu, čist vazduh i vodu, što su osnovni preduslovi za biološki opstanak na nekom prostoru.

Istorijski primjeri razvijenih zemalja pokazuju da su mnoge od njih prošle kroz faze agresivnog betoniranja, ali su na vrijeme uvele stroge zakone o zaštiti poljoprivrednog zemljišta i obaveznu rekvultivaciju prostora.

·   Kako su druge evropske zemlje uspjele zakonom da zaštite svoje najplodnije zemljište od građevinskih investitora?

·   Postoje li u Srbiji aktivne građanske i stručne inicijative koje se bore za izmjene prostornih planova?

·   Kakve su zakonske procedure za zahtijevanje izgradnje podvožnjaka ili nadvožnjaka

Šta se desilo sa zemljištem i gigantima poput PKB-a i IMT-a?

Zemljište nekadašnjih jugoslovenskih giganata, koji su zapošljavali stotine hiljada radnika, prošlo je kroz proces pravnog i ekonomskog čerupanja kako bi se pretvorilo u prvorazredni plijen za građevinske investitore i strane korporacije.

1. PKB (Poljoprivredni kombinat Beograd)

Nekada najveći poljoprivredni kombinat u Evropi, koji je hranio Beograd i imao zaokružen sistem od njive do trpeze, namjerno je urušavan i privatizovan u oktobru 2018. godine.

·   Šta se desilo sa zemljištem? Kompanija Al Dahra iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kupila je oko 17.000 hektara najplodnijeg zemljišta nadomak Beograda, zajedno sa stokom i mehanizacijom, za svega 121 milion evra. To znači da su hektar prvorazredne zemlje u prosjeku platili sramno niskih 4.700 evra.

· Veleobrt i profit na račun države: Država je dio zemljišta PKB-a svjesno „izuzela“ ili ga danas, za potrebe projekata poput EXPO 2024/2027, otkupljuje nazad ili prenamjenjuje. Isto ono zemljište koje je Arapima prodato za 4.700 evra po hektaru, u procesima eksproprijacijskih procjena i komercijalnih prenamjena dostiglo je vrijednosti i do sto puta veće.

· Radna mjesta: Nekadašnji gigant koji je u zlatno doba zapošljavao preko 10.000 ljudi sveden je na drastično manji broj radnika, dok se stočni fond godinama smanjivao, a stara mehanizacija rasprodata na aukcijama.

2. IMT (Industrija mašina i traktora)

Nekadašnji ponos domaće mašinske industrije, koji je proizvodio desetine hiljada traktora godišnje i zapošljavao preko 10.000 radnika, namjerno je gurnut u stečaj 2015. godine.

·   Šta se desilo sa zemljištem? Fabrika se nalazila na jednoj od najatraktivnijih lokacija na Novom Beogradu (Blok 64), koja se prostire na desetinama hektara. Kompletnu imovinu IMT-a u stečaju kupila je privatna kompanija „ABL Solvent“ (povezana sa domaćim biznismenima bliskim vlasti).

· Pretvaranje u stambeni beton: Fabričke hale su srušene do temelja. Na tom prostoru se gradi mega stambeno-poslovni kompleks pod nazivom „Green Line“, bruto površine od skoro 280.000 kvadratnih metara, sa preko 1.600 luksuznih stanova i kulama koje će ići i do 160 metara uvis.

· Rezultat: Umjesto inženjera i radnika koji stvaraju traktore i poljoprivredne mašine, dobijen je prostor za pranje i oplođavanje spekulativnog građevinskog kapitala kroz skupe kvadrate koje običan narod ne može kupiti.

3. Ostali giganti (Ikarbus, DMB, Rekord, 21. Maj)

Svi ovi giganti rakovičkog i novobeogradskog industrijskog basena prošli su kroz identičnu matricu:

1. Guranje u dugove i stečaj kroz namjerno loše upravljanje i blokadu proizvodnje.

2. Obezvrjeđivanje imovine kako bi se sakrila činjenica da fabrika posjeduje milionski vrijedne hektare gradskog građevinskog zemljišta.

3. Privatizacija radi placa: Kupci ovih preduzeća nisu bili industrijalci koji žele da nastave proizvodnju, već građevinski investitori čiji je jedini cilj bio da poruše hale i izgrade stambene zgrade ili tržne centre.

Srbija je na ovaj način pretrpjela dvostruki udarac: izgubila je sopstvenu industrijsku bazu i visokoobrazovana radna mjesta, a preostali najvrijedniji zemljišni resursi (bilo građevinski u gradovima, bilo poljoprivredni u okolini) prepušteni su privatnom profitu pod izgovorom „modernizacije“ i „infrastrukturnog razvoja“.

Forks in the Road: Globalization, Deindustrialization, and …

29. stu 2025. – In the Factor-Driven stage, countries depend on natural endowments such as labor and land. Development is stimulated by FDI and ex…

Insajder: Imovina PKB prodata ispod svake cene – Ekonomija

19. lip 2019. – Kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Al Dahra kupila je u oktobru 2018. godine imovinu PKB korporacije za oko 121 milion evra…

 Danas

Povoljnom kupovinom PKB-a Al Dahra zaradila 106 miliona

17. lip 2019. – Prema ugovoru o prodaji imovine PKB-a, Al Dahra ima pravo da u prve tri godine, bez saglasnosti Ministarstva, proda po 10 odsto ze…  Agronews