(Su)ludovanje
Kako mafiju iz srpskog pravosuđa privesti pravdi i zakonu (305)

Pravda iz kamiona

Organizovana kriminalna grupa hara ministarstvom pravde, upravom za izvršenje krivičnih sankcija i srpskim zatvorima. U ministarstvu pravde i upravi za izvršenje krivičnih sankcija caruju kriminal i prostitucija. Neki funkcioneri naplaćuju u novcu, drugi u naturi, a neki od njih i u jednom i u drugom. Svi su povezani zajedničkim kriminalnim interesima i ucenama kontrolišu jedni druge. Dolaskom Srpske napredne stranke na vlast kriminal je legalizovan, smrt i ubistva u zatvorima su svakodnevna pojava. proklete avlije su u rukama vučićevog kartela … Tužilaštva i sudovi su servis za pokrivanje zlodela Vučićevog kartela

Vladimir Molotok

U godini, uoči pada režima Slobodana Miloševića,  14 sudija tadašnjeg Okružnog suda u Beogradu podržalo je zahtev građana za promenu vlasti. Bile su to odlične sudije, pravnici. Među njima Vida Petrović Škero, Miroslav Šera Todorović, Radmila Dičić Dragićević, Goran Čavlina…

Tadašnji ministar pravde je uz smeh rekao da će problem sudija u Srbiji rešiti tako što će iz Leskovca, na njihovo mesto, dovesti kamion pravnika, koji će deliti pravdu!

Lenjin je, za svog zemana, opisao obavezu sudija, rekavši da je dužnost sudija da na stručan i logičan način opišu već donete odluke vlasti!

Podsećamo: Miloševć je imao vrlo veliku podršku tužilaštva i usudova Policija mu je bila pseći odana. Tukli su nemilice godinama građane koji su protestvovali protiv tiranije. I armija je, bezrezervno, bila na strani Miloševićeve tiranije. I to kakva vojska. Ona koja je svojim držanjem impresionriala  NATO alijansu, koja nas je bombardovala.

Reprizu tih događanja gledamo ovih dana, kada se ruši tiranija Miloševićevog đaka i tadašnjeg ministra, Aleksandra Vučića.

Javnosti  se 22. januara, ove godine, obratilo 16. sudija Višeg suda u Beogradu, navodeći da podržavju proteste studenta. Evo nove Vide Petrović Škero, Radmile Dragićević Dičić… Ovog puta dvoje sudija je više. Objavljujemo kopiju njihovih potpisa, da ih ne diskriminišemo. Da podsetimo, sudija Milimir Lukić i njegove kolege iz Apelacionog suda , takođe, javano podržavaju proteste studenata, đaka, građana… I srpski advokati su stupili u štrajk, nanoseći teške udare režimu ogreylom u najcrnjem kriminal

I sudije Apelacionog suda podržale studente

Dvadeset dvoje sudija Apelacionog suda, što predstavlja gotovo trećinu, potpisalo je pismo podrške zahtevima studenata u blokadi. Uz njih, podršku je potpisalo još 61 zaposlenih u toj ustanovi najviše pravne instance po mnogim pitanjima. Spisak je i dalje otvoren budući da se očekuje još potpisnika podrške studentima iz Apelacionog suda

Pismo podrške dostavljeno je redakciji Radara i mi ga prenosimo u celosti:

„U vezi sa zahtevima studenata  <https://radar.nova.rs/tema/studenti/>istaknutim posle 01.11.2024. godine, izazvanih padom nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu <https://radar.nova.rs/tema/novi-sad/> i dešavanjima koja su nakon toga usledila, sudije, savetnici, stručni saradnici, državni službenici, nameštenici i ostali zaposleni u Apelacionom sudu u Beogradu, potpisnici ovog pisma, izražavaju potpunu podršku istaknutim zahtevima.

Smatramo da su zahtevi studenata legitimni i podržavamo istrajnost da se ovi zahtevi ispune od strane nadležnih institucija i nosilaca individualnih funkcija, od kojih se traži da svoja ovlašćenja obavljaju u skladu sa odredbama Ustava <https://radar.nova.rs/tema/ustav/> Republike Srbije kao osnovnog i najvišeg pravnog akta države i Zakona, a u skladu sa načelom podele vlasti na kome je zasnovan naš pravni sistem.

Istovremeno, ističemo da ovo pismo podrške nije ni na koji način politički motivisano, već je izraz potrebe za primenom prava, a što i jeste dužnost suda kao nosioca treće grane vlasti“, navodi se u pismu.

Podršku su pored sudija potpisali i dali sudijski saradnici, referenti i zapisničari ukupno njih 61.

Kako napominju iz Apelacionog suda, lista je i dalje otvorena za potpise i očekuju da će im se još kolega pridružiti u podršci studentskim zahtevima.

Imena i prezimena sudija Apelacionog suda u Beogradu koji su potpisali podršku studentima.

