Nestajanje
Knjiga Branislava GULANA, ,,Ruralne sredine u Srbiji - Spasavanje sela, varošica i države'' (202)

U Srbiji duplo veći javni dug nego pre deceniju i po!

    Prema raspoloživim podacima na dan 30. septembar 2026. godine, koji su prikazani u evrima prema kursu na dan 30. septembar 2026. godine, u periodu posle 20. decembra 2000. godine ukupno je ugovoreno 54.589,6 miliona evra po osnovu kreditnih zaduženja države (uključuje kreditna zaduženja Republike Srbije, lokalne samouprave, Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza RS i Fonda za razvoj Republike Srbije), po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,12 odsto i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i dva meseca;

·   Takođe, na dan 30. septembar 2026. godine, koji su prikazani u evrima prema kursu na dan 30. septembar 2026. godine, u periodu posle 20. decembra 2000. godine, ukupno je ugovoreno 4.739,1 milion evra po osnovu kreditnih zaduženja po kojima je država garant, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,33 odsto i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 12 godina;

·   Prema stanju na dan 30. septembar 2026. godine, preostali deo duga koji se odnosi na AP Kosovo i Metohija ukupno iznosi 59,81 milion evra!

·   Ministar finansija i prvi potpedednik tehničke Vlade Siniša Mali:“Jačina ekonomije se meri po visini BDP, on je vrednost svega što se proizvede u roku od godinu dana. Ove godine BDP će biti oko 97 milijardi evra, dok je 2012. godine bio oko 35 milijardi evra. Naša ekonomija je danas oko tri puta jača nego pre 14 godina. Kada se uporedi učešće javnog duga u BDP, on je ove godine 43,7 odsto, dok je 2012. godine bio iznad 50 odsto, naveo je Mali na TV Blic i za javnost.

·   Srbija ove 2026. godine će imati stopu rasta između 3,5 i 3,7 odsto, te da ćemo biti u top tri ekonomije Evrope, dok sledeće godine, kako kaže, Ekspo 2027 treba da doprinese rastu od preko četiri odsto, pa će Srbija biti među prvima po toj stopi rasta na evropskom kontinentu;

·   Značajan uspeh je stabilan devizan kurs, koji je doprineo očuvanju životnog standarda građana!

·   Narodna banka Srbije je, nakon sprovedenih kontrolnih aktivnosti i izrečene privremene mere, a u cilju zaštite deponenata i drugih poverilaca i sprečavanja širenja bilo kakvih negativnih efekata na društvo i privredu, dana 30. oktobra oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd;

·   BDP Srbije ove 2026. godine biće oko 97 milijardi evra!

Branislav GULAN

Ekonomski rast Srbije ubrzaće na 3,1 odsto u 2026. i 3,7 odsto u 2027. godine!?

Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju septembra 2026. godine iznosile 29.859,2 miliona evra. U odnosu na kraj avgusta 2026. godine smanjene su za 946,2 miliona evra! Ovaj iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase M1 od 152,4 odsto i 6,7 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko iznad standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama, javlja Svetska banka!

·   Neto devizne rezerve (bruto devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu po osnovu aranžmana i drugim osnovima) na kraju septembra 2026.godine iznosile su 25.558,2 miliona evra. U odnosu na kraj avgusta smanjene su za 769,8 miliona evra, piše u saopštenju Kabineta guvernera NBS namenjenog javnosti, 12. oktobra 2026. godine;

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu izmirenja deviznih obaveza države u ukupnom iznosu od 400,2 miliona evra, kao i po osnovu intervencija Narodne banke Srbije na domaćem deviznom tržištu neto prodajom deviza u iznosu od 230,0 miliona evra (kupovina deviza u iznosu od 90,0 miliona evra ugovorena krajem avgusta je izvršena/saldirana, odnosno imala efekat na priliv deviza u septembru, dok je od neto prodaje 380,0 miliona evra iz septembra na devizne rezerve u ovom mesecu 2026. godine efektuirano 320,0 miliona evra odliva, jer se prodaja u iznosu od 60,0 miliona evra, zaključena na kraju septembra, saldira i ima efekat na odliv deviza u oktobru). Prodaja deviza Narodne banke Srbije, prisutna u drugoj polovini meseca, bila je uslovljena, u najvećoj meri, pojačanom deviznom tražnjom radi uvoza energenata (pre svega nafte) na međunarodnom tržištu, a po visokim cenama usled tenzija na Bliskom istoku.

Prilivi u devizne rezerve tokom septembra ostvareni su po osnovu upravljanja deviznim rezervama, donacija, i drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 65,5 miliona evra.

Tržišni efekti bili su negativni u iznosu od 381,5 miliona evra, i posledica su kretanja na međunarodnim tržištima – smanjenja cene zlata u američkim dolarima za 8,5 odsto, dok je u suprotnom smeru delovalo jačanje američkog dolara u odnosu na evro za 2,3 odsto.

Rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, su na kraju septembra iznosile rekordnih 55.142,3 kilograma i imale su vrednost od 6.531,4 miliona evra, što je činilo 21,9 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom septembra količina zlata u deviznim rezervama povećana je za 150,5 kilograma kupovinom 12 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije SERBIA ZIJIN COPPER. Vrednost zlatnih rezervi je u septembru smanjena za 427,7 miliona evra, usled delovanja tržišnih faktora!

Posmatrano od početka godine, kupljene su 2,6 tone zlata na domaćem tržištu, i vrednost zlatnih rezervi je povećana za 335,7 miliona evra usled pomenute kupovine zlatnih poluga, dok su tržišni efekti bili gotovo neutralni (smanjenje cene zlata u američkim dolarima za 3,1 odsto kompenzovano je jačanjem dolara u odnosu na evro za 3,6 odsto na međunarodnom tržištu);

***

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u septembru 2026. godine iznosio je 432,4 miliona evra, dok je od početka godine obim trgovine devizama iznosio 6.925,4 miliona evra!

·   U septembru 2026. godine zabeleženo je nominalno slabljenje dinara prema evru od 0,1 odsto, dok je tokom prvih devet meseci 2026. godine dinar nominalno oslabio prema evru za 0,2 odsto!

·   Narodna banka Srbije je na međubankarskom deviznom tržištu u septembru 2026. godine neto prodala 380,0 miliona evra usled povećane tražnje za devizama domaćih kompanija uvoznika energenata. Od početka godine, na međubankarskom deviznom tržištu NBS je neto prodala 475,0 miliona evra radi održavanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru;

NBS: Zaštićena prava poverilaca i štediša banke i očuvana stabilnost finansijskog sektora!

·   Narodna banka Srbije je, nakon sprovedenih kontrolnih aktivnosti i izrečene privremene mere, a u cilju zaštite deponenata i drugih poverilaca i sprečavanja širenja bilo kakvih negativnih efekata na društvo i privredu, dana 30. oktobra oduzela dozvolu za rad ALTA BANCI a.d. Beograd. Istovremenim donošenjem rešenja o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nad tom bankom, Narodna banka Srbije je upravljanje nad njom prenela na Agenciju za osiguranje depozita, a protiv banke, njenih akcionara i organa upravljanja, kao i drugih odgovornih lica pokrenuti su odgovarajući postupci;

Narodna banka Srbije je, nakon sprovedenih kontrolnih aktivnosti i izrečene privremene mere, a u cilju zaštite deponenata i drugih poverilaca i sprečavanja širenja bilo kakvih negativnih efekata na društvo i privredu, 30. oktobra 2026. godine oduzela dozvolu za rad Alta banci a.d. Beograd!

Istovremenim donošenjem rešenja o ispunjenosti uslova za pokretanje stečajnog postupka nad tom bankom, Narodna banka Srbije je upravljanje nad njom prenela na Agenciju za osiguranje depozita, a protiv banke, njenih akcionara i organa upravljanja, kao i drugih odgovornih lica pokrenuti su odgovarajući postupci.

Na ovaj način obezbeđeno je da imovina ove banke ostane pod nadzorom i da se onemogući njeno rasipanje, kako bi svi poverioci, a na prvom mestu fizička lica i privreda koji su deponenti banke, bili u mogućnosti da ponovo u što kraćem roku raspolažu svojim sredstvima!

·   Štediše ove banke biće blagovremeno, u što kraćem roku, obaveštene kod koje banke će moći da podignu svoje depozite do osiguranog iznosa od 50.000 evra, kao i o načinu  prijave ostalih svojih potraživanja i o njihovoj isplati;

Navedeni postupak ni na koji način ne oslobađa dužnike banke njihovih obaveza, pri čemu ova lica mogu očekivati jasne instrukcije o načinu izmirenja svojih obaveza prema banci nakon pokretanja stečajnog postupka.

Ono što je ključno u ovom trenutku je da svi poverioci i klijenti banke razumeju da se ovim postupkom štite njihova prava, ali i da se time čuva finansijska stabilnost bankarskog sektora i finansijskog tržišta što je sve preduslov za dalje redovno funkcionisanje celokupne ekonomije Srboije.  Zaštita deponenata i njihovih potraživanja je prioritet i da bi se ona podigla i održala na najvišem mogućem nivou neophodno je svemu pristupiti informisano, pri čemu će i Narodna banka Srbije i Agencija za osiguranje depozita uložiti maksimalne napore da se ceo postupak sprovede u što kraćem roku, transparentno i uz uzimanje u obzir svih efekata na sve učesnike na tržištu, piše u saopštenju iz Kabineta Narodne banke Srbije.

·   Kori Udovički otkrila šta je prethodilo slomu Alta banke: „Neko se uplašio posle izbora, a NBS je morala ranije da reaguje“!? Bivša guvernerka upozorava na nerazjašnjeno poreklo kapitala, centralizaciju odlučivanja i moguće propuste u nadzoru banke!

·   Kori Udovički kaže da je NBS posle izbora morala ranije da pojača nadzor zbog mogućeg odliva kapitala iz Alta banke i da spreči prebacivanje novca. Smatra da je ključni problem nepošteno poslovanje, a ne izbori;

·   Ukazuje na nerazjašnjeno poreklo i kvalitet kapitala, kao i na centralizovano odlučivanje i strah u NBS. Poručuje da građani nemaju razloga za brigu jer je širi bankarski sistem stabilan;

Nakon parlamentarnih izbora, NBS je morala da pojača nadzor zbog mogućnosti odliva kapitala, kaže bivša guvernerka Kori Udovički i ističe da su ključna pitanja kako je Alta banka došla u situciju da tako loše posluje i zašto nadležni nisu odmah reagovali.

Ukazuje na nerazjašnjeno poreklo kapitala banke, ali i, kako tvrdi, centralizovano odlučivanje i atmosferu straha u NBS. Naglašava da je bankarski sistem stabilan. Da bi se izazvala šira finansijska kriza, neko bi morao ozbiljno da se potrudi oko toga, ističe Udovički.Udovički je, povodom oduzimanja dozvole za rad Alta banci, poručila da građani nemaju razloga za zabrinutost kada je reč o stabilnosti šireg finansijskog sistema. Podseća da su tokom fiskalne konsolidacije i saradnje sa MMF-om od 2014. do 2016. godine uspostavljeni mehanizmi koji su pomogli da se izbegne finansijska kriza, kao i da su Narodna banka Srbije i Ministarstvo finansija zadržali instrumente za očuvanje stabilnosti. „Sada bi nekakvo krizno dešavanje morao neko da se trudi da napravi u širem smislu, a poluge intervencije i od strane Narodne banke i od strane Ministarstva finansija su u rukama koje su ovo vodile već više od decenije“, rekla je Udovički gostujući u Dnevniku RTS-a.

