Energetska kriza preti da uruši svetsku ekonomiju
Ruski “pojas za spasavanje”
Međunarodni forum „Energetska nedelja“ ovaj put je održan usred krize goriva i energije, s kojom se teško nose čak i SAD, koje su obećale da će „preplaviti“ svet jeftinom naftom i dizelom.
Piše: Jurij Aleksejev
Baš u trenutku kada je Donald Tramp najavio privremeno ukidanje ograničenja na trgovinuu ruskim dizelom, a Rusija se složila da isporučuje gorivo direktno SAD na međunarodnom tržištu i u velikim količinama, u našu zemlju su počele da dolaze delegacije iz celog sveta. Radi se o milionima tona naftnih derivata, koje treba osigurati, isporučiti berzama i poslati do benzinskih pumpi. Za sve to potrebno je desetine, pa i stotine kompanija iz svih krajeva sveta, koje posluju sa energentima.
Interesovanje za Međunarodnu energetsku nedelju, kao i za naše jeftine energente, koji se prodaju kao alva širom sveta, dovelo je do toga da se za pomenuti skup prijavi više od 3000 predstavnika ruskog i stranog biznisa (više od 640 kompanija). To je dobar znak, koji svedoči o interesovanju svetske poslovne zajednice za predloge Moskve. Preduzimljivi ljudi iz celog sveta došli su u Moskvu ne bi li ulovili odgovarajući trenutak da se dogovore, ne samo o dizelu, već i o perspektivnoj dugoročnoj saradnji u cilju zajedničkog tehnološkog razvoja.
Mnogi žele da posluju sa Rusijom, zato što ona ne povećava cene svojih energenata, posebno ne onih kojima se trguje na veliko; ona strogo ispunjava sve obaveze, a uz to je i naučila da zaobilazi brojne sankcije.
„Ovakvi forumi“, istakao je savetnik predsednika RF Anton Kobjakov, „postaju ne toliko izlog različitih nivoa uspeha, koliko radni alat za realizaciju ciljeva nacionalnog ravoja zemlje.“ Za Rusiju, strani učesnici ovakvih događaja, postaju još, kako je rekao Kobjakov, „ambasadori naših bilateralnih odnosa u svojim zemljama“.
Poslovni program Međunarodnog energetskog foruma nije se sveo samo na razmatranje perspektiva ugovora o dizelu koji su inicirale SAD, već je uključio i desetine drugih događaja na najrazličitije teme, od transformacije tržišta nafte i gasa, investicija, posebnosti „nove energetike“ do energetske efikasnosti, uvođenja veštačke inteligencije, bezbednosti i specijalizovanog obrazovanja i kadrova.
Ton skupu dao je Vladimir Putin. On je govorio o budućnosti ove industrijske grane i problemima sa kojima se suočio Zapad odbijajući jeftine energente. Prvi izazov koji je identifikovao šef države je rekonfiguracija globalnih energetskih odnosa, koja je u velikoj meri objektivne prirode: niču novi centri ekonomskog razvoja, raste potreba za energentima. A što se tiče mnogih evropskih zemalja, koje su „pod političkim pritiskom odbijale da kupuju ruske energente“, mi „posledice tih odluka vidimo u EU, uključujući pad obima industrijske proizvodnje, rast cena zbog skupljih prekookeanskih nafte i gasa, smanjenje konkurentnosti evropske robe, pa i privrede generalno“. Kao primer, naveo je Nemačku, u kojoj je za poslednjih pet godina značajno pala proizvodnja. Rusija je, po oceni Putina, zadržala svoju poziciju jednog od vodecìih proizvođača nafte, a „bez obzira na nelojalnu konkurenciju, ruski naftni sektor stabilno funkcioniše“.
Rusija može doprineti stabilizaciji energetskih tržišta i, kao što je poznato, ne odbija da isporučuje svoje gorivo, naftu i gas, kako prijateljima, tako i neprijateljima. Ali evrobirokrate, opsednute mržnjom prema našoj zemlji, ne žele da prihvate pruženu ruku pomoći i da odustanu od svojih principa, čak i ako oni uništavaju ekonomiju njihovih zemalja.
U perspektivi, niko neće odustati od naftnih derivata: kako god privlačno delovali električni automobili, svet će još dugo proizvoditi automobile sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Analitičari prognoziraju da će svetska tražnja za naftom ove godine porasti do 104,5 miliona barela dnevno, to jest za malo više od milion u poređenju sa 2024. godinom. Rusija može da ponudi svetu svoje energente po dobroj ceni, zato što ima jedinstvene rezerve ne samo nafte, već i gasa, čija se proizvodnja održava na visokom nivou. Pritom, po mišljenju šefa države, „potrebno je stalno raditi na bazi resusrsa, obnavljajucìi je, uključujucìi i načine da se dođe do teško dostupnih rezervi“.
Potražnja za našim gasom raste u Azijsko-pacifičkom regionu, na Bliskom istoku, u Latinskoj Americi, što ne može da se kaže za Evropu, koja se našla zarobljena sopstvenim ambicijama. Zajedno sa partnerima, ruske kompanije rade na povećanju izvoznog potencijala ruske gasne industrije.
Poseban značaj forumu je dalo zasedanje komisije Državnog saveta za energetiku, posvećeno prelasku proizvodnje energije iz uglja na nove tehnologije, o čemu je takođe razgovarano u okviru „Energetske nedelje“.
Za održivi razvoj industrije uglja, kako je primetio zamenik predsednika vlade RF Aleksandar Novak, „neophodno je održavati ravnotežu između interesa investitora, potrošača energije i države“. S obzirom na pomeranje globalne poslovne aktivnosti ka Azijsko-pacifičkom regionu, očekuje se da cìe tržište uglja ostati značajno i veliko u narednim decenijama. Iako zapadna tržišta smanjuju tražnju za ugljem, azijske zemlje povećavaju tražnju za njim.
Naravno, glavno pitanje se pre svega odnosi na ekonomsku efikasnost proizvodnje uglja. Ali uzimajući u obzir globalnu poslovnu aktivnost u Azijsko-pacifičkom regionu, može se očekivati da će proizvodnja uglja ostati velika i značjna u narednim decenijama. Istina, danas su se ruski proizvođači uglja suočili sa snižavanjem cena, i država mora da podržava rudarske kompanije i radne kolektive, i rubljama i restrukturiranjem kredita.
Eksperti smatraju da će jedna od nosećih konstrukcija budućnosti globalnog energetskog balansa postati nuklearna energija. Do 2050. godine kapacitet nuklearnih elektrana u svetu cìe se skoro udvostručiti. I ovde Rusija može da ojača svoju prednost, ostajući apsolutni lider u nuklearnoj energetici, posedovanjem jedinstvenih kompetencija u celom proizvodnom lancu.
U narednih 15 godina planirano je puštanje u rad nuklearnih elektrana sa više od 29 gigavata snage, uključujući i male nuklearne elektrane. Proizvodnja nuklearne energije će nam sada biti dostupna i na Dalekom istoku i u Sibiru. „Rosatom“ zauzima oko 90% globalnog tržišta izgradnje nuklearnih elektrana. Po celom svetu izgrađeno je 110 pogonskih jedinica nuklearki ruskog dizajna.
Rusija je jedina zemlja na svetu sa kompetencijama u celom lancu nuklearne energije. Izgradnjom elektrana u inostranstvu, ne gradimo samo nove objekte; zajedno sa našim partnerima stvaramo buducìnost energetskog sektora i srodnih industrija, gradecìi čvrstu nacionalnu, ljudsku, naučnu i tehnološku osnovu za razvoj čitavih zemalja.
Na toj osnovi se grade nuklearne elektrane u Egiptu, Bangladešu, Turskoj. Ruski nuklearci imaju nameru da produbljuju saradnju sa zemljama Globalnog juga, po liniji Briksa. Istovremeno, kako je rekao generalni direktor državne korporacije Rosatom Aleksej Lihačev, mi ne prekidamo kontakte sa kompanijama iz SAD i Evrope.
Po ocenama stručnjaka, u narednih 25 godina, proizvodnja električne energije u svetu će se udvostručiti. Oko 85% dodatne potražnje bicìe generisano van takozvanih razvijenih ekonomija, u zemljama Globalnog juga. Ruski energetski sistem je jedan od najvećih na svetu. Naši proizvodni objekti imaju ukupni instalirani kapacitet od skoro 270 gigavata, i ovaj ogromni kompleks radi stabilno i efikasno.
Sa razvojem digitalne ekonomije, uključujući i alate veštačke inteligencije, blokčejn, objekte za čuvanje i obradu podataka, tražnja za električnom energijom će samo rasti. Prema nekim ocenama, potrošnja energije u data centrima širom sveta je vecì uporediva sa potrošnjom energije u teškoj industriji. Zajedno s tim, i na to je ukazao predsednik Putin, kod na se primećuju „lokalni deficiti električne energije, pre svega u rejonima u kojima su u izgradnji veliki industrijski, transportni, logistički projekti“. Ti deficiti moraju da se pokrivaju ubrzanim tempom „kroz razvoj elektroenergetskih mreža, obnavljanje proizvodne opreme i puštanje u rad novih elektrana“. Pritom, istakao je šef države, troškovi energetskih kompanija ne bi trebalo da se mehanički prenose na tarife i da ih snose potrošači. Potrebu za takvim pristupom lako je objasniti: pojava moderne proizvodnje i razvoj novih ekonomskih sektora, u koje moraju da se slivaju kapital, tehnologija i kvalifikovano osoblje, zavise od pristupačnih cena energije.
U septembru, na savetovanju u Vladivostoku, postavljeno je pitanje o postizanju bilansa energije i goriva u Dalekoistočnom federalnom okrugu. Taj sistemski dokument uzima u obzir optimalne izvore energije za svaki region – ugalj, gas, mazut ili vodni resursi. Sada vlada mora da odredi mesto bilansa energije i goriva za celu zemlju i zajedno sa kolegama iz regiona da prirpemi predloge za sve federalne okruge ponaosob.
Učesnici foruma su se posebno bavili danas aktuelnom temom niskougljeničnih goriva, tehnološkim liderstvom u proizvodnji ekološki prihvatljivih izvora energije i pozicijom Rusije na međunarodnim klimatskim pregovorima.
Ministar energetike Sergej Civilev je rekao da naša tenhologija proizvodnje niskougljeničnog goriva ne zaostaje za stranim, a po mnogim pokazateljima je čak i bolja. Za sada je takvo gorivo skuplje od običnog, zato što, po ministrovim rečima, moraju da se obračunaju puni troškovi, uzimajucìi u obzir manju potrošnju goriva i manje emisije, a razlika u ceni može biti pokrivena programom subvencija.
Posebno interesovanje učesnika foruma izazvala je saradnja u ovoj oblasti sa zemljama Jugoistočne Azije i na Arktiku, na koje se stavlja poseban akcenat. Generalni sekretar Asocijacije država Jugoistočne Azije Kao Kim Horn je rekao da su od 2015. godine isporuke nafte i gasa iz Rusije u zemlje Aseana porasle za 50%, a plan energetske saradnje Rusije i Aseana za period 2026-2030. već je donet.
Najbezbednije je prevoziti milione tona ruskog goriva preko Arktika. Za Severni morski put biće formirana trgovačka flota brodova koji mogu da plove u uslovima leda, koju će činiti više od 100 brodova, a postojećih osam nuklearnih ledolomaca dobiće još četiri takva. Po rečima ministra za razvoj Dalekog istoka i Arktika Alekseja Čekunkova, to je „jedinstvena grupa u svetskim razmerama“.
Rusija ima nameru da jača svoje energetsko liderstvo i razvija partnerske odnose u interesima budućih generacija. Sve je više zemalja koje od nas kupuju ne samo energente, već i rusku opremu, iako su je do juče, i oni i mi, nabavljali po skupim cenama u Evropi. Ono što je posebno važno, domaći digitalni servisi već pokrivaju osnovnu potražnju za bušenjem u Rusiji. Kod nas raste proizvodnja rudarske opreme i industrijskih hemikalija, uvode se sopstvena tehnološka rešenja u oblastima usluga i infrastrukturi. Naši razvojni projekti svetske klase potvrđuju da Rusija raspolaže ogromnim inženjerskim potencijalom, ozbiljnim naučno-praktičnim sredstvima u sektoru goriva i energetike, koji su izdržali ispit vremena i dokazali svoju efikasnost u surovim prirodnim i klimatskim uslovima.
Imamo stručnost, iskustvo i znanje da se razvijamo čak i u složenim energetskim sektorima i eksploatišemo teško dostupne rezerve, što je posebno važno za naftnu industriju. I to nećemo raditi sami, već zajedno sa prijateljskim državama koje odlično razumeju geopolitičke rizike.
Prema rečima šefa države, oblasti o kojima se raspravljalo na forumu predstavljaju moćan faktor razvoja. Oni umnogome određuju globalnu konkurentnost zemalja, efikasnost nacionalnih ekonomija, kvalitet života ljudi. Prilikom pravljenja dugoročnih planova za razvoj domacìeg kompleksa goriva i energetike, sve ovo mora biti uzeto u obzir, što vlada, prema njegovim rečima, i pokušava da uradi.
Ruski kompleks goriva i energetike s pravom nazivaju mocìnim pokretačme domaće industrije i nauke. Energetske kompanije i istraživački instituti, zajedno sa vladinim agencijama, bave se razvojnim izazovima strateškog sektora, koordinišucìi konkretne korake i dobijajucìi podršku. Takva saradnja omogućava našoj zemlji da samouvereno ide ka tehnološkom liderstvu. Rusija, kako je rekao Vladimir Putin, ima nameru da jača svoje pozicije kao svetskog energetskog lidera, da razvija partnerske odnose za izgradnju pravednijeg i održivijeg modela globalne energetike u interesima budućih generacija.
Učesnici međunarodnog foruma su istakli da ruska „Energetska nedelja“ ima posebnu prednost jer daje podsticaj razvoju međuetničke interakcije na ravnopravnim i obostrano korisnim uslovima, za razliku od onih koji su spremni da profitiraju iz teškocìa i problema koji su zahvatili Evropu.
Svetska tržišta su u problemu, a mnoge zemlje koje su navikle da žive mirno, da ranije napune skladišta gasom i naftom i da ne razmišljaju o tome odakle da uzmu energente „za crne dane“, odjednom su shvatile da su ti „crni dani“ za njih već došli. A koliko će trajati, niko ne može da kaže.
Rusija baca svetu potonulom u energetsku krizu „pojas za spasavanje“, predlažući kompleksnu tehnološku saradnju, koja ne zavisi od sankcija i spoljašnjeg pritiska.
Pravo partnerstvo, zasnovano na razmeni znanja, iskustva i stvaranju industrijskih saveza, trebalo bi da zaštiti od šokova i ojača energetsku bezbednost, od koje direktno zavisi stanje globalne ekonomije.