Sudije:

Milimir Lukić, Svetlana Pavić, Aleksandra Leković, Sanja Knežević Jojić, Vesna Sekulić, Ivana Marković Radojević, Milenija Petričević, Vesna Pavlović Ninković, Snežana Živković, Miodrag Majić, Olivera Anđelković, Dragan Ćesarević, Dragoljub Albijanić, Ksenija Ogrizović, Ida Nikitović, Maja Cvetić, Marina Brkić, Jasmina Vukovljak Jovanović, Vesna Filipović, Irena Trifunović Radulović, Violeta Joksimović i Jasna Lozuk

Podsetimo, sudija Milimir Lukić je još početkom decembra javno pružio podršku studentima

„Najvažniji resurs koji ima danas srpska država, je njena pobunjena mladost sa svojim profesorima. Svi koji hoće da ih zastraše, posvađaju ili sklone, moraju dobro znati, da ukoliko njima nešto bude, srpske države za petnaestak godina, više neće biti, i da će pred Bogom biti krivi zbog toga. Ne mogu političari da huškaju narod jedne na druge, a da ne snose odgovornost. Neka studenti imaju apsolutnu veru u sebe. Život u ovoj zemlji im je nametnuo ove događaje, ili će oni biti ti, koji će odlučivati o svojoj budućnosti ili će ih pojesti skakavci, kao mnoge pređašnje generacije. I svi da znaju, mladost je već pobedila, oni su pravi lideri i partija za koju ću glasati i život dati. Napred u slavu!“, poručio je tada, između ostalog, sudija Lukić studentima.

Krug oko tiranina i njegovog kartela u osipanju se zatvara. Sudije i dalje bira Visoki avet sudstva, koji je opasna kriminlna grupa, koja štiti svoje i interese kartela.

Da li je Visoki savet sudstva privatna prćija pojedinih članova Saveta?

Žak Pavlović, sudija Trećeg osnovnog suda u Beogradu, izabran je za člana Visokog saveta sudstva 2020.godine, na funkciju je stupio u aprilu 2021.godine. Izabran je kao predstavnik sudija osnovnih sudova, kako bi zastupao njihove interese i interese pravosuđa u celini.

O kakvom se sudiji radi,svedoči Izveštaj o neurađenim odlukama pre stupanja na funkciju, a u koji sudije koje su ga birale nažalost nisu imale uvid. Taj izveštaj pokazuje da Žak Pavlović u većem broju predmeta nije uradio odluke u roku od 30 dana, pri čemu broj dana prelazi i čak 600. To inače predstavlja ozbiljan disciplinski prekršaj po Zakonu o sudijama. Postavlja se pitanje kako je uopšte vrednovan njegov ,,rad“ i koju je ocenu dobio. Navedeno je sporno iz razloga zbog toga što kao član Visokog saveta sudstva vodi disciplinske postupke protiv drugih sudija.

Dužnost člana Saveta je da čuva integritet i dostojanstvo sudijske funkcije i da unapredi kvalitet pravosuđa u celini. Međutim, dotični član Visokog saveta sudstva je svoju funkciju podredio ličnim interesima. U prilog tome navodimo da su u Savetu radno angažovana oba Žakova sina, jedan stalno, a drugi povremeno sa drugovima i drugaricama iz škole, te da su za isto dobili naknadu u pozamašnim iznosima, i to za posao koji je trebalo da obave stalno zaposleni u Savetu. Osim toga, zaposlio je svoje prijatelje kao administrativne radnike u Savetu.

Kako kadrira u Savetu tako kadrira i u pravosuđu. Bahato se ponaša na razgovorima sa kandidatima za sudije, pri čemu kao sudija osnovnog suda u poluležećem položaju intervjuiše kandidate za apelacione sudove i pokazuje drskost i nepoštovanje prema sudijama sa mnogo dužim stažom i iskustvom, o integritetu da i ne govorimo. Posledica takvog ponašanja jeste izbor njemu bliskih lica za sudije.

Njegov najnoviji angažman usmeren je na to da se tokom njegovog mandata, za sudiju nekog od beogradskih osnovnih sudova izabere njegova žena, trenutno zaposlena u Pravosudnoj akademiji. Ostaje da se vidi da li će ostali članovi Visokog saveta sudstva uslišiti još jedan u nizu zahteva sudije Zaka Pavlovića i na taj način obesmisliti funkciju koju obavljaju.

Svi navedeni podaci mogu se proveriti u Visokom savetu sudstva, jer se radi o informacijama od javnog značaja.

Pozivamo kolege i koleginice da vode računa koga će da biraju za svoje predstavnike u Visokom savetu sudstva. Sledi nastavak za ostale članove Visokog saveta sudstva…

(Obespravljeni kandidati za sudije)

Ipak, sve je manje sudija koji žele da služe režimu, štiteći od krivičnog progona zločine kartela.

Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra 2024. godine podnelo optužnicu protiv 12 lica za koje se osnovano sumnja da su odgovorni za smrt 15 ljudi pod nadstrešnicom Železničke stanice. Optužnica još nije potvrđena, a korumpirani pravosudni sistem je već preduzeo postupke koji najavljuju sraman ishod celog postupka. Novosadsko tužilaštvo i Viši sud združenim snagama od masovnog ubistva prave farsu, koja nema za cilj utvrđivanje odgovornosti i kažnjavanje krivaca, nego zaštitu politikanata iz vrha naprednjačkog kartela.