Govoreći o oduzimanju dozvole Alta banci, Udovički izdvaja dva pitanja – kako je banka došla u situaciju da tako loše posluje i zašto nadležni nisu ranije preduzeli mere kojima bi se sprečio odliv novca.Smatra da je u prethodnih nedelju dana izgubljena prilika da se zaustavi prebacivanje sredstava na račune povezanih lica ili u inostranstvu. „Nije Narodna banka poštansko sanduče. Ona je jedna ogromna institucija u kojoj svaki sektor – to su tri od ova četiri sektora koja vode članovi Izvršnog odbora, odnosno viceguverneri – svakoga dana gleda neki deo poslovanja te banke“, istakla je Udovički.

Nerazjašnjeno poreklo kapitala!

Udovički navodi da je Alta banka u junu 2026. Godine prijavila adekvatnost kapitala od 17,92 odsto, ali da je ključno pitanje poreklo i kvalitet tog kapitala. Ukazuje i na poslednju dokapitalizaciju banke, za koju tvrdi da poreklo uloženih sredstava nije bilo poznato, uz napomenu da nema sve podatke na osnovu kojih bi mogla da utvrdi eventualne propuste nadzora. „Problem je u tome odakle je taj kapital došao i kakvog je on bio kvaliteta. I tu je trebalo da sam sektor nadzora nad bankama, poslovanjem finansijskog sektora, to utvrdi“, rekla je Udovički. Ukazuje i na postupanje Evropske centralne banke (ECB) u vezi sa učešćem Alta pej sistema u Adiko banci. Prema njenim rečima, ECB je suspendovala glasačka prava povezana sa tim učešćem zbog nejasnoća u pogledu vlasništva i porekla kapitala.

ECB stopirala glasačka prava Alta banke u Adiko banci!

„Evropska centralna banka je zapravo zaustavila prava glasanja Alta banke, Alta pej sistema, to je vlasnik, ja mislim, sada nisam zapamtila sve odnose, ali zaustavila je pravo glasanja Alta banke, ili vlasnika Alta banke, u sistemu Adiko, gde su oni kupili učešće“, navela je Udovički. Kako je objasnila, razlog za takvu odluku bile su nedoumice o tome ko zapravo ima pravo glasa u vlasničkoj strukturi. „Nama nije jasno ko to ovde glasa“, prenela je Udovički obrazloženje Evropske centralne banke. Kaže da su na rizike povezane sa Alta bankom ukazivali i predstavnici Centra za visoke ekonomske studije u kojem ona radi, tokom septembarske posete predstavnika Evropske komisije.

Oduzimanje dozvole instituciji elektronskog novca ALTA GROUP DOO BEOGRAD, sredstva korisnika platnih usluga su zaštićena i obezbeđeno je uredno izvršavanje obaveza

Izvršni odbor Narodne banke Srbije je, na sednici održanoj 2. novembra 2026. godine oduzeo dozvolu za izdavanje elektronskog novca instituciji elektronskog novca „ALTA GROUP DOO BEOGRAD“, kojom je obuhvaćeno i pružanje platnih usluga. Narodna banka Srbije ističe da ova odluka nema uticaja na stabilnost finansijskog sistema Republike Srbije, budući da „ALTA GROUP DOO BEOGRAD“ nije banka i ne prima depozite građana i privrede.

Narodna banka Srbije je, u skladu sa svojim nadležnostima, blagovremeno preduzela sve potrebne aktivnosti kako bi obezbedila zaštitu sredstava korisnika platnih usluga i uredno izvršavanje obaveza „ALTA GROUP DOO BEOGRAD“ po osnovu platnih naloga koje je ova institucija primila od korisnika platnih usluga, platnih transakcija obavljenih platnim karticama kod trgovaca kao i prema imaocima elektronskog novca.  Odluka je doneta kao automatska posledica oduzimanja dozvole za rad ALTA banci a.d. Beograd, nakon što je u skladu sa Zakonom o platnim uslugama ocenjeno da ova institucija elektronskog novca više ne ispunjava propisane uslove, u smislu dobre poslovne reputacije, koju mora da ispuni lice s kvalifikovanim učešćem, radi obezbeđenja stabilnog i sigurnog poslovanja institucijom elektronskog novca, pri čemu se pored ocene poslovne reputacije kvalifikovanog vlasnika – fizičkog lica, ceni i ocena članova organa upravljanja kvalifikovanog vlasnika – pravnog lica i lica koja su s tim pravnim licem blisko povezana.

Fizička lica i privredni subjekti koji su koristili usluge ove institucije elektronskog novca, mogu nesmetano nastaviti iste da koriste putem servisa drugih finansijskih institucija (banaka, institucija elektronskog novca i platnih institucija) koje posluju na teritoriji Republike Srbije. Navedeni postupak ni na koji način ne oslobađa dužnike institucije elektronskog novca njihovih obaveza, pri čemu ova lica mogu očekivati jasne instrukcije o načinu izmirenja svojih obaveza prema instituciji. Ovim oduzimanjem dozvole za izdavanje elektronskog novca i pružanje platnih usluga, štite se korisnici platnih usluga i imaoci elektronskog novca, ali i eventualno narušavanje stabilnog i redovnog funkcionisanje platnog prometa, piše u saopštenju Izvršnog odbora Narodne banke Srbije.

Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (JTOK) objavilo je da su uhapšene tri osobe u slučaju Alta banke, a da se D.M sumnjiči da je iz trezora iznosio novac i to – 45 milijardi dinara, što je više od 380 miliona evra. Ranije je potvrđeno da je uhapšen Davor Macura i da je zadržan u policiji. Njegov advokat je naveo da će biti saslušan u JTOK. Tužilaštvo navodi da je izvršen pretres Alta banke ali i u stambenog prostora D.M. Za sve tri osobe određeno je zadržavanje do 48 sati.

Hapšenje odgovornih u ,,Alta banci“

Po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u saradnji sa policijskim službenicima UÊP, SBPOÊ i Odeljenja za suzbijanje organizovanog finanijskog kriminala, danas su lišena slobode tri lica i to odgovorno lice „Alta banke“ a.d. Beograd, D.M, direktor Odeljenja trezora i upravljanja gotovinom „Alta banke“ a.d. G.M. i saradnik za trezorsko poslovanje „Alta banke“ a.d. I.P, navodi se u saopštenju ovog tužilaštva.Dana 31. oktobra i 1. novembra 2026. godine u prostorijama „Alta banke“ a.d, po nalogu Javnog tužilaštva za organizovani kriminal izvršeni su pretresi u prostorijama „Alta banke“ a.d. i stambenom prostoruosumnjičenog D.M. Pretresom prostorija „Alta banke“ a.d, izvršen je popis gotovog novca trezoru.

Za osumnjičenog D.M. postoje osnovi sumnje da je izvršio krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica iz čl 227 stav 3 u vezi sa stavom 1 ÊZ, dok su ostali osumnjičeni pomogli u izvršenju navedenog krivičnog dela. Kako se dodaje, postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni D.M. je u prethodnom periodu do 31. 10. 2026. godine, izvršio napred navedeno krivično delo, tako što je prekoračio granice svog ovlašćenja u čemu su mu stvaranjem uslova za izvršenje krivičnog dela pomogli osumnjičeni G. M i I.P, kao lica zadužena za neposredno rukovanje vrednostima u trezoru „Alta banke“ a.d, tako što su mu predavali kartice za ulazak u trezor ili su mu svojim karticama i prisustvom omogućavali neovlašćene ulaske u trezor „Depo“, prilikom kojih je D. M. iz istog iznosio novac i na taj način pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od oko 45 milijardi dinara. MUP je naknadno saopštio da reč o iznosu od 45.556.596.250 dinara.

Da li je Narodna banka mogla ranije da reaguje?

Kori Udovički ocenjuje da je NBS u najvećem delu bankarskog sistema obavljala svoj posao, ali da slučaj Alta banke pokazuje ozbiljne probleme. Posebno ukazuje na pitanje prebacivanja novca iz trezora Ministarstva finansija u privatnu banku i na potrebu da se utvrdi ko je to dozvolio. Ističe da je slučaj Alta banke pojedinačan, iako ne jedini, i da se Narodna banka Srbije nije tako odnosila prema celom sistemu.“Opet se vraćam na to: sistem je bezbedan“, naglasila je Udovički. „Uzrok nije u izborima, već u nepoštenom poslovanju“

Na pitanje da li bi do problema u Alta banci došlo i da nije bilo parlamentarnih izbora, Kori Udovički je ocenila da uzrok krize nije u izborima, već u, kako tvrdi, nepoštenom poslovanju. Smatra da je promena vlasti nakon izbora izazvala strah kod onih koji su bili uključeni u takve poslove, što je, prema njenoj oceni, pokrenulo dešavanja koja su dovela do krize u banci. „Ova se situacija ne bi desila da ovde neko nije nepošteno radio!? Ali pošto su bili parlamentarni izbori, onda se taj neko uplašio i onda je to krenulo da remeti“, rekla je Udovički.

Udovički smatra da je NBS, naročito nakon parlamentarnih izbora, morala da pojača nadzor zbog mogućnosti odliva kapitala. Po njenim rečima, ukoliko su tačni navodi koje je u javnost izneo advokat Ivan Ninić o prebacivanju sredstava na račun u Severnoj Makedoniji, NBS je mogla da ograniči međunarodni platni promet banke, bez prekida njenog poslovanja u zemlji. „To je jedna odluka Narodne banke koja postoji još od 2007. godine. Niko o tome nije morao da čuje, nije moralo da se napravi panika. Banka bi mogla da nastavi da posluje u zemlji, a da oni imaju pojačani nadzor“, objasnila je Udovički.

Odgovornost viceguvernera i način odlučivanja

Komentarišući informaciju da su četiri viceguvernera upozorila na nepravilnosti i pozvala tužilaštvo da reaguje, Udovički postavlja pitanje zašto problemi nisu ranije uočeni i zaustavljeni. Kao moguće objašnjenje navodi izrazitu centralizaciju odlučivanja u Narodnoj banci i atmosferu straha, o kojoj, kako kaže, ima saznanja iz ranijih pokušaja saradnje sa tom institucijom.“Ja moram da kažem da se meni čini, ili je to cinična naivnost, da će oni sada da skinu sa sebe odgovornost, a svako od njih je morao da vidi deo sistema“, ocenila je Udovički. To ukazuje i na činjenicu da je, tvrdi Udovički, odlučivanje u NBS centralizovano i da „tamo vlada strah“. „Zaposleni u NBS da poštuju zakon, a ne pogrešna uputstva“! Udovički ističe da zaposleni u institucijama treba da postupaju u skladu sa svojim zakonskim obavezama, nezavisno od promena vlasti. „Ja pozivam zaposlene u Narodnoj banci Srbije da se sete da je njihova odgovornost pred zakonom, a ne za slušanje rukovodstva ukoliko ono daje pogrešna uputstva“, poručila je za javnost Kori Udovički!

Dug Srbije i njegovo vraćanje…

·   Koliko je nasleđeno duga Srbije i vreme kada treba da se vrati?

Bilo je pitanje autora teksta ZA NADLEŽNE U NBS, O DUGOVIMA SRBIJE, a evo i njihovih odgovora, datih priređivaču teksta Branislavu GULANU, analitičaru i publicisti.

Deo dugova nastalih u vreme bivše SFRJ po osnovu ugovora potpisanih sedamdesetih i osamdesetih godina XX veka, koji je preuzela SR Jugoslavija, odnosno Republika Srbija, reprogramiran je u periodu od 2002. do 2009. godine, kada su regulisane obaveze prema Svetskoj banci (IBRD krediti), stranim komercijalnim bankama (Londonski klub poverilaca), Evropskoj uniji (novi kredit za vraćanje starog duga prema Evropskoj investicionoj banci), Banci za razvoj Saveta Evrope (CEB), Eurofima-i, stranim državama (Pariski klub poverilaca), Češkoj i Slovačkoj (stari klirinški dug), kao i prema Kuvajtu.

Iz ovog perioda, još uvek nije regulisan dug prema Libiji!

·   Dug Republike Srbije po obavezama nastalim u periodu bivše SFRJ (uključujući dug korisnika sa teritorije AP Kosovo i Metohija) ukupno je iznosio 5.048,33 miliona evra, i to:

·   1.815,39 miliona evra prema Svetskoj banci (od ovog iznosa, Republika Srbija od 24. avgusta 2009. godine ne servisira deo duga AP Kosovo i Metohija u iznosu od 381,21 milion evra);

·   1.673,44 miliona evra (posle otpisa) prema Pariskom klubu poverilaca;

·  948,85 miliona evra (posle otpisa) prema Londonskom klubu poverilaca – dug otplaćen u celosti 30. aprila 2018. godine;

·   331,44 miliona evra prema Kuvajtu;

·   223,80 miliona evra prema Evropskoj uniji – dug otplaćen u celosti 17. oktobra 2016. godine;

·   32,17 miliona evra prema CEB-u – dug otplaćen u celosti 1. decembra 2011. godine,

·   17,89 miliona evra prema Češkoj i Slovačkoj (stari klirinški dug) – dug otplaćen u celosti 10. juna 2019 (Češka), odnosno 14. februara 2020. godine (Slovačka), i

·   5,35 miliona evra prema Eurofima-i – dug otplaćen u celosti 30. aprila 2007. godine!

Prema stanju na dan 30. septembar 2026. godine, preostali dug Republike Srbije iz perioda SFRJ ukupno iznosi 700,32 miliona evra, od čega:

· 288,72 miliona evra prema Svetskoj banci – ostatak duga treba da se vrati do 2031. godine;

· 279,03 miliona evra prema Pariskom klubu poverilaca – ostatak duga treba da se vrati do 2041. godine, i

· 132,57 miliona evra prema Kuvajtu – ostatak duga treba da se vrati do 2034. godine; 

·   Prema raspoloživim podacima na dan 30. septembar 2026. godine, koji su prikazani u evrima prema kursu na dan 30. septembar 2026. godine, u periodu posle 20. decembra 2000. godine ukupno je ugovoreno 54.589,6 miliona evra po osnovu kreditnih zaduženja države (uključuje kreditna zaduženja Republike Srbije, lokalne samouprave, Agencije za osiguranje i finansiranje izvoza RS i Fonda za razvoj Republike Srbije), po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,12 odsto i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i dva meseca.

Posmatrano po godinama, kreditna zaduženja Republike Srbije iznose:

·   2002. godina – ukupno ugovoreno 433,3 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,16% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 18 godina i osam meseci;

·   2003. godina – ukupno ugovoreno 369,7 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,33% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 19 godina i sedam meseci;

·   2004. godina – ukupno ugovoreno 350,8 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,74% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 20 godina;

·   2005. godina – ukupno ugovoreno 134,8 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,56% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 19 godina i osam meseci;

·   2006. godina – ukupno ugovoreno 299,1 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,76% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 16 godina i jedan mesec;

·   2007. godina – ukupno ugovoreno 115,1 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,56% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 16 godina i četiri meseca;

·   2008. godina – ukupno ugovoreno 161,7 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,69% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 20 godina i sedam meseci;

·   2009. godina – ukupno ugovoreno 2.130,6 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,24% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 17 godina i 11 meseci;

·   2010. godina – ukupno ugovoreno 1.308,3 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,50% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 18 godina i tri meseca;

·   2011. godina – ukupno ugovoreno 2.088,8 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,76% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 12 godina i jedan  mesec;

·   2012. godina – ukupno ugovoreno 2.122,9 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 5,49% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od osam godina i osam meseci;

·   2013. godina – ukupno ugovoreno 3.846,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,23% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od devet godina i šest meseci;

·   2014. godina – ukupno ugovoreno 1.902,2 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,83% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 17 godina i dva meseca;

·   2015. godina – ukupno ugovoreno 235,1 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 0,75% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 20 godina i sam meseci;

·   2016. godina – ukupno ugovoreno 1.423,4 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,90% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 12 godina i tri meseca;

·   2017. godina – ukupno ugovoreno 880,4 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,38% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 18 godina i četiri meseca;

·   2018. godina – ukupno ugovoreno 672,2 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,30% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 21 godinu i šest meseci;

·   2019. godina – ukupno ugovoreno 3.997,8 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,63% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 15 godina i dva meseca;

·   2020. godina – ukupno ugovoreno 4.989,7 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,06% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od dvet godina i devet meseci;

·   2021. godina – ukupno ugovoreno 5.617,8 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,20% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i tri meseca;

·   2022. godina – ukupno ugovoreno 5.716,6 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,84% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 10 godina i 10 meseci;

·   2023. godina – ukupno ugovoreno 3.954,1 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 5,61% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 11 godina i devet meseci;

·   2024. godina – ukupno ugovoreno 4.022,3 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,07% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 20 godina i dva meseca;

·   2025. godina – ukupno ugovoreno 3.448,3 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,02% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 10 godina i osam meseci;

·   do oktobra 2026. godine – ukupno ugovoreno 4.358,7 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,59% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 10 godina i devet meseci;

Takođe, prema raspoloživim podacima na dan 30. septembar 2026. godine, koji su prikazani u evrima prema kursu na dan 30. septembar 2026. godine, u periodu posle 20. decembra 2000. godine, ukupno je ugovoreno 4.739,1 milion evra po osnovu kreditnih zaduženja po kojima je država garant, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,33 odsto i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 12 godina;

 Posmatrano po godinama, kreditna zaduženja po kojima je država garant iznose:

·   2000. godina – ukupno ugovoreno 36,4 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,00% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od devet godina i šest meseci;

·   2001. godina – ukupno ugovoreno 284,1 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,44% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 11 godina;

·   2002. godina – ukupno ugovoreno 115,7 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,05% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 12 godina i četiri meseca;

·   2003. godina – ukupno ugovoreno 75,9 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,41% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i tri meseca;

·   2004. godina – ukupno ugovoreno 10,6 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,03% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 10 godina;

·   2005. godina – ukupno ugovoreno 209,1 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,73% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i četiri meseca;

·   2006. godina – ukupno ugovoreno 156,0 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,46% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 16 godina i osam meseci;

·   2007. godina – ukupno ugovoreno 204,8 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,53% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 19 godina i 11 meseci;

·   2008. godina – ukupno ugovoreno 35,9 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 6,45% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 11 godina i devet meseci;

·   2009. godina – ukupno ugovoreno 200,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,42% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 10 godina;

·   2010. godina – ukupno ugovoreno 435,7 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,43% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i četiri meseca;

·   2011. godina – ukupno ugovoreno 477,6 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,53% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 11 godina i dva meseca;

·   2012. godina – ukupno ugovoreno 418,6 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 4,19% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od osam godina i 11 meseci;

·   2013. godina – ukupno ugovoreno 3,8 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,28% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 19 godina i 11 meseci;

·   2014. godina – ukupno ugovoreno 50,1 milion evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,28% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od devet godina i tri meseca;

·   2015. godina – ukupno ugovoreno 200,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,00% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i šest meseci;

·   2016. godina – ukupno ugovoreno 18,3 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,00% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od devet godina i pet meseci;

·   2017. godina – ukupno ugovoreno 124,6 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 0,82% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 14 godina i šest meseci;

·   2018. godina – ukupno ugovoreno 22,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 0,75% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 14 godina i šest meseci;

·   2019. godina – ukupno ugovoreno 100,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 0,86% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 15 godina;

·   2020. godina – ukupno ugovoreno 40,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 0,48% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina i pet meseci;

·   2021. godina – ukupno ugovoreno 40,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 1,00% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 13 godina;

·   2022. godina – ukupno ugovoreno 93 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 2,79% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 12 godina i dva meseca;

·   2023. godina – ukupno ugovoreno 650,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 5,33% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od pet godina i 11 meseci;

·   2024. godina – ukupno ugovoreno 341,2 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,93% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 10 godina i sedam meseci;

·   2025. godina – ukupno ugovoreno 132,0 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,46% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 11 godina i sedam meseci;

·   do oktobra 2026. godine – ukupno ugovoreno 263,9 miliona evra, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,30% i sa prosečno ponderisanim rokom otplate od 12 godina;

 Koliko još ima duga Kosova i Metohije, i kada dospeva vraćanje?

·   Republika Srbija, preko Narodne banke Srbije kao agenta države, redovno servisira svoj dug prema stranim poveriocima, uključujući i deo duga koji se odnosi na AP Kosovo i Metohija.

U okviru reprogramiranih obaveza Republike Srbije, deo duga AP Kosovo i Metohija iznosio je 936,10 miliona evra (uključujući 381,21 milion evra koji Republika Srbija ne servisira od 24. avgusta 2009. godine).

·   Prema stanju na dan 30. septembar 2026. godine, preostali deo duga koji se odnosi na AP Kosovo i Metohija ukupno iznosi 59,81 milion evra, od čega:

·   51,49 miliona evra prema Pariskom klubu poverilaca;

·   7,76 miliona evra prema Kuvajtu;

·   563,27 hiljada evra prema Svetskoj banci, navodi se u pisanom saopštennju iz NBS za Štajerske novice!

Pisanje drugih o dugovima Srbije!

Javni dug Srbije je na kraju avgusta ove godine bio je 41,93 milijarde evra, što je 43,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija.

·   Na kraju jula 2026. godine javni dug je iznosio 41,82 milijarde evra, a njegovo učešće u BDP-u bilo je 43,2 odsto.

Javni dug je na kraju prošle godine bio 39,34 milijarde evra, odnosno 43,7 odsto BDP-a;

Spoljnotrgovinska robna razmena Srbije u periodu januar-avgust 2026. godine iznosila je 52,5 milijardi evra, što je rast od 6,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Izvezeno je robe u vrednosti 23,7 milijardi evra, što je povećanje od 8,8 odsto, dok je uvoz povećan 4,6 odsto, na 28,8 milijardi evra.

Deficit je iznosio 5,1 milijardi evra i manji je 11,3 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine.

·   Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 82,3 odsto i veća je od pokrivenosti u istom periodu prethodne godine, kada je iznosila 79,1 odsto.

·   Spoljnotrgovinska robna razmena bila je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini. Zemlje članice Evropske unije čine 58,3 odsto ukupne razmene.

·   Srbiji su drugi po važnosti partner zemlje CEFTA, sa kojima je imala suficit u razmeni od oko 2,2 miliona evra, što je rezultat uglavnom izvoza žitarica i proizvoda od njih, pića, drumskih vozila, medicinskih i farmaceutskih proizvoda, električnih mašina i aparata. Izvoz u te zemlje bio je 3,2 miliona evra, a uvoz oko milion evra;

Kako se kretao javni dug Srbije od 2012. godine i u čijim je on rukama?

U odnosu na jul 2026. godine, javni dug Srbije povećan je u avgustu za 10,5 milijardi dinara. Prema podacima Uprave za javni dug, na kraju avgusta iznosio je 41,93 milijarde evra, što je 43,3 odsto BDP-a;

Tokom avgusta nije bilo emisije državnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu, ali jeste bilo zajmova. Po tom osnovu samo u avgustu 2026. godine povučeno je 30,9 milijardi dinara!

 Gotovo 80 odsto duga Srbije je u stranoj valuti. Direktne obaveze države su na kraju avgusta 2026. godine iznosile su 40,24 milijarde evra. Od toga je unutrašnji dug 10,99 milijardi, a spoljni gotovo tri puta veći i iznosi 29,25 milijardi evra!

Tu su i indirektne obaveze, odnosno garancije koje je država dala. One su ukupno 1,68 milijardi evra. Nešto više od 600 miliona evra je indirektni dug u zemlji, isključivo prema poslovnim bankama. Nešto više od milijardu evra je spoljni indirektni dug, precizno 1,07 milijardi.

Kako se kretao dug Srbije i u čijim rukama je naš dug?

Poređenja radi, javni dug Srbije je na kraju 2000. godine iznosio 14,2 milijarde evra. To je, međutim, bilo gotovo 180 odsto vrednosti BDP-a. Na kraju avgusta 2026. godine iznosio je 41,9 milijardi ili tri puta više, ali je udeo u BDP-u drastično drugačiji. Iznosi 43,3 odsto.

·   Kretanje javnog duga u poslednjih dve i po decenije pokazuje smanjenje duga i nominalno, a naročito u odnosu na BDP. Već 2006. godine, dakle šest godina nakon petooktobarskih promena, udeo duga se u bruto domaćem proizvodu smanjio na samo 30 odsto. Nominalno dug je na kraju te godine iznosio 9,3 milijarde evra;

 · Najniži dug Srbija je imala na kraju 2008. Njegovo učešće se u odnosu na BDP smanjilo na samo 25,8 odsto, a dug je iznosio samo 8,8 milijardi evra!

 Više nego udvostručen u odnosu na 2012. godinu!

 · Od naredne godine kreće njegov ubrzani rast. Na kraju 2012. godine dug je iznosio 17,7 milijardi evra, što znači da se država za ove četiri godine zadužila za gotovo devet milijardi dinara.

 Dve godine kasnije, dakle na kraju 2014. udeo duga u poređenju sa BDP-om popeo se iznad kriterijuma iz Mastrihta. Iznosio je 63,4 odsto. Najveći je bio godinu kasnije kada je država otpočela proces fiskalne konsolidacije.

·   Na kraju 2015. godine dug je iznosio nominalno 24,8 milijardi dinara, a udeo je bio 67,2 odsto!

·   Dakle, u odnosu na 2012.godinu na koju se predstavnici vlasti gotovo svakodnevno pozivali u izbornoj kampanji 2026. godine, dug države je danas dva i po puta veći. Tada je iznosio pomenutih 17,7 milijardi, danas je gotovo 42 milijarde evra. Kada se, međutim, poredi njegov udeo u BDP-u, razlika je obrnuta. Zbog rasta BDP-a udeo duga je sa tadašnjih 50,8 odsto pao na avgustovskih 43,3 odsto!

 · Između 2015. i 2018. godine kada je javni dug smanjen za otpilike milijardu evra, pandemija kovida, izdašna davanja države i investicioni bum bez ikakvog jasnog prioritetnog plana i transparentnosti u odabiru partnera, ponovo kreće rast duga.

 · Od 2020. do danas on je gotovo udvostručen. Na kraju prve godine pandemije kovid iznosio je 26,6 milijardi evra, danas je dostigao 42 milijarde!

·   Aleksandar Vučić zadužio Srbiju više nego sve ostale vlasti zajedno – od Karađorđa do Tadića!

Dušan Nikezić, kandidat u Parlamentarnim izborima 2026. godine na listi „Evropska Srbija“ izjavio je da „Siniša Mali uporno pokušava da ubedi građane da je bolje ako dugujemo više nego manje“,  prenosti 021.rs kao glavni izvor na Google-u. Kako je naveo, Mali se „ponovo hvali što je Vučić za 14 godina na vlasti zadužio zemlju za 27 milijardi evra“.  Nikezić je još rekao da su se „sve prethodne vlasti zajedno, od Karađorđa do Tadića, zadužile ukupno 15 milijardi evra, gotovo duplo manje“. „Siniša Mali vam kaže i da je bolje što prosečna srpska porodica danas duguje 4.000 evra za najskuplje keš kredite, deset puta više nego kad je došao na vlast i što se iz keš kredita plaća i slavska trpeza i rođendanski poklon i školski pribor za decu“, naveo je on. Nikezić konstatuje da je „Siniši Malom normalno i što država godišnje plaća dve milijarde evra samo za kamatu na ogromno zaduženje, dok bankarski sektor ostvaruje profit od 1,6 milijardi evra godišnje“.

 · „Evropska Srbija znači zaustavljanje agonije srpskih javnih finansija, znači pristup evropskom budžetu i bespovratnim sredstvima za finansiranje infrastrukturnih projekata i, što je najvažnije, znači da građani imaju pristojna primanja i da ne moraju da žive na kredit“, zaključio je Nikezić.

·   I spisak najvećih poverilaca pretpreo je poslednjih godina drastične promene.

Prema poslednjim podacima, na prvom mestu poverilaca su kupci evroobveznica Srbije. U njihovim rukama je 12,9 milijardi evra. Na drugom mestu su vlasnici državnih dugoročnih hartija emitovanih u dinarima, sa 6,9 milijardi evra. Poslovnim bankama po osnovu kredita Srbija je na kraju avgusta 2026. Godine dugovala 5,5 milijardi evra, a Izvozno-uvoznoj banci Kine 2,8 milijardi dinara.

·   Srbija se poslednjih šest godina sve više zadužuje kod poslovnih banaka, što se smatra jednim od najskupljih zaduživanja. Naime, prema podacima Uprave za javni dug krediti od banaka porasli su sa nepunih 200 miliona evra na 5,5 milijardi evra za samo šest godina!

Rast otplaćuje dugove!

·   Ekonomski rast Srbije će ubrzati sa dva odsto u 2025. na 3,1 odsto u 2026. i 3,7 odsto u 2027, uz blago usporavanje na 3,5 odsto u 2028, navodi se objavljenom najnovijem Ekonomskom izveštaju Svetske banke za Evropu i Centralnu Aziju;

·   Rast Srbije bi trebalo da podrže javne investicije, turizam, povećanje prihoda domaćinstava i snažniji izvoz!

Turizam je, takođe, profitirao od sve veće uloge Srbije kao regionalnog tranzitnog i vazduhoplovnog čvorišta, napominje Svetska banka. Širenje avio-povezanosti Beograda podržalo je dolaske putnika iz Rusije i Turske, iako su poremećaji povezani sa situacijom na Bliskom istoku negativno uticali na pojedine linije.

·   Otporan izvoz automobila podržao je izvozne rezultate širom Zapadnog Balkana, posebno u Srbiji i Severnoj Makedoniji, ističe Svetska banka.

Srbija i Rumunija počele su početkom 2025. godine proizvodnju električnih automobila namenjenih evropskom tržištu, a proizvodnja automobila u Srbiji porasla je za gotovo trećinu u periodu januar-jul 2026. godibne, nakon što je nova fabrika značajno povećala proizvodnju i izvoz u Italiju u drugoj godini rada.

·   Svetska banka u delu izveštaja koji je posvećen usvajanju veštačke inteligencije napominje da je Vlada Srbije, koja je predvodila otvaranje data centra u Kragujevcu 2020. godine, sada ulaže u izgradnju trećeg superračunara u saradnji sa francuskom vladom.

·   Privedni rast Srbije u naredne tri godine će tako nadmašiti region Zapadnog Balkana, gde se očekuje nešto manje ubrzanje, sa 2,6 odsto u 2025. na 3,1 odsto u 2026. i po 3,4 odsto u 2027. i 2028. godini, dodaje se u izveštaju!

·   Infrastrukturni projekti ostaće važan pokretač rasta u Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji, dok će turizam i građevinarstvo nastaviti da podržavaju aktivnost u Albaniji.

Otpornost ekonomija u razvoju!

Rast u regionu Evrope i Centralne Azije (ECA), u okruženju u kome dominiraju više cene energije, povećana neizvesnost i slabiji privredni rast trgovinskih partnera, verovatno će i u 2026. usporiti – na 2,2 odsto, sa 2,6 odsto tokom 2025. Godine.

·   Nakon toga, region očekuje postepeno ubrzanje na 2,4 odsto u 2027. i na 2,6 odsto u 2028. godini;

·   Svetska banka je saopštila da se u regionu ECA sa izuzetkom Rusije, koja čini oko 40 odsto regionalne privrede, očekuje pad stope rasta sa 3,7 odsto u 2025. na tri odsto u 2026, pa ubrzanje na 3,4 odsto u 2027. i 3,7 odsto u 2028. godini;

·   „Ekonomije u razvoju u regionu i dalje pokazuju otpornost usled smanjenog energetskog inteziteta, dodatnih državnih mera i snažne domaće tražnje“, izjavila je potpredsednica Svetske banke zadužena za Evropu i Centralnu Aziju Antonela Basani. Kako je rekla, da bi povećale konkurentnost i pomogle da se prevaziđu efekti pada broja radno sposobnog stanovništva, zemlje regiona mogu da iskoriste potencijal veštačke inteligencije jačanjem osnovnih obrazovnih i upravljačkih veština zaposlenih, istovremeno pripremajući institucije tržišta rada i socijalne zaštite za ove disruptivne promene.

Povoljni uslovi na tržištu rada, zajedno sa rastom realnih zarada, doznaka, broja turista i javnih ulaganja podstakli su ekonomski rast. Države su privremenim olakšicama delimično ublažile uticaj viših cena energenata na domaćinstva i firme, mada su u pojedinim zemljama te mere doprinele i jačanju fiskalnih pritisaka.

·   BDP Srbije ove godine biće oko 97 milijardi evra!

Prvi potpredsednik vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da će bruto domaći proizvod Srbije ove godine biti oko 97 milijardi evra, a stopa rasta između 3,5 i 3,7 odsto. Kazao je i da ekonomska politika koju je u prethodnom periodu vodila Vlada Srbije “garantuje prosperitet i jačanje životnog standarda građana“, a da tome u prilog govori i činjenica da je ekonomija tri puta jača nego što je bila 2012. godine.

·   “Jačina ekonomije se meri po visini BDP, on je vrednost svega što se proizvede u roku od godinu dana. Ove godine BDP će biti oko 97 milijardi evra, dok je 2012. godine bio oko 35 milijardi evra. Naša ekonomija je danas oko tri puta jača nego pre 14 godina! Kada se uporedi učešće javnog duga u BDP, on je ove godine 43,7 odsto, dok je 2012. godine bio iznad 50 odsto, naveo je Mali na TV Blic i za javnost!

Po njegovim rečima, kada se pogleda politika od 2012. godine do danas, nju su pratile , kako kaže, investicije, rast plata, penzija i minimalne zarade, a kreirano je i pola miliona radnih mesta. Mali je naveo da će Srbija 2026. godine imati stopu rasta između 3,5 i 3,7 odsto, te da ćemo biti u top tri ekonomije Evrope, dok sledeće godine, kako kaže, Ekspo 2027 treba da doprinese rastu od preko četiri odsto, pa će Srbija biti među prvima po toj stopi rasta na evropskom kontinentu.

·   Značajan uspeh je, kako je dodao, stabilan devizan kurs, koji je doprineo očuvanju životnog standarda građana.

Kako kurs može da utiče na standard, eks ministar je ilustrovao i konkretnim primerom da bi se, ako se danas ima prosečna zarada od 121.400 dinara i kredit od 300 evra, u slučaju pomeranja kursa ta rata sa oko 36.000 dinara povećala na oko 54.000 dinara.

·   Eksministar je naveo da je rast plata u Srbiji veći od rasta nivoa inflacije, što se može potkrepiti konkretnom statistikom. “U poslednjih osam godina plate su rasle više od nivoa inflacije. Recimo, prosečna zarada u julu 2026. godine  je bila oko 121.400 dinara i ona je za 11,3 odsto nominalno, a za 9,2 odsto realno, veća od plate u julu prošle godine, naveo je on i dodao da je u Srbiji u julu 2026. godine inflacija bila 1,9 odsto, a u avgustu 2,2 odsto;

Sa druge strane, kazao je, država je sve uradila kako bi tu inflaciju držala pod kontrolom – smanjene su akcize na gorivo, cene lekova, dok je prošle godine doneta i mera ograničenja trgovačkih marži koja je uticala na cenu hrane. Imajući u vidu spoljne političke okolnosti koje su pratile vladu, naveo je, uspeh se ne može osporiti jer je postignut u uslovima migrantske, ukrajinske i energetske krize, zatim uvođenja američkih sankcija i tarifa, a tu je i sukob u Persijskom zavodu koji još traje. Ministar kaže i da se povremeno mogu čuti pogrešne interpretacije kada je reč o javnom dugu i deficitu.  “Nama javni dug sporije raste u odnosu na rast BDP-a, što znači da ulažemo novac na pravi način, u nešto što kreira novu vrednost“, kazao je on, uz napomenu da Srbija spada u nisko zadužene zemlje, jer je dozvoljeni nivo zaduženosti po Mastrihtu 60 odsto.

Skok u budućnost!?

Da je tako, dodao je, potvrđuje i investicioni kreditni rejting!

On je naveo da je važna, ne samo visina duga, već i na šta se on troši, te da se taj novac ulaže u nove investicije i rast domaće ekonomije. Reč je o ulaganjima u infrastrukturu, energetiku zdravstvo, nove fabrike, tehnologije, jer u krajnjoj instanci od toga rastu plate i penzije. Pre 2012. godine, dodao je ministar, veći deo tog novca išao je u potrošnju. Ministar je istakao da će se nastaviti sa ulaganjem u domaće kompanije, ali i da će se nastaviti sa privlačenjem stranih investitora, jer to čine i ostale evropske zemlje. “Broj domaćih kompanija koje podržavamo sa subvencijama je veći od stranih i ja tu ne pravim razliku. Meni su strane i domaće kompanije jednako važne jer dolaze u Srbiju, ovde se zapošljavaju ljudi. Mi smo apsolutni šampioni kada su SDI u pitanju, ali morate da znate da sa tim investicijama dolaze nove tehnologije. Pre mesec dana prva fabrika humanoidnih robota otvorena je u Srbiji“, rekao je on i dodao da Srbija ne želi da zaostaje za svetom kada su ulaganja u veštačku inteligenciju i nove tehnologije u pitanju.

·   Mali se osvrnuo i na Ekspo, istakavši da je ta manifestacija naša najveća razvojna šansa, te da naredne godine treba da ugostimo više od 140 zemalja učesnica. “Ceo svet će doći u Srbiju i to je za nas odskočna daska za još ubrzaniji razvoj nakon 2028. godine. Nama Ekspo nije samo Beograd i mi smo programom ‘Skok u budućnost’ predvideli i druge projekte – putevi, brze pruge, što su ulaganja koja garantuju rast, ali i da se predstavimo svetu na pravi način“, podvukao je on.

Trošenje novca iz budžeta je transparentno, predlog budžeta se šalje dve nedelje pre rasprave poslanicima, sama rasprava o njemu je transparentna, a u roku se usvaja i završni račun o realizaciji budžeta. On je kazao da se Srbija promenila, da za ljude u Srbiji postoji perspektiva, te da ne moraju da odlaze u inostranstvo. “Ono što treba da uradimo je da unapredimo sistem obrazovanja, jer se menja struktura kadrova neophodna za nove poslove. Već sada se ne može bez veštačke inteligencije, dualnog obrazovanja i da ljudi koji dobijaju diplome odmah budu spremni da krenu da rade“, naglasio je Mali u poruci za javnost!

Srbija među četiri najsiromašnije države u Evropi!?

Potpuno drugačije poglede na Srbiju, ima urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović, koja kaže da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti. Ona je poručila da je Srbija danas jedna od četiri najsiromašnije države u Evropi. „Naprednjačku vlast smo dočekali sa 14 milijardi evra duga koje su napravile sve bivše vlasti. Ova vlast je za 14 godina nas zadužila za još 28 milijardi evra. Dva puta više nego što su zatekli od ikada. Gde je račun da polože, gde su pare potrošene“!

Ova reakcija dolazi nakon komentara donedavnog predsednika o javnom dugu od večeri podnošenja ostavke na mesto predsednika. „Kada sam došao na vlast, odnos javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod bio je 79 odsto, danas smo nisko zadužena zemlja, duplo niže nego najrazvijenije zemlje EU, gde je prosek 84 ili 85 odsto… Posebno sam ponosan na preko 300 fabrika i pogona koje su otvoreni tokom mojih mandata. Iako Srbija ima pola miliona ljudi manje, ima više i formalno zaposlenih nego što je bilo 2012. godine“, dodao je predsednik Srbije“, koji je tu dužnost napustio, odnosno podneo ostavku 27. septembra 2026. godine u večernjim satima“, rekao je predsednik Srbije prilikom podnošenja ostavke.

·   Inače, mandat je trebao da mu traje 31.maja 2027. godine

On je takođe rekao da je 2012. godine stopa nezaposlenosti bila 25,9 odsto, a stopa nezaposlenih kod mladih bila 54 odsto, da je kurs dinara „svako jutro bio drugačiji“, a da je 500.000 radnih mesta nestalo u tri ili četiri godine nakon Svetske ekonomske krize!

·   Stepanović kaže da se metodologija računanja nezaposlenosti promenila i da suštinski treba posmatrati kupovnu moć kao kategoriju!

„Promenjena je metodologija. Ako ste radili jedan dan ovog meseca, vi se računate kao zaposleni. Ima on i onu ideju da je tad plata bila 360 evra (Vučić kaže 313 evra), a sad je 1.000 evra. Pod jedan, koliko ljudi sada prima 1.000 evra? Samo 30 odsto! Ostali primaju ispod toga. Oko 70 odsto ljudi ne dobaci do prosečne plate. Drugo, kolika je kupovna moć? Šta ste mogli da kupite za tih 360, a šta sada za ovih 1.000. Sve je poskupelo, a kupovna moć nije porasla. I treće, 14 godina ste na vlasti, valjda je normalno da nešto uradite i da napredujemo. Mi smo i dalje među četiri najsiromašnije zemlje Evrope“, ukazala je Biljana Stepanović.

Dug više nego udvostručen u odnosu na 2012. godinu!

Od naredne 2027. godine kreće njegov ubrzani rast. Na kraju 2012. godine dug je iznosio 17,7 milijardi evra, što znači da se država za ove četiri godine zadužila za gotovo devet milijardi dinara!

Dve godine kasnije, dakle na kraju 2014. godine udeo duga u poređenju sa BDP-om popeo se iznad kriterijuma iz Mastrihta. Iznosio je 63,4 odsto. Najveći je bio godinu kasnije kada je država otpočela proces fiskalne konsolidacije. Na kraju 2015. godine dug je iznosio nominalno 24,8 milijardi dinara, a udeo je bio 67,2 odsto.

 · Dakle, u odnosu na 2012. godinu na koju se predstavnici dosadašŠnje vlasti gotovo svakodnevno pozivali u izbornoj kampanji, a dug države je danas dva i po puta veći. Tada je iznosio pomenutih 17,7 milijardi, danas je gotovo 42 milijarde evra. Kada se, međutim, poredi njegov udeo u BDP-u, razlika je obrnuta. Zbog rasta BDP-a udeo duga je sa tadašnjih 50,8 odsto pao na avgustovskih 43,3 odsto!

Između 2015. i 2018. godine kada je javni dug smanjen za otpilike milijardu evra, pandemija kovida, izdašna davanja države i investicioni bum bez ikakvog jasnog prioritetnog plana i transparentnosti u odabiru partnera, ponovo kreće rast duga.

Ministar fiannsija i potpredsednik Vlade Srbije Mali, u izjavi za javnost je isticao da će 2026. godine vrednost proizvodnje u Srbiji biti oko 97 milijardi evra, dok je 2012. godine bio oko 35 milijardi evra. Naša ekonomija je danas oko tri puta jača nego pre 14 godina. Kada se uporedi učešće javnog duga u BDP, on je ove godine 43,7 odsto, dok je 2012. godine bio iznad 50 odsto, naveo je Mali u izjavi medijima. Po njegovim rečima, kada se pogleda politika od 2012. godine do danas, nju su pratile, kako kaže, investicije, rast plata, penzija i minimalne zarade, a kreirano je i pola miliona radnih mesta. Mali je isticao da će Srbija ove godine imati stopu rasta između 3,5 i 3,7 odsto, te da ćemo biti u top tri ekonomije Evrope, dok sledeće godine, kako kaže, Ekspo 2027 treba da doprinese rastu od preko četiri odsto, pa će Srbija biti među prvima po toj stopi rasta na evropskom kontinentu. Značajan uspeh je, kako je dodao, stabilan devizan kurs, koji je doprineo očuvanju životnog standarda građana.

Kako kurs može da utiče na standard, eksministar je ilustrovao i konkretnim primerom da bi se, ako se danas ima prosečna zarada od 121.400 dinara i kredit od 300 evra, u slučaju pomeranja kursa ta rata sa oko 36.000 dinara povećala na oko 54.000 dinara. Bivši ministar finansija je naveo da je rast plata u Srbiji veći od rasta nivoa inflacije, što se može potkrepiti konkretnom statistikom. “U poslednjih osam godina plate su rasle više od nivoa inflacije. Recimo, prosečna zarada u julu 2026. godine bila oko 121.400 dinara i ona je za 11,3 odsto nominalno, a za 9,2 odsto realno, veća od plate u julu prošle godine, naveo je on i dodao da je u Srbiji u julu ove godine inflacija bila 1,9 odsto, a u avgustu 2,2 odsto. Sa druge strane, kazao je, država je sve uradila kako bi tu inflaciju držala pod kontrolom – smanjene su akcize na gorivo, cene lekova, dok je prošle godine doneta i mera ograničenja trgovačkih marži koja je uticala na cenu hrane.

Imajući u vidu spoljne političke okolnosti koje su pratile vladu, naveo je, uspeh se ne može osporiti jer je postignut u uslovima migrantske, ukrajinske i energetske krize, zatim uvođenja američkih sankcija i tarifa, a tu je i sukob u Persijskom zavodu koji još traje. Bivši ministar je govorio i da se povremeno mogu čuti pogrešne interpretacije kada je reč o javnom dugu i deficitu Srbije. “Nama javni dug sporije raste u odnosu na rast BDP-a, što znači da ulažemo novac na pravi način, u nešto što kreira novu vrednost“, kazao je on, uz napomenu da Srbija spada u nisko zadužene zemlje, jer je dozvoljeni nivo zaduženosti po Mastrihtu 60 odsto.

Da je tako, dodao je, potvrđuje i investicioni kreditni rejting. On je isticao da je važna, ne samo visina duga, već i na šta se on troši, te da se taj novac ulaže u nove investicije i rast domaće ekonomije. Reč je o ulaganjima u infrastrukturu, energetiku zdravstvo, nove fabrike, tehnologije, jer u krajnjoj instanci od toga rastu plate i penzije. Pre 2012. godine, dodao je ministar, veći deo tog novca išao je u potrošnju. Naprednjaci sunapravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti!

·   Prema podacima Uprave za javni dug, na kraju avgusta 2026. godine iznosio je 41,93 milijarde evra, što je 43,3 odsto BDP-a. Tokom avgusta nije bilo emisije državnih hartija od vrednosti na domaćem tržištu, ali jeste bilo zajmova!

·   Gotovo 80 odsto duga Srbije je u stranoj valuti. Direktne obaveze države su na kraju avgusta 2026. godine iznosile 40,24 milijarde evra. Od toga je unutrašnji dug 10,99 milijardi, a spoljni gotovo tri puta veći i iznosi 29,25 milijardi evra;

·   Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti. Ona je poručila da je Srbija jedna od četiri najsiromašnije države u Evropi!

 · „Naprednjačku vlast smo dočekali sa 14 milijardi evra duga koje su napravile sve bivše vlasti. Ova vlast je za 14 godina nas zadužila za još 28 milijardi evra. Dva puta više nego što su zatekli od ikada. Gde je račun da polože, gde su pare potrošene“, pita Stepanović.

Ova reakcija dolazi nakon komentara donedavnog predsednika o javnom dugu od večeri podnošenja ostavke na mesto predsednika.

 „Kada sam došao na vlast, odnos javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod bio je 79 odsto, danas smo nisko zadužena zemlja, duplo niže nego najrazvijenije zemlje EU, gde je prosek 84 ili 85 odsto… Posebno sam ponosan na preko 300 fabrika i pogona koje su otvoreni tokom mojih mandata. Iako Srbija ima pola miliona ljudi manje, ima više i formalno zaposlenih nego što je bilo 2012. godine“, dodao je predsednik Srbije“, koji je tu dužnost napustio, odnosno podneo ostavku 27. septembra 2026. godine u večernjim satima“, rekao je predsednik Srbije prilikom podnošenja ostavke.

·   Inače, predsednički mandat je trebao da mu traje 31.maja 2027. godine

On je takođe rekao da je 2012. godine stopa nezaposlenosti bila 25,9 odsto, a stopa nezaposlenih kod mladih bila 54 odsto, da je kurs dinara „svako jutro bio drugačiji“, a da je 500.000 radnih mesta nestalo u tri ili četiri godine nakon Svetske ekonomske krize.

·   Analitičari kažu da se metodologija računanja nezaposlenosti promenila i da suštinski treba posmatrati kupovnu moć kao kategoriju!

„Promenjena je metodologija. Ako ste radili jedan dan ovog meseca, vi se računate kao zaposleni. Ima on i onu ideju da je tad plata bila 360 evra (Vučić kaže 313 evra), a sad je 1.000 evra. Pod jedan, koliko ljudi sada prima 1.000 evra?A, 30 odsto? Ostali primaju ispod toga. Oko 70 odsto ljudi ne dobaci do prosečne plate! Drugo, kolika je kupovna moć? Šta ste mogli da kupite za tih 360, a šta sada za ovih 1.000? Sve je poskupelo, a kupovna moć nije porasla. I treće, 14 godina ste bili na vlasti, valjda je normalno da nešto uradite i da napredujemo. Srbija je i dalje među četiri najsiromašnije zemlje Evrope“, ukazala je Biljana Stepanović.

Najskuplje zaduživanje kod banaka!

Poređenja radi, srpski javni dug je na kraju 2000. godine iznosio 14,2 milijarde evra. To je, međutim, bilo gotovo 180 odsto vrednosti BDP-a. Na kraju ovog avgusta iznosio je 41,9 milijardi ili tri puta više, ali je udeo u BDP-u drastično drugačiji. Iznosi 43,3 odsto. Kretanje javnog duga u poslednjih dve i po decenije pokazuje smanjenje duga i nominalno, a naročito u odnosu na BDP. Već 2006. godine, dakle šest godina nakon petooktobarskih promena, udeo duga se u bruto domaćem proizvodu smanjio na samo 30 odsto. Nominalno dug je na kraju te godine iznosio 9,3 milijarde evra.

 Najniži dug Srbija je imala na kraju 2008. Njegovo učešće se u odnosu na BDP smanjilo na samo 25,8 odsto, a dug je iznosio samo 8,8 milijardi evra. Više je nego udvostručen u odnosu na 2012. godinu! Od naredne godine kreće njegov ubrzani rast. Na kraju 2012. godine dug je iznosio 17,7 milijardi evra, što znači da se država za ove četiri godine zadužila za gotovo devet milijardi dinara. Dve godine kasnije, dakle na kraju 2014. godine udeo duga u poređenju sa BDP-om popeo se iznad kriterijuma iz Mastrihta. Iznosio je 63,4 odsto. Najveći je bio godinu kasnije kada je država otpočela proces fiskalne konsolidacije. Na kraju 2015. godine dug je iznosio nominalno 24,8 milijardi dinara, a udeo je bio 67,2 odsto.

·   Dakle, u odnosu na 2012. godinu na koju se predstavnici dosadašnje vlasti gotovo svakodnevno pozivali u izbornoj kampanji, dug države je danas dva i po puta veći! Tada je iznosio pomenutih 17,7 milijardi, danas je gotovo 42 milijarde evra! Kada se, međutim, poredi njegov udeo u BDP-u, razlika je obrnuta. Zbog rasta BDP-a udeo duga je sa tadašnjih 50,8 odsto pao na avgustovskih 43,3 odsto;

 Između 2015. i 2018. godine kada je javni dug smanjen za otpilike milijardu evra, pandemija kovida, izdašna davanja države i investicioni bum bez ikakvog jasnog prioritetnog plana i transparentnosti u odabiru partnera, ponovo kreće rast duga.

·   Od 2020. godine do danas, zahvaljujući prošlim vlastima dug Sribje je gotovo udvostručen! Na kraju prve godine pandemije kovid iznosio je 26,6 milijardi evra, danas je dostigao 42 milijarde.

 I spisak najvećih poverilaca pretpreo je poslednjih godina drastične promene. Prema poslednjim podacima, na prvom mestu poverilaca su kupci evroobveznica Srbije. U njihovim rukama je 12,9 milijardi evra. Na drugom mestu su vlasnici državnih dugoročnih hartija emitovanih u dinarima, sa 6,9 milijardi evra. Poslovnim bankama po osnovu kredita Srbija je na kraju avgusta 2026. godine dugovala 5,5 milijardi evra, a Izvozno-uvoznoj banci Kine 2,8 milijardi dinara.

·   Srbija se poslednjih šest godina sve više zadužuje kod poslovnih banaka, što se smatra jednim od najskupljih zaduživanja. Naime, prema podacima Uprave za javni dug krediti od banaka porasli su sa nepunih 200 miliona evra na 5,5 milijardi evra za samo šest godina!

 Rast deviznih rezervi i zlata – Zlato, sidro stabilnosti!

Najmanje sporova bivših i sadašnjih vlasti u predizbornim kampanjama, ali i posle bilo je oko sporenja o količinama reezervi zlata koje Srbija poseduje. Prema zaničnim,neosporenimk podacima), rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, su na kraju avgusta 2026. godine iznosile rekordnih 54.991,8 kilograma i imale su vrednost od 6.959,1 milion evra, što je činilo 22,6 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom avgusta 2026. godine količina zlata u deviznim rezervama povećana je za 200,7 kilograma kupovinom 16 zlatnih poluga na domaćem tržištu;

·   Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković rekla je da zlatne rezerve Srbije iznose 55,3 tone, sa ukupnom tržišnom vrednošću koja je premašila 6,4 milijarde evra! „Time je učešće zlata u našim ukupnim bruto deviznim rezervama dostiglo visok nivo od čak 21,6 odsto“, istakla je Tabaković koja se putem video-konferencijske veze obratila učesnicima Izvršnog foruma za upravljanje zlatnim rezervama, saopštila je NBS. Forum od 26. do 29. oktobra u Pretoriji organizuju Svetski savet za zlato (World Gold Council) i Centralna banka Južnoafričke Republike. Tabaković je ocenila da se globalni finansijski poredak nalazi na velikoj prekretnici i da u ovakvom ambijentu koji karakterišu fragmentacija i obnovljeni i uporni inflatorni pritisci, uloga zlata kao rezervne imovine nikada nije bila kritičnija.

Govoreći o strateškom opredeljenju Srbije, ona je naglasila da odluka o povećanju zlatnih rezervi „nije bila iznuđena niti reaktivna, već deo dugoročne strategije“. „Mi finansijsku sigurnost države primarno gradimo iz sopstvenog rudnog bogatstva“, rekla je Tabaković i navela da je NBS od početka godine do kraja septembra otkupila 2,6 tona zlata iz domaće proizvodnje.

 · Takvim rešenjem omogućeno je, kako je istakla, da se zlato iz domaćih nalazišta koristi primarno za jačanje domaće finansijske stabilnosti i odbrambene moći ekonomije zemlje, umesto da automatski postane izvozna roba na međunarodnim berzama.

 Tabaković je podsetila da je NBS 2019, 2020. i 2024. godine preko Banke za međunarodna poravnanja nabavila ukupno 17 tona zlata i da je tržišna vrednost tog zlata danas dvostruko veća od uloženih sredstava. „Prve poluge smo kupovali po ceni od 1.503 dolara, a u proseku svih 17 tona za 1.824 dolara po finoj unci. Sada one vrede preko 4.000 dolara za uncu“, navela je guvernerka. Zlato u kriznim vremenima, kako je ocenila, nije samo puki finansijski instrument već sidro stabilnosti, ekonomski suverenitet i garant nezavisnosti.

Izvršni forum, ranije Izvršni program za upravljanje zlatnim rezervama, vodeći je međunarodni skup Svetskog saveta za zlato namenjen najvišim zvaničnicima centralnih banaka, suverenih fondova i ministarstava finansija, a održava se od sredine prošle decenije.

Blizu 55 tona zlata!

·   Rezerve zlata, koje čine deo deviznih rezervi, su na kraju avgusta iznosile rekordnih 54.991,8 kilograma i imale su vrednost od 6.959,1 milion evra, što je činilo 22,6 odsto bruto deviznih rezervi. Tokom avgusta količina zlata u deviznim rezervama povećana je za 200,7 kilograma kupovinom 16 zlatnih poluga na domaćem tržištu od kompanije SERBIA ZIJIN COPPER.!Vrednost zlatnih rezervi je u avgustu povećana za 795,5 miliona evra, prvenstveno usled delovanja tržišnih faktora.

Posmatrano od početka godine, kupljene su 2,5 tone zlata, dok je vrednost zlatnih rezervi povećana za 763,5 miliona evra, većim delom usled delovanja pozitivnih tržišnih faktora (povećanje vrednosti fine unce zlata u američkim dolarima za oko 5,9%, kao i jačanje američkog dolara u odnosu na evro za oko 1,3% na međunarodnom tržištu).

Obim realizovane trgovine devizama na međubankarskom deviznom tržištu u avgustu iznosio je 398,8 miliona evra, dok je od početka godine obim trgovine devizama iznosio 6.493,0 miliona evra.

U avgustu 2026. godine vrednost dinara bila je gotovo nepromenjena u odnosu na evro, dok je tokom prvih osam meseci 2026. godine dinar nominalno oslabio prema evru za 0,1%. Narodna banka Srbije je na međubankarskom deviznom tržištu u avgustu kupila 225,0 miliona evra. Od početka godine, na međubankarskom deviznom tržištu Narodna banka Srbije je neto prodala 95,0 miliona evra radi održavanja relativne stabilnosti kursa dinara prema evru.

Referentna stopa ostaje 5,75!

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne (4,5 odsto) i kreditne olakšice (7,0 odsto). Prilikom donošenja navedene odluke, Izvršni odbor je, pre svega, imao u vidu ostvareno i očekivano kretanje inflacije u narednom periodu, kao i rizike iz međunarodnog okruženja koji mogu uticati na njeno kretanje.

Međugodišnja inflacija je nastavila da se kreće u granicama cilja (3±1,5 odsto), pri čemu se od juna ponovo nalazi ispod centralne vrednosti cilja. U julu je iznosila 1,9 odsto, pre svega zahvaljujući nižim cenama hrane, posebno voća i povrća, čije su cene usled izuzetno dobrog novog roda bile niže za 18  odsto u poređenju sa cenama iz jula prošle godine. Polazeći od navedenog, kao i činjenice da za sada nisu ispoljeni značajniji sekundarni efekti i da je naša ekonomija pokazala veću otpornost na energetski šok od prvobitno očekivane, avgustovska projekcija Narodne banke Srbije predviđa da će inflacija u ovoj godini biti niža nego što je projektovano tri meseca ranije, kao i da će se u celom horizontu projekcije, tj. u naredne dve godine zadržati u granicama cilja. Pri tome, imajući u vidu nisku bazu iz prošle godine po osnovu primene uredbe o ograničenju trgovačkih marži, kao i efekte rasta svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda, očekujemo da će se inflacija od septembra ove godine kretati oko nivoa od četiri odsto, gde će se zadržati i tokom 2027, a zatim će krajem perioda projekcije biti postepeno snižena. Kada je u pitanju međugodišnja bazna inflacija (merena promenom indeksa potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta), njen intenzitet i struktura nisu se bitnije menjali od septembra prošle godine i ona se kreće oko gornje granice cilja od 4,5 odsto, koliko je iznosila i u julu ove godine.

Bolja su i očekivanja kada je u pitanju ekonomska aktivnost, jer je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom tromesečju 2026. ubrzan na 3,8% međugodišnje, što je više od prve procene (3,6 odsto). Prema oceni Izvršnog odbora, najveći pozitivan doprinos dali su uslužni sektori, kao rezultat rasta privatne potrošnje, pri čemu je ubrzanju privrednog rasta doprineo i oporavak aktivnosti u prerađivačkoj industriji, rudarstvu, građevinarstvu i poljoprivredi. Na nivou prve polovine godine, realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 3,5 odsto međugodišnje. Bolja ostvarenja privredne aktivnosti od početka godine u odnosu na očekivanja opredelila su Narodnu banku Srbije da u avgustu poveća projekciju privrednog rasta za ovu godinu, na 3,2 odsto, dok je projekciju rasta za 2027. godinu zadržala na 4,5 odsto. Glavni pokretač rasta ekonomske aktivnosti trebalo bi da bude domaća tražnja, uz pozitivan doprinos i potrošnje i investicija, koje će biti podržane rastom raspoloživog dohotka i nastavkom realizacije infrastrukturnih projekata u okviru programa „Skok u budućnost – Srbija Ekspo 2027″. Na tržištu rada, prema Anketi o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti u drugom tromesečju 2026. iznosila je 7,2 odsto, što je njen najniži nivo do sada.

Iako su dosadašnji efekti eskalacije sukoba na Bliskom istoku i rasta svetske cene nafte na globalnu inflaciju i ekonomsku aktivnost bili manji nego što se prvobitno očekivalo, neizvesnost u pogledu daljeg razvoja situacije i dalje je izražena, posebno imajući u vidu da je svetska cena nafte i dalje na povišenom nivou u poređenju sa cenom iz perioda pre izbijanja sukoba. Dosadašnjem ublažavanju efekata na cene naftnih derivata na domaćem tržištu doprineli su korišćenje raspoloživih zaliha energenata i smanjenje akciza na naftne derivate. Ipak, ukoliko sukob na Bliskom istoku potraje ili se geopolitičke tenzije dodatno zaoštre, ne može se isključiti mogućnost da se efekti preliju na troškove proizvodnje i transporta na globalnom nivou, lance snabdevanja, tokove kapitala, a time i na inflaciju. Za Srbiju, kao malu i otvorenu ekonomiju koja u značajnoj meri zavisi od uvoza energenata, neophodno je nastaviti pažljivo praćenje ovih rizika, istakao je Izvršni odbor.

Narodna banka Srbije nastavlja da vodi opreznu monetarnu politiku, uz održavanje relativne stabilnosti deviznog kursa. Izvršni odbor će donositi odluke na osnovu pristiglih podataka i njihovog uticaja na kretanje inflacije. Ukoliko proceni da ostvareni rast svetske cene nafte ima izraženije sekundarne efekte na ostale cene preko inflacionih očekivanja, Narodna banka Srbije će reagovati svim raspoloživim instrumentima.

·   Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu u septembru zadrži na nivou od 5,75 odsto!

·   Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju avgusta 2026. godine iznosile 30.805,4 miliona evra, i dostigle su rekordni nivo posmatrano krajem meseca. U odnosu na kraj jula povećane su za 303,5 miliona evra!

Ovaj iznos deviznih rezervi obezbeđuje pokrivenost novčane mase M1 od 163,9 odsto i 7,0 meseci uvoza robe i usluga, što je više nego dvostruko iznad standarda kojim se utvrđuje adekvatan nivo pokrivenosti uvoza robe i usluga deviznim rezervama.

Neto devizne rezerve (bruto devizne rezerve umanjene za devizna sredstva banaka po osnovu obavezne rezerve, obaveze prema Međunarodnom monetarnom fondu po osnovu aranžmana i drugim osnovima) na kraju avgusta iznosile su 26.328,0 miliona evra, i takođe su bile na rekordnom nivou posmatrano krajem meseca. U odnosu na kraj jula veće su za 341,4 miliona evra.

Najveći priliv u devizne rezerve tokom avgusta ostvaren je po osnovu intervencija Narodne banke Srbije na domaćem deviznom tržištu kupovinom deviza u iznosu od 135,0 miliona evra (s tim da je kupovina od 90,0 miliona evra ugovorena krajem avgusta, a izvršena/saldirana je, odnosno imala efekat na priliv deviza u septembru). Takođe, veći prilivi ostvareni su po osnovu upravljanja deviznim rezervama, donacija, i drugim osnovima u ukupnom neto iznosu od 117,6 miliona evra.

Odlivi iz deviznih rezervi realizovani su po osnovu izmirenja deviznih obaveza države u ukupnom iznosu od 710,4 miliona evra. Tržišni efekti bili su pozitivni u iznosu od 761,3 miliona evra, i rezultat su kretanja na međunarodnim tržištima – povećanja cene zlata u američkim dolarima za 13,3 odsto, dok je u suprotnom smeru delovalo slabljenje američkog dolara u odnosu na evro za 0,7 odsto!

O autoru

Branislav Gulan (6. mart 1953.g.), je član Naučnog društva ekonomista Srbije, Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, KONVENTA EU, analitičar, publicista i književnik, koji se više od pola veka bavi selom i seljacima, odnosno čekanjem boljeg života na selu. Ekonomista po obrazovanju, pohađao je i završio u šestoj generaciji 1980/81. godine, najvišu političku školu u SFRJ, „Josip Broz Tito“ u Kumrovcu.

·   Novinar, analitičar i publicista Branislav GULAN je i dobitnik šest nagrada – priznanja, za životno delo! Među njima je i Udruženja novinara Srbije (UNS), koja mu je dodeljena 21. decembra 2025. godine! U obrazloženju žirija prilikom uručenja visokog priznanja UNS priznanja, 21. decembra 2025. godine u Međunarodnom PRESS centru u Beogradu, između ostalog je navedeno:

„Branislav Gulan je ostavio dubok i važan trag u novinarstvu Jugoslavije i Srbije, pre svega, u oblasti ekonomije i poljoprivrede. Dao je veliki doprinos afirmaciji i razvoju sela i seljaka. Kao autor i koautor brojnih stručnih i naučnih radova Gulanov doprinos prevazilazi novinarske domete! Bogatu karijeru ozvaničile su i brojne nagrade koje svedoče o njegovoj posvećenosti, stručnosti i istrajnosti“, naveo je žiri u obrazloženju nagrade“, prilikom uručenja priznanja za životno delo UNS, 2025. godine, 21. decembra 2025. godine u Međunarodnom PRESS centru u Beogradu!

·   U priznanja analitičara i publiciste Branislava GULANA sad dodajemo i nagradu NOVOSADSKOG SAJMA, dodeljenu 21. maja 2026. godine pod nazivom PETAR DAVIDOVIĆ, nekadašnjeg novinara Tanjuga. Ona je B. GULANU dodeljena za posebna doprinos medijskoj afirmaciji Novosadskog sajma tokom poslednjih pet i po decenija njegovog medijskog rada!

·   Evo i njegovih najnovijih istraživanja oblasti kojima se bavi u poslednjih pola veka rada. Autor je i šestostruki dobitnik nagrada za životno delo. Tri međunarodne i tri domaće – Udruženja novinara Srbije, Društva novinara Vojvodine u 2019.godine i Društva novinara Vojvodine i novih medija u 2025. godini. U izdanju novosadskog ,,Prometeja“ 2019. godine je objavljena i nova knjiga Branislava GULANA „Ruralne sredine u Srbiji – Spasavanje sela, varošica i države“. Knjiga je promovovisana za najbolje autorsko delo i projekat u 2019. godini, pa je autor nagrađen priznanjem sa velikom i malom darodavnicom od strane ,,Svetionika“ u Kragujevcu;

·   Autoru Branislavu GULANU je u 2020. godini za projekat istraživanja nestajanja i obnove sela Srbije dodeljena i uručena MEDALJA ČASTI Novog Sada. Posle niz godina u kojima je bio predsednik žirija ,,Svetionika“, izabran je za predsednika Saveta Festivala književnog stvaralaštva na selu i o selu u Republici Srbiji 2024. , 2025…

·   U 2024. godini Branislav GULAN je izabran za predsednika Saveta VII Festivala književnog stvaralaštva na selu i o selu u Republici Srbiji, koji je održan u Stragarima kod Kragujevca. I u 2025. godini je bio predsednik VIII saveta Festivala na selima i o selima Srbije, koji se tradicionalno održava u Stragarima kod Kragujevca. Taj posao mu je bio poveren i na IX Festivalu 2026. godine!

·   Na kraju 2022. godine analitičar i publicita Branislav GULAN proglašen je i dobitnikom priznanja „Zlatna značka Kulturno – prosvetne zajednice Srbije za 2022. godinu“ koja se dodeljuje za dugogodišnji doprinos razvijanju kulturnih delatnosti za nesebičan, predan i dugotrajan rad. Zlatnu značku dodelili su mu Kulturno-prosvetna zajednica Srbije i Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije – Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Vlade Republike Srbije;

·   Krajem marta 2023. godine na savetovanju o agraru juče, danas i sutra, održanom u Banji Koviljači, autoru je za višedecenijski rad i postignte rezultate u ovoj oblasti Branislavu GULANU uručena je Zlatna značka i zahvalnica, za angažman povodom 150. godina postojanja Saveza poljoprivrednih inženjera i tehničara;

·   Početkom 2024. godine ŠTAJERSKE NOVICE IZ MARIBORA u Sloveniji Branislavu GULANU su dodelile priznanje za životno delo „Zlatno pero“ EU. To je bila njegova njegova četvrta nagrada, odnosno priznanje za životno delo, a uručena mu je na na održavanju Međunarodnog poljoprivrednog sajma ,,Agra 25″, održanog u 2025. godini u Gornjoj Radgoni u R. Sloveniji;

·   Te godine Srbija je bila zemlja partner Sajma ,,Agra25″ u Sloveniji!

·   U 2025.godini Društvo novinara Vojvodine i novih medija, dodelilo je, peto priznanje – nagradu, odnosno priznanje ,,Dimitrije Davidović“ za životno delo, novinaru, publicisti, analitičaru i književniku B. GULANU!;

·   Uz dozvolu autora objavljujemo najinteresantnije delove ovog istraživanja čije se i novo izdanje upravo priprema;

Istina je najjača!

Povodom iskustava u radu, za pet i po decenija, Branislav Gulan, dobitnik je šeste Nagrade za životno delo, koje mu je uručeno 21. decembra 2025.godine, u Međunarodnom PRESS centru, između ostalog je rekao:

·   I KAD TE NE VOLE, I KAD TI PRETE, I KAD TI ŠALjU ŠPIJUNE, I KAD TE MAME NA „POVERLjIVE ČINjENICE“ I KAD TI NA TACNI DONOSE „EKSKLUZIVE“ I KAD TE VOLE – MORAŠ NA REŠETU ODVOJITI GRUMIČKE ZLATA OD PRLJAVE JALOVINE!

On o radu, iskustvima i pravilima novinarstva juče, danas i sutra, između ostalog podvlači:

·   NAVIJANjE JE – DOZVOLJENO!

·   SVRSTAVANjE – RIZIČNO!

·   POSLUŠNOST – POGUBNA!

Kada je reč o mladim novinarima, pred kojima je vreme dugog višedecenijskog radnog staža, on još naglašava: nesmete drhtati pred političkim strašilima, manekenima i pilićarima!

·   Govoreći o svom iskustvu koje je prolazilo i kroz dobra vremena, ali je bilo i turbulencija, on ističe da se zaposlio kao novinar u kući ,,BORBA“ 1977. godine. Posle toga, kratko vreme, za vreme bombardovanja 1999. odine, radio je na istim novinarskim poslovima u novosadskom ,,Dnevniku“, Časopisu NIGRO ,,BORBE“ – EKONOMSKOJ POLITICI, a nakon toga u PRIVREDNOJ KOMORI JUGOSLAVIJE, a kada je i ona nestala zajedno sa tadašnjom Jugoslavijom, rad je nastavio PRIVREDNOJ KOMORI SRBIJE, volontirao je dva mandata 2011 – 2019. godine u SANU – u Akademijskom odboru za selo…

·   Sad je radno aktivan penzioner, analitičar i publicista u medijima eks Jugoslavije i EU!

Za vreme raspada SFRJ bio je ratni reporter kuće ,,BORBA“. Izveštavao je sa ratišta prilikom raspada SFRJ… Bio na reporter u celoj SFRJ, ponajviše u Hrvatsko odosno Vukovaru i okolini.

·   Bio je na licu mesta kada je poginuo prvi novinar na ratištu bivše Jugoslavije Milan Žegarac, tadašnji dopisnik V. NOVOSTI iz Odžaka. Poginuo je u Vukovaru, 7. oktobra 1991.godine u prepodnevnim satima od metka koji je stigao sa strane od boraca pristiglih iz Srbije! Slučajno, ga je pogodio metak koji je došao sa strane od boraca iz Srbije! Bilo je to vreme kada su borci iz Srbije pucali na neprijatelje pred tadašnji pad Vukovara! Dešavlo se to 7. oktobra 1991. godine. Milan Žegarac, novinar, u ratničkoj maskirmoj uniformi i Miroslav Jokić, borac iz Sombora, nenajavljeni su pretrčavali Hercegovačku ulicu u Vukovaru. To se dešavalo dok su borci Srbije pucali na neprijatelje sa druge strane ulice, pred pad Vukovara. Borci iz Srbije nisu očekivali, dvojicu svojih saboraca, pa su i njih dvojica, slučajno smrtno pogođena, hicima ispaljenih od strane srpskih boraca! Pitanje je zašto je novinar bio u maskirnoj uniformi. Njegovo oružje tada je bila olovka! Da je bio u civilnom odelu, možda njegovi saborci tada nebi pucali u njega! On je bio tada  novinar na ratištu, a iz njegove tašne sad pok. Radoslav Kostić, uzeo je  njegov pištolj, ali i foto aparat. Njegovu tašnu I ostatak  stvari predao je B. GULANU, koji je sve to u popodnevnim satima tog 7. oktobra 1991. godine, predao njegovom ocu i supruzi Nadi!

Dakle, nije istina, kako su mediji tada pisali, i dezinformisali javnost da su Žegaraci Jokić, tada hrabro stradali od ustaških metaka! Obojicu su slučajno pogodili meci koji su stigli sa strane odakle su pucali borci iz Srbije! Dakle, dok su nenajavljeni prelazili, odnosno pretrčavali Hercegovačku ulicu u Vukovaru, pogodili su ih snajperski meci boraca Srbije. A, pucnji su bili usmereni ka neprijateljima. Oni to nisu bili. Ali, njihovi saborci ih nisu prepoznali u maskirnim uniformama. Njih dvojica, to nisu bili neprijatelji boraca iz Srbije, a nije se ni znalo da se sa srpske strane puca na svoje saborce! Jer, Žegarac i Jokić su bili u maskirnim, ratnim, uniformama, a nisu bili ni najavljeni za dolazak kod boraca iz Srbije! Dakle, meci koji su ih pogodili nisu bili njima namenjeni! Slučajno su njih pogodili!

·   Kažu u ratu se i to dešava!

·   Obazloženje je bilo da se i to dešava u ratu! Tašnu i lična dokumenta pok Milana Žegarca meni, B. GULANU, je predao srpski borac, iz tadašnjih crvenih beretki, sad pok Radoslav Kostić. Posle ,,oslbođenja“ Vukvoara on  je službovao u borbama u BiH  gde je i poginuo. Sa njim je bio i Zoran Milanović – Ćelo. Za vremerata bio je redovan vojnik. Po završetku redovnog vojnog roka u JNA, on je potpisao ugovor o radnom angažovanju u JNA. Nastavio je borbe, pa je u jednoj akciji  na ratištu u BiH ostao slep. I danas je živ. Sa porodicom se nalazi u Aleksandrovcu Župskom u Srbiji. Posle pogibije Milanja Žegarca, novinara i Miroslava Jokića, dobrovoljca iz Sombora, Milanović je pokušao da iznese leš i pok. Žegarca istog dana. Nije mu to pošlo za rukom, jer se baš na tom mestu u Vukovaru pucalo sa obe sukobljene strane. Nije obavio zadatak, dobijen od svog tada pretpostavljenog Boriše Doknića. Jer, je procenio da nema potrebe da rizikuje i sopstveni život. Telo – leš, pokojnog Žegarca, pokupio je 8. oktobra i predao ga nadležnima. Jokić je preminuo za vremke dok je iz Vulovara transportovan u bolnicu u Somboru. Ja sam bio tada tamo, samo nekoliko minuta posle pogibije Žegarca i Jokića koji je preminoo desetak mintu posle kada je transportovan  u bolnicu u Somboru!

·   To je istina i druge nema!

Bilo je više priča i verzija o njihovoj pogibiji. Njih su pronosili baš oni koji koji tih meseci i dana nisu ni kročili ni bili na ratištu u Vukovaru!  Ali, su prenosili priče kako su mislili da se to dogodilo. Uglavnom su to bile njihove izmišljotine o tom nesrećnom događaju!

·   A, istina jeuvek je istina samo jedna! Priče koje su se širile, o njihovoj pogibiji, ponajviše od onih koji nisu bili tamo! Tih dana tu netačnu informaciju pronosili su baš ti koji nisu bili u Vukovaru! Dobar deo onih koji nisu bili ni na ratištu, stvarali su i širili svoje, izmišljotine i priče o pogibiji Milana Žegarca i Miroslava Jokića. I svako je ponešto iz svoje mašte dodavao! I niko od tih koji su stvarali svoje viđenje tragičnog događaja nije bio tamo, čak nkisu ni poznavali stradale! Za vreme raspada Jugoslavije nisu ni kročili u Hrvatski ni u Vukovar, ali su širili dezinformacije, kao što je ova, po Srbiji!

·   Te priče nisu bile tačne. I dugo je istina, skoro više od tri decenije čekala da pronađe svoje mesto u javnosti Srbije! A, istina je samo jedna, od autora ovih radova koji je tog kobnog 7. oktobra 1991. godine, bio na licu mesta kada je poginuo prvi novinar na ratištu bivše Jugoslavije!

I istina je samo jedna!

Ta istina, ni tada, ali ni danas nije interesovala vlast u Srbiji! A, u javnosti su mnogi izmišljali i prenosili svoju istinu. Ali, nisu bili na licu mesta. Tek posle više od tri decenije čekanja, autor ovih redova, koji je živi svedok tog nemilog događaja, uspeo je da u javnosti objavi istinu. Jer, od svih koji su se oglašavali jedino je on tada bio na licu mesta, odnosno pogibije, prvog novinara na ratištu Jugoslavije, prilikom raspada SFRJ, te 1991. godine.

·   Tada je Branislav GULAN u kasnim popodnevim časovima ocu i supruzi Nadi pok Milana Žegarca, predao ostatke njegovih ličnih stvari!

·   Dakle, Branislav Gulan, kao komentator ,,BORBE“,  bio je i svedok zbivanja kada je nekadašnji većinski akcionar, tada veliki biznismen u Jugoslaviji, vlasnik  u listu ,,BORBA“, krajem devedesetih godina prošlog veka, hteo da dođe do vlasništva zgrade ,,BORBE“, na Trgu Nikole Pašića 7 u BEOGRADU, veličine od 32.000 kvadratnih metara u centru BEOGADA! U PRIVATIZACIJI MEDIJA UZEO JE LIST ,,BORBU“ tada, magični list NIGRO ,,BORBE“ pa i tadašnje Jugoslavije. Deo medija tada je navijao za tog tadašnjeg biznismena… Jedan deo akcija iz privatizacije TADAŠNJEG LISTA ,,BORBE“  dobili su svi  zaposleni. Ne kao poklon, već im se to odbijalo od ličnog dohotka oko dve godine!

·   Autor ovih redova i sad kao suvenir ima 24 tada dobijene – kupljene u deonice u privatizaciji prvih novina u tadašnjoj Jugoslaviji, a to je bio list ,,BORBA“!

·   Ta PRVA PRIVATIZACIJA MEDIJA NA PROSTORIMA JUGOSLAVIJE, JE KRATKO TRAJALA. ONA JE PONIŠENA, PA JE LIST ,,BORBA“ VRAĆEN U VLASNIŠTVO DRŽAVE JUGOSLAVIJE, A POSLE SRBIJE“;

·   Jedan broj akcija kao muzejska vrednost, koje je dobio za dve decenije rada u tom listu, nalazi se u ormanu i biblioteci kod autora ovih redova Branislava GULANA. Međutim, ta prva privatizacija medija je odmah i poništena… Kupcima akcija novac nikada nije vraćen. Niti su plaćene kupljene akcije!

·   List ,,BORBA“ ponovo je bila vraćena u državno vlasništvo. Ali, danas više nema ni te Jugoslavije ni nekad uglednog i magičnog lista ,,BORBE“… Zbog svega toga, Branislav GULAN poručuje: Sve je to nama na ovom svetu ostalo za nauk kako da se ponašamo u medijima  danas i sutra…

· Pominje i tadašnju smenu glavnog urednika ,,BORBE“ Manje Manojla VUKOTIĆA. On je smenjen odlukom Upravnog odbora, tadašnjeg lista  ,,BORBE“ 8. jula 1993. godine, uz jednu jedinu rečenicu ,,Odluka se temelji na uverenju većine članova UO da je prekoračio ovlašćenja glavnog urednika“. Dakle, posle takve odluke ostala je zapisana samo jedna, jedina rečenica!

·   Posle njega na to mesto bio je postavljen pokojni Slavko ĆURUVIJA, novinar  i uednik političke rubrike u loistu ,,BORBA“,  Ali, nakon samo tri meseca i on je doživeo sudbinu – smene. Nasledila ga je tada Gordana LOGAR;

·   Nema više ni Jugoslavije ni lista ,,BORBE“, ni Slavka Ćuruvije (koji je kao vlasnik lista dnevnog ,,TELEGRAFA“ UBIJEN U BEOGRADU, 11. aprila 1999. godine)

·   KADA JE LIST ,,BORBA“ ODUZETA TADAŠNJEM VLASNIKU, biznismenu Dušanu MIJIĆU, prilikom osnivanja lista ,,NAŠE BORBE“, novinari  crvee ,,BORBE“, njih oko 127, uhljeblje je našlo prvo u ,,NAŠOJ BORBI“, koja je trajala oko četiri godine. Posle gašenja ,,NAŠE BORBE“ preostali novinari posle toga osnovali su list ,,DANAS“ koji  i danas postoji…

Ponavljam: Sve je to nama na ovom svetu u novinarstvu, ali i onima koji ostaju duže, za nauk da znaju kako da se ponašaju u vremenu koje dolazi, naglašava dobitnik šest nagrada za životno delo u novinarstvu Srbije, posle pet i po decenija rada, Branislav GULAN!

(Autor je analitičar i publicista – nastaviće se)

Povratak na vrh