Izvršitelji
Prva odluka nove vlasti mora biti privremena zabrana rada privatnih javnih izvršitelja
Iza njih ostaje krv, nasilje i pljačka
Ministar pravde Nenad Vujić izjavio je 4. avgusta da je ministarstvo već počelo da radi na inicijativi predsednika Srbije Aleksandra Vučića o izmenama Ustava i Zakona o izvršenju i obezbeđenju i naveo da je uočeno da aktuelni zakon odstupa od prakse Evropskog suda za ljudska prava koja se tiče garancija prava na porodični dom!Opet velika prevara. Ustavom Srbije predviđeno je da su međunarodne konvencije, koje je potpisala Srbija, jače od srpskog ustava i njenih zakona. Moraju se primenjivati. Ali…
M. Hadžić
Uvođenje privatnih izvršitelja u pravni sistem Srbije predložila je Vlada kojom je rukovodila Demokratska stranka, a Vučićeva horda im je, praktično, dala sva ovlašćenja. Sva sredstva prinude mogu da koriste, pa i angažovanje jakih policijsklih snaga, prilikom otimanja pokućstva, stoke, zemlje, stanova, imanja… Svaki prigovor na njihovo nasilje i krivično je sankcionisan.
Sudovi su bili servis koji im je pomagao da istraju u pljački.
U Srbiji preko milion penzionera prima manje mesčnu penziju manju od 30.000 dinara.Izvršitelji plene za komunalne troškove najmanje jednu polovinu! Naplaćuju svoje usluge nekoliko puta veče od duga komunalnim preduzećima. Ona, podnošenjem predloga za prinudno izvršenje, otpisuju taj dug, a javni izvršitelji naplaćeno dele sa direkcijom javnog preuzeća i sponzorišu, obilato njihove političke partije.
Delovanjem bande privatnih izvršitelja, ogranci SNS-a su od njih inkasirali veliki deo opljačkanog.
Privatni izvršitelji su zarađivali milione evra godišnje.Otimali su građanima i crno iza nokta.
Najslađe su to činili starim i nemoćnim i bolesnim licima, koja nisu mogla da se brane. Pozivali su lekare i odvodili ih nasilno u bolnicu, dok im nisu oteli stanove, svu drugu imovinu.
Letos je svinja Vučić, pred sam kraj svoje vladavine priznao da je na snazi Zakon o javnim izvršiteljima, koji je suprotan evropskim zakonima, pa i srpskom ustavu.
“Ministarstvo pravde je već počelo da radi na osnovu inicijative predsednika Vučića. Mi u potpunosti podržavamo tu inicijativu, jer je uočeno da naš Zakon o izvršenju i obezbeđenju odstupa od standarda koji je postavljen kroz praksu Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima“, rekao je Vujić za K1 televiziju.
On je naveo da Evropski sud kaže da se može izvršiti prodaja određene nekretnine radi naplate duga, ali da mora da postoji princip proporcijalnosti i da to ne sme biti jedini dom koji neko poseduje ili u kojem neko živi.
Sada su se setili, nakon što su stotine ili hiljade ljudi oterarli u grob, izbacili na ulicu.
U nekim slučajevima su izbacivali iz stanova u kojima građani žive godinama, koje su uredno platili, uknjižili, ali je privatni izvršitelj, i pored zabrane suda da to čini, u dogovoru sa investitorom, taj isti stan, fiktivno prodao samom sebi! Sasvim dovoljno da izvršitelj izbaci porodicu koja tu legalno živi. Policija asistira tom groznom činu, a policajcima tutnu u džep po 100 evra. Tužilaštva ne reagju, smatrajući tu klasičnu prevaru obligacionim odnosima.
Vučićeva pravda je zakon jačeg!
Europol je registrovao da većina srpskih izvršitelja osniva kompanije u inostranstvu, pa na njihove račune plaća nepostojeće usluge, izbegavajući porez, a perući velike količine novca.
Pod teretom tog istraživanja, Vučić, pri kraju mandata, hoće da promeni Ustav i zakon o izvršenju. On se nadao da će ubaciti sebi treći mnadat u Ustav i da će to na referendumu proći, zbog ograničenja nasilja izvršitelja.
Skoro stotinu izvršitelja čeka, da nakon promene vlasti, uteke iz zemlje. Mnogi kupuju i državljanstva u egzotičnim zemljama.
Većina javnih izvršitelja svoje profesionalne obaveze izvršava bez trunke ljudskosti. U žestokoj konkurenciji, među gulikožama se, po brutalnosti, ističe i beogradski izvršitelj Miloš Mitrović.
U postuku, koji je vođen 2018. godine, Mitrović je na javnoj aukciji prodao invalidska kolica dužnika Petra Petrovića, iako Zakon o izvršenju i obezbeđenju zabranjuje zaplenu medicinskih pomagala. Mitrović je tvrdio da je ceo slučaj vodio u skladu sa Zakonom, postupajući po odlukama suda. Nakon što je zaplenio Petrovićev stan, popisao je i prodao sve pokretne stvari kako bi dodatno naplatio potraživanja u iznosu od 129.750 dinara, radi naplate parničnog i izvršnog postupka. Stvari je prodao ih na licitaciji, uključujući i kolica. Svetlana Marić, tadašnja portparolka Komore javnih izvršitelja, opravdala je postupke svog kolege Mitrovića tvrdnjom da je „sačinjen zapisnik o popisu svih zatečenih stvari u objektu iseljenja, pa su se u njemu našla i invalidska kolica, budući da je izvršni dužnik odbio da preuzme svoje stvari“.
Izvršni dužnik je, naprotiv, u sudskom postupku pokušao da odbrani pravo na svoje stvari, uključujući i invalidska kolica. Međutim, kao Komora javnih izvršitelja, tako je i beogradski Viši sud stao na stranu izvršitelja Mitrovića.
S obzirom na takav način rada, ne čudi što je Miloš Mitrović jedan od najuspešnijih gulikoža, koji deluje u nadležnosti Višeg suda i Privrednog suda u Beogradu. Prema finansijskom izveštaju, prošle godine je ostvario prihod od 119.978.000 dinara, odnosno više od milion evra. U poslednje tri godine, ostvario je ukupni prihod od 2,8 miliona evra.
Koliko je, zaista, opelješio građane Srbije gospodin Mitrović?
Gde je poreska služba, ministarstvo finansija?
Mirsad Selamnović iz Sremčice je jedan od žrtva izvršiteljke Dragane Stojkov iz Beograda, ul. Luke Vojvodića
Ona danas posluje pod prezimenom (Dragana) Vojvodić, na istoj adresi.
Još 18. VI 2018. godine izvršiteljka je, preko svog službenika, pokušala da iz skromnog stana Mirsada Selmanovića i njegove supruge odnese svo pokućstvo i nameštaj. Policija sa puškama čuvala je izvrtšitelje, jer oni su ponosni što su uvek pod zaštitom policije. Građanima zavrnu ruke, obaraju na pod, ili izvode iz zgrade, dok izvršitelji ne otmu sve što mogu.
Prema zapisniku, konstatovano je da u stanu neme stvari koje mogu biti plenjene, jer nemaju nikakvu vrednost.
Predhodno je izvršiteljka, koja nikada ne ide na izvršenje, već šalje svoje pomoćnike, plenila socijalnu pomoć koju je Mirsad dobijao, ali je sud intervenisao, jer se socijalna pomoć građana ne može pleniti u izvršnom postupku.
Nakon sedam godina, Mirsad je dobio starosnu penziju, manju od 30.000 dinara. Izvršiteljka mu je zaplenila više od polovine penzije, dodavši i troškove od 200 hiljada dinara, za tri napisana rešenja o izvrršenju. Sa ta tri rešenja, gospođa Vojvodić je do kraja života zarobila Mirsada. Minimalna penzija se može pleniti samo do jedne četvrtine.
Mirsada je prevario i prodavac stana Milovan Janović, koji je više ljudi u crno zavio.
Republički fond invalidskog osiguranja morao je da obavesti nadležno tužilaštvo da izvršiteljka kršenjem zakona pleni polovinu minimalne penzije, umesto jedne četvrtine.
Redakcija Magazina Tabloid podnela je krivičnu prijavu protiv izvšiteljke, zbog kršenja zakona. Ako uskoro i ona pobegne iz zemlje, potrudićemo se da je Europol pronađe.
Tiranin Vučić je izračunao da bi malom promenom zakona o izvšiteljima, koju mora pod pritsikom Evropske unije da sprovede, dobio podršku najsiromašnijih ljudi u Srbiji, koje već deset godina guli do gole kože.
A. 1
Drobnjak radi, Dragana se sladi
Uoči zaključenja broja, dobili smo i odgovor gospođe Vojvodić, preko svog pomoćnika Drobnjaka Ona ništa ne radi u svojoj kompaniji. Samo ubira novac i zapoveda. Drugi rade.

U odgovoru se pozivaju na član 148 Zakona o izvrsenju i obezdjenju. Evo sta taj član predviđa:
Nepravilnosti u sprovodenju izvršenja član 148
Stranka i ucesnik u postupku mogu zahtevati da se otklone nepravilnosti koje su nastale u toku i povodom sprovodenja izvršenja u roku od osam dana od dana ucinjene nepravilnosti.
Zahtev za otklanjanje nepravilnosti koji je podnet od strane ucesnika u postupku mora da sadrži njegove identifikacione podatke iz clana 30. ovog zakona.
Zahtev za otklanjanje nepravilnosti ne može se podneti protiv rešenja suda i javnog izvršitelja.
Zahtev za otklanjanje nepravilnosti može se podneti protiv zakljucka samo kada je to propisano ovim zakonom. Rok za podnošenje zahteva iznosi osam dana od dana dostavljanja zakljucka stranci ili ucesniku u postupku.
Zahtev se podnosi sudu ili javnom izvršitelju, zavisno od toga ko sprovodi izvršenje, koji je dužan da o njemu odluci u roku od osam dana, i ne odlaže izvršenje.
O zahtevu za otklanjanje nepravilnosti odlucuje se rešenjem.
Protiv rešenja kojim je zahtev odbacen ili odbijen, dozvoljen je prigovor.