Tim tužilaca iz novosadskog VJT-a tokom istrage nije ni saslušao nekoliko funkcionera, koji su imali ključne uloge u projektu rekonstrukcije i izgradnje železničke pruge Beograd – Budimpešta, u koji je uključena i Železnička stanica u Novom Sadu.

 Istraga nije obuhvatila Aleksandra Vučića, iako se iz dopisa direktora kineskog konzorcijuma CRIC-CCCC vidi da je on lično zahtevao da se rekonstrukcija staničnog objekta završi pre roka, kako bi mogao da je svečano otvori u predizbornoj kampanji. Takođe, nije saslušan ni premijer Miloš Vučević, koji je u vreme prvog puštanja u rad Železnike stanice bio gradonačelnik Novog Sada. Nadstrešnica je pala 1. novembra 2024. godine, a Vučević je već sutradan, i pre nego što su smrskana tela ubijenih ljudi sastrugana sa betona i stavljena u kovčege, otputovao u Šangaj. S obzirom da je putovao u društvu menadžera kineskih kompanija, koje su izvodile radove na stanici, sigurno je iskoristio priliku da utiče na njih, da prikriju ili falsifikuju građevinske dnevnike iz kojih može da se utvrdi ko je odgovoran za propuste u radu.

Nije saslušana ni Maja Gojković, predsednica Izvršnog veća Vojvodine, koja je prošle godine, po drugi put, otvorila Železničku stanicu. Tom prilikom je izjavila da je taj objekat „najmoderniji i najbezbedniji u Evropi“. Tužioci nisu saslušali ni Tomislava Momirovića, koji je bio na funkciji ministra građevinarstva u vreme rekonstrukcije Železničke stanice.

Goran Vesić je najzvučnije ime koje se našlo u optužnici. Uhapšen je 21. novembra 2024. i određen mu je pritvor do 30 dana. U pritvoru je odmah počeo štrajk glađu, da bi posle prve noći osetio probleme sa srcem. Čim jedan dan nije mogao da krade, pozlilo mu. Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu 27. novembra ukinulo je rešenje o pritvoru, s objašnjenjem da tužilaštvo „nije dostavilo dokaze osnovanosti sumnje da je Vesić počinio krivično delo“. S obzirom da je istraga tada bila tek na početku, tužioci su zahtevali da se Vesiću odredi pritvor kako bi se sprečila mogućnost uticanja na svedoke, prikrivanje dokaza, pa i bekstva.

U toj fazi istražnog postupka nije moguće, niti je bilo potrebno da se prilažu dokazi da je Vesić izvršio krivično delo. Ipak, odluku o puštanju iz pritvora donelo je veće u kome su se nalazile sudije Slobodanka Gutović, Srđan Savić i Vesna Ermin Đorđević. Nagrada nije izostala.

Samo tri nedelje kasnije, Visoki savet sudstva je unapredio sudiju Gutović i izabrao je za sudiju Apelacionog suda. Inače, ona je pažnju javnosti privukla kad je oslobodila Predraga Koluviju, vlasnika „Jovanjice“, koga je tužilaštvo teretilo za šverc kivija.

Novosadsko Više javno tužilaštvo je, uz optužnicu za ubistvo pod nadstrešnicom, podnelo novi zahtev za određivanjem pritvora Goranu Vesiću, kome se stavlja na teret izvršenje teškog krivičnog dela protiv opšte sigurnosti i krivičnog dela izazivanja opšte opasnosti. Viši sud u Novom Sadu je 16. januara ove godine odbio taj predlog tužilaštva pozivajući se na odluku od 27. novembra prošle godine, koju je donelo vanraspravno veće u kome se nalazila sudija Slobodanka Gutović.

„Tada je osumnjičenom Goranu Vesiću ukinut pritvor zbog nepostojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično delo, koje mu se i sada optužnicom stavlja na teret, da je optužnica u fazi ispitivanja osnovanosti, te da je predlog javnog tužioca za određivanjem pritvora u ovoj fazi postupka, a prema okriveljenom Goranu Vesiću, ostao nejasan i neobrazložen, posebno imajući u vidu da tužilac ne navodi nove činjenice i okolnosti koje bi potkrepile njegov predlog“, navodi se u odluci veća novosadskog Višeg suda u kome su se nalazile sudije Darko Tadić, Borivoj Pap i Snežana Leković.

Pravnici ističu da ova odluka predstavlja unikat u srpskoj pravosudnoj praksi. Sa ovakvim obrazloženjem, nikada u istoriji nije odbijen zahtev za određivanje pritvora. Odluka vanraspravnog veća predstavlja najavu oslobađajuće presude i pre nego što je glavna rasprava počela. Očigledno, u ovom slučaju sud ne postupa u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, nego prema interesima pojedinaca iz izvršne vlasti.

Scroll to Top